StoryEditor
4 kantuna6 MJESECI PANDEMIJE

Što smo naučili, što još ne znamo i što nas čeka: Odgovaraju vodeći hrvatski znanstvenici

Piše Tanja Rudež/JL
4. srpnja 2020. - 19:15
Što smo dosad spoznali o novoj bolesti i kakve nam izazove koronavirus tek donosi, u Magazinu komentira šest hrvatskih vrhunskih znanstvenika.Cropix

Iza nas je prvih pola godine pandemije nove bolesti Covid-19. Kada je na Silvestrovo 2019. godine Kina prijavila slučajeve teške upale pluća u gradu Wuhanu u pokrajini Hubei, malo tko se zabrinuo oko te vijesti.

Već početkom siječnja kineski su znanstvenici spoznali kako je uzrok bolesti novi soj koronavirusa, poslije nazvan SARS-CoV-2, koji je izoliran kod oboljelih u Wuhanu. Sredinom siječnja bolest se počela ubrzano širiti među stanovnicima tog megapolisa s 11 milijuna stanovnika.

Ipak, u tom trenutku mnogi su vrhunski svjetski znanstvenici bili uvjereni da se bolest neće proširiti globalno, nego će kao i SARS (teški akutni respiratorni sindrom) 2003. godine biti potučena već prvih sunčanih i toplih proljetnih dana. No, to se nije dogodilo. Koronavirus SARS-CoV-2 pokazao se kao lukav neprijatelj, koji vješto kombinira evoluciju i globalizaciju, te je u prvih šest mjeseci zarazio više od deset milijuna ljudi i oduzeo 500.000 života.

Pandemija Covida-19 dovela je do stvaranja “država-karantena”, blokade svjetskoga gospodarstva i zaustavljanja globalnog prometa bez presedana. Što smo dosad spoznali o novoj bolesti i kakve nam izazove koronavirus tek donosi, u Magazinu komentira šest hrvatskih vrhunskih znanstvenika.

Nenad Ban, profesor na ETH (Švicarski federalni tehnološki institut) u Zürichu

Što smo najvažnije naučili u dosadašnjih šest mjeseci?

- Danas smo mnogo bolje pripremljeni da se nosimo s pandemijom prouzročenom koronavirusom nego prije šest mjeseci. Kada su mnoge europske zemlje odlučile uspostaviti mjere izolacije u ožujku ove godine, nije bilo moguće procijeniti koliko je ljudi zaraženo i koliko je virus opasan. Danas znamo da je uspostavljanje izolacije na određeno vrijeme bila dobra strategija koja je spriječila nekontrolirano širenje virusa i omogućila da se društvo pripremi za sljedeću fazu života uz rizik od infekcije Covida-19.

Iako još nema efikasnog lijeka i cjepiva, danas bolje znamo kako tretirati pacijente, uključujući korištenje anti-koagulanata da se spriječi stvaranje ugrušaka, te kako se kortikosteroidi mogu koristiti da bi se spriječio prejaki imunološki odgovor koji može oštetiti pluća pacijenta. Također, možemo bolje procijeniti mjere distanciranja koje će spriječiti širenje virusa. Nadalje, znamo da je virus manje opasan nego što se prvotno mislilo, ali je još uvijek dovoljno opasan da se ne može i ne smije pustiti da se nekontrolirano širi jer će to vrlo brzo dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava u bilo kojoj zemlji.

Koja je trenutačno najvažnija nepoznanica oko koronavirusa?

- Najvažnije pitanje je koliko dugo traje imunitet kod ljudi koji su preboljeli Covid-19. Čini se da ljudi koji pokazuju slabije simptome ne stvaraju jak imuni odgovor pa je onda moguće da će njihov imunitet trajati samo godinu-dvije. U tom slučaju ti ljudi bi opet mogli asimptomatski oboljeti i ponovno početi širiti bolest, što bi onemogućilo kontrolu epidemije. To pitanje je usko vezano i za razvoj novih cjepiva. Da bi bila učinkovita, potrebno je dokazati da uzrokuju trajnu zaštitu od virusa, što usporava razvoj cjepiva koje bi se moglo početi koristiti.

image
Nenad Ban
Privatni Arhiv

Što nas čeka na jesen?

- Mislim da se već moramo početi jako brinuti oko širenja bolesti ovoga ljeta. Ublažavanjem mjera i dolaskom velikog broja stranaca u Hrvatsku izlažemo se ozbiljnom riziku da se bolest opet počne nekontrolirano širiti. No, očito je da će jesen 2020. na sjevernoj hemisferi biti najrizičnije i najopasnije razdoblje naše borbe protiv novog koronavirusa.

S obzirom na galopirajuću pandemiju, koja se nevjerojatnom brzinom širi svijetom, ove jeseni će se sve tinjajuće infekcije razbuktati zbog promjene vremenskih uvjeta što će nagnati ljude da provode više vremena u zatvorenim prostorijama te zbog tendencije svih zemalja da izbjegnu ponovno zatvaranje raznih grana ekonomije i uspostavljanja novih pravila izolacije.

Jedino što nas može spasiti od katastrofalnih posljedica za zdravlje i ekonomiju jest da se cijelo društvo što je moguće bolje informira o rizicima i da se svi pridržavaju preporučenih mjera distanciranja. K tome, vjerojatno će biti potrebno zabraniti najrizičnije socijalne aktivnosti i inzistirati na korištenju maski u mnogim javnim zatvorenim prostorima.

Kad je realno očekivati sigurno i efikasno cjepivo, a kad učinkovite lijekove?

- Sve procjene ukazuju da će cjepivo najranije biti proizvedeno sljedeće godine, ali teško je procijeniti koliko će trebati da postane šire dostupno. Osim postojećih, prenamijenjenih lijekova, kao što je remdesivir koji inhibira virusni enzim koji kopira virusni genom, razvoj novih lijekova trajat će godinama tako da će vjerojatno cjepivo biti razvijeno mnogo prije nego neki novi lijek.

Ivan Đikić, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu

Što smo najvažnije naučili u dosadašnjih šest mjeseci?

- Nikad u povijesti znanosti nismo prikupili više podataka o bilo kojoj bolesti u tako kratkom vremenu. Najvažnije spoznaje su sekvenciranje genoma virusa, molekularni detalji kako virus ulazi u ljudske stanice, širi se i uzrokuje bolest Covid-19 te značajnu smrtnost kod starijih. To nam je omogućilo stvaranje (do danas) više od 180 različitih cjepiva upravo na specifične proteine virusa jer znamo njihove detalje i način djelovanja, a za budućnost nam otvara nove mogućnosti za razvoj boljih i specifičnijih lijekova.

Naučili smo i kako epidemiološkim mjerama i modernim tehnologijama, koristeći principe 3T (Test, Track and Treat), možemo ovu bolest držati pod kontrolom i omogućiti normalniji život građana i gospodarstva bez karantena. Šira javnost naučila je da imaju povjerenje u konkretne znanstvene podatke (nasuprot lažnim vijestima i raznim interesima) te da znanost i medicina ne mogu ponuditi crno-bijele odgovore, nego se preporuke i zaključci mijenjaju s vremenom i znanjem koje smo prikupili.

Koja je najvažnija nepoznanica oko koronavirusa u ovom trenutku?

- Najveća nepoznanica jest učinak koronavirusa CoV-2 na stanice u imunološkom sustavu, endotelne stanice u krvnim žilama, neuralne stanice, stanice bubrega, probavnog trakta i drugih organa, a ne samo pluća i dišnog trakta. Ne znamo kakve posljedice virus može ostaviti u tim organima, posebno kod djece i asimptomatskih bolesnika koje smo dosad vrlo malo analizirali. Tek ćemo s vremenom doći do odgovora na pitanje je li Covid-19 primarno respiratorna ili sistemska bolest brojnih organa?

image
Zlatko Trobonjača
Matija Djanjesic/cropix

Što nas čeka na jesen?

- Pozitivan sam oko toga da ćemo kontrolirati pojavu drugog vala na jesen pravilnim ponašanjem građana (time ćemo blokirati nekontrolirano širenje), a zdravstveni sustav omogućit će bolji tretman i liječenje oboljelih. Najveći izazovi ipak će biti učinak ove pandemije na mlade i njihov razvoj (školovanje, sloboda kretanja), na gospodarstvo i socijalne ugrožene osobe, a posebnu pažnju treba posvetiti oboljelima od tumora, srčanih bolesti, dijabetesa i brojnih drugih bolesti, koji su u velikim potrebama, a dosad su bili zapostavljeni.

Kad je realno očekivati sigurno i efikasno cjepivo, a kad učinkovite lijekove?

- Do ljeta 2021. imat ćemo ne jedno, nego četiri do šest raznih vrsta cjepiva odobrenih za korištenje. Bit će proizvedena u Europi, SAD-u i Kini. No, kod svih cjepiva najveće pitanje bit će njihova efikasnost i duljina trajanja zaštite. Stoga je nužan razvoj novih lijekova koji mogu pomoći kod simptoma bolesti. Za učinkovite lijekove na koronaviruse trebat će puno više vremena, od dvije do deset godina, no oni će biti jako važni za borbu protiv pojave novih koronavirusa (CoV-3) u budućnosti.

Gordan Lauc, profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu

Što smo najvažnije naučili u dosadašnjih šest mjeseci pandemije?

- Mislim da je spoznaja da postoji jako puno ljudi koji imaju vrlo blage ili čak nikakve simptome Covida-19 najvažnija spoznaja. Iako još uvijek nismo sigurni jesu li ti asimptomatski slučajevi i prenositelji virusa te bi li oni u situaciji pada imuniteta i sami razvili bolest, činjenica da postoji jako puno ljudi s velikom količinom virusa u nosu koje možemo vidjeti samo tako da im gurnemo štapić za uzorkovanje u nos objasnila je puno misterioznih slučajeva zaraze zbog kojih smo se u ožujku bojali svih predmeta i površina.

Koja je najvažnija nepoznanica oko koronavirusa u ovom trenutku?

- Najvažnija je nepoznanica koliko je dugotrajan i učinkovit imunitet protiv virusa. Iako se čini da protutijela (koja razvijamo ili cijepljenjem ili prebolijevanjem) štite u određenoj mjeri, ne znamo koliko će to trajati i hoće li se početi pojavljivati sojevi protiv kojih nećemo biti zaštićeni.

image
Gordan Lauc
Sandra Simunovic/cropix

Što nas čeka na jesen?

- Gledajući situaciju u zemljama u kojima počinje zima, može se očekivati da će krajem jeseni i početkom zime biti puno više teških oblika bolesti, a pojavit će se i gripa i klasični sezonalni respiratorni virusi koji će dodatno zakomplicirati situaciju. No, kako smo u međuvremenu naučili da je ovo tipični kapljični virus, znamo da njegovo širenje vrlo učinkovito možemo suzbiti univerzalnim korištenjem maski te izbjegavanjem izravnog kontakta i okupljanja većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima. Također mislim da je sada i znanstvena zajednica i opća javnost više svjesna problema štetnosti suhog zraka te da će jednostavno ovlaživanje zraka pomoći u ublažavanju problema.

Kad je realno očekivati sigurno i efikasno cjepivo, a kad učinkovite lijekove?

- Cjepiva su jedno od najvećih otkrića medicine, no razvoj učinkovitog i sigurnog cjepiva traje, nažalost, jako dugo. Iako su brojne kliničke studije u tijeku, a neke zemlje već su počele cijepiti svoje vojnike eksperimentalnim cjepivima, koliko su ona učinkovita znat ćemo tek na proljeće.

Za neke viruse, poput HIV-a, i nakon više desetljeća istraživanja nisu razvijena učinkovita cjepiva, tako da cjepivo sigurno nije nešto na što možemo računati prije proljeća. Što se lijekova tiče, tu je stvar još složenija jer virusi iznimno brzo mutiraju i postaju rezistentni na bilo koji lijek. Jedini učinkovit pristup je korištenje kombinacija nekoliko lijekova uz stalno dodavanje novih, a razvoj svakog novog lijeka traje godinama.

Ozren Polašek, profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu

Što smo najvažnije naučili u dosadašnjih šest mjeseci pandemije?

- Možda najvažnija spoznaja jest da ne bismo trebali podcjenjivati virus. Neka njegova obilježja su prilično nezahvalna, ali ipak imamo alat protiv njega i u ovoj fazi, a to su mjere socijalnog udaljavanja. Dok ne dobijemo specifične alate poput lijeka ili cjepiva, to je nabolje što možemo.

Koja je najvažnija nepoznanica oko koronavirusa u ovom trenutku?

- Naravno, kako ga se riješiti! Šalu na stranu. Rado bismo željeli znati niz stvari o virusu, a možda najvažnije u ovom trenutku se odnose na imunološki odgovor naših organizama na cjepivo. Ako bih baš morao izdvojiti jednu stvar, onda bi to svakako bilo trajanje zaštite nakon cijepljenja protiv virusa. Trenutačno je niz cjepiva u raznim razvojnim fazama, a neka od njih s vrlo obećavajućim rezultatima. No, proći će još vjerojatno i godina dana dok ne budemo mogli procijepiti dovoljan broj ljudi i znati koliko je cjepivo učinkovito.

image
Ozren Polašek
Vojko Basic/cropix

Što nas čeka na jesen?

- Čini se da smo sada u fazi nešto blažih kliničkih slika ovog virusa. To znači da virus ima sezonalni obrazac, što, nažalost, dovodi do zaključka da bi situacija na jesen mogla biti nešto teža. S druge strane, zdravstveni sustav je ustrojen, a zalihe medicinske opreme su popunjene, stoga mislim da smo u boljoj poziciji nego proljetos. Svakako ne bismo trebali potpuno odbaciti sve mjere, nego pokušati u razumnoj mjeri održavati socijalnu izolaciju kako bismo imalo što bolju situaciju na razini cijele države.

Kad je realno očekivati sigurno i efikasno cjepivo, a kad učinkovite lijekove?

- Za lijekove već imamo kandidate koji mogu pomoći u težim oblicima kliničke slike. Na cjepivo, na dovoljnoj skali, vjerojatno ne možemo računati unutar barem godine dana. Jedan od problema koji će zateći razvoj cjepiva jest da imunološki odgovor na virus ne traje dugo - dok je za neke bolesti dovoljno jedno cijepljenje u životu, za ovaj virus trajanje imuniteta se možda mjeri samo mjesecima. To bi u konačnici moglo značiti da bismo se protiv virusa možda morali cijepiti svakih šest mjeseci ili godinu dana, poput onoga protiv gripe. Dotad moramo razvijati načine funkcioniranja koji su otporniji ili otporni na epidemiju Covida.

Zlatko Trobonjača, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci

Što smo najvažnije naučili u dosadašnjih šest mjeseci?

- Naučili smo mnogo o porijeklu i građi virusa SARS-CoV-2 te putovima prijenosa s jedinke na jedinku i njegovoj zaraznosti. Ipak, u šumi tih podataka najvažnijim mi se čine znanja o patogenezi bolesti Covid-19, koja čine temelj za uspješno liječenje. Ta znanja obuhvaćaju učinke virusnog množenja na organizam čovjeka i posljedice reakcije imunosnog sustava na infekciju, što pridonosi, a ponekad i dominira u razvoju kliničke slike bolesti.

Koja je trenutačno najvažnija nepoznanica oko koronavirusa?

- Držim da je to vrsta i trajanje imunosti koju ovaj virus potiče, što je vjerojatno najvažnija odrednica sudbine ove pandemije u budućnosti. Naime, neki preliminarni podaci ukazuju na mogućnost da bi imunost na ovaj virus nakon preboljenja bolesti mogla trajati samo nekoliko mjeseci.

Prema toj logici, moguća je situacija u kojoj bi se i nakon cijepljenja razvijala samo kratkotrajna imunost, posredovana neutralizacijskim protutijelima i drugim imunosnim mehanizmima. To bi za sobom povuklo različite konzekvence, od kojih je najvažnija da se epidemija ne bi mogla zaustaviti jednokratnim procjepljivanjem populacije. U toj situaciji neprekidnog kruženja virusa moralo bi se uvesti sezonsko cijepljenje kao protiv virusa influence, bez obzira na to što se ne radi o virusu koji se značajno sezonski mijenja.

image
Ivan Đikić

Što nas čeka na jesen?

- Na svjetskoj razini epidemija se ubrzava. Žestokim protuepidemijskim mjerama, praktički općedruštvenom karantenom tijekom proljeća, epidemija je usporena, ali na globalnoj razini nije zaustavljena. Kako je ovakve drastične mjere dugoročno nemoguće održati jer predstavljaju opću društvenu opasnost, prešlo se na modus tzv. suživota s koronom. To znači da ćemo u idućim mjesecima uglavnom pokušati normalno živjeti, primjenjujući opće protuepidemijske mjere i propise u različitim društvenim djelatnostima.

Kad je realno očekivati sigurno i efikasno cjepivo, a kad učinkovite lijekove?

- Trenutačno od 63 pripravka u pretkliničkom testiranju, imamo deset pripravaka u kliničkim fazama I i II, što znači ispitivanje učinkovitosti i sigurnosti cjepiva na više tisuća ispitanika. Iako u ovom trenutku ne postoji cjepivo protiv bilo kojeg drugog koronavirusa, dobro je znati da se cjepivo, na teoretskoj razini, zasigurno može proizvesti jer čovjek može ozdraviti temeljem aktivnosti imunosnog sustava, što nije slučaj, primjerice, u HIV infekciji.

Lijekove u tretmanu bolesti Covid-19 možemo podijeliti generalno u dvije skupine. Prva skupina su lijekovi koji se već koriste u liječenju drugih bolesti, a koji su pokazali povoljno djelovanje i u ovoj bolesti. Druga skupina su lijekovi koji bi ciljano djelovali na virus SARS-CoV-2, a koji bi se tek trebali sintetizirati i proći sve faze pretkliničkih i kliničkih ispitivanja za što treba barem desetak godina.

Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

Što smo najvažnije naučili u dosadašnjih šest mjeseci pandemije?

- Ovaj je virus mobilizirao bez presedana akademsku i medicinsku zajednicu da što prije istraže biologiju i epidemiologiju virusa, u čemu su postigli goleme uspjehe u izuzetno kratkom vremenu. Naučili smo kako virus ulazi u stanice pluća, koji su njegovi najvažniji geni, uspjeli smo pročitati goleme količine genetičke informacije mnogih izoliranih sojeva virusa diljem cijelog svijeta, u tijeku su brojni projekti na istraživanju lijekova i cjepiva, kao i na razumijevanju međuodnosa virusa i čovjeka tijekom infekcije.

No, uz to, virus je prokazao i neke nedostatke našeg društva, prije svega otkrio je priličnu dozu nerazumijevanja šire javnosti o tome kako znanost radi i zašto je za mnoga otkrića upravo vrijeme najuže grlo. Mislim da bismo mi kao znanstvenici trebali puno više poraditi na tome da široj javnosti pojasnimo kako znanost radi i zašto nekad neke stvari ne možemo znati. To ne znači da znanstvena metoda ne valja ili da znanosti ne treba vjerovati, nego naprotiv, pokazuje da je za dobro razumijevanje nekog problema, a time i za njegovo rješavanje potrebno imati što bolja i opsežnija opažanja na osnovi kojih se mogu donositi kvalitetni zaključci i odluke.

Koja je trenutačno najvažnija nepoznanica oko koronavirusa?

- Unatoč golemim naporima cjelokupne svjetske znanstvene zajednice i velikim pomacima u razumijevanju biologije virusa, nepoznanica je još mnogo. Još uvijek ne znamo pouzdano u kojem će smjeru krenuti evolucija koronavirusa, hoće li virus evoluirati ka infektivnijem ili manje infektivnom obliku i kako će se to odraziti na brzinu širenja i težinu simptoma. Također, nisu još uvijek poznati svi faktori rizika osoba koje obolijevaju od težih oblika bolesti, što otežava upravljanje mjerama kontrole pandemije.

image
Kristian Vlahoviček
Neja Markicevic/cropix

Što nas čeka na jesen?

- Ovaj nam je virus pokazao koliko je nezahvalno, a i neodgovorno, raditi bilo kakva predviđanja oko njegova ponašanja. Nadam se da ćemo do jeseni još više naučiti o virusu i kako živjeti s njim jer čini se da će korona biti prisutna još barem neko vrijeme u ljudskoj populaciji.

Kad je realno očekivati sigurno i efikasno cjepivo, a kad učinkovite lijekove?

- Iako postoji mnogo projekata koji su odmakli daleko s procesom razvoja cjepiva, usko grlo je njihovo testiranje i provjera rade li i jesu li dovoljno sigurna da bi se mogla pustiti u široku primjenu. Ovaj postupak je uvijek ples po oštrici: s jedne strane morate i želite biti što sigurniji da je cjepivo sigurno i pouzdano, a s druge strane imate velik pritisak javnosti da se što prije dođe do nekog rješenja. Zbog toga veliki potencijal imaju postupci tzv. repurposinga, odnosno ispitivanja djelotvornosti već postojećih lijekova kao tretman za simptome koronavirusa i mislim da ćemo najprije vidjeti ovaj oblik terapije, a cjepivo će doći poslije toga.

Izdvojeno

06. kolovoz 2020 19:24