Što je to svake večeri na noćnom nebu iznad Zadra? Astronomi: ma to vam je Venera, ali ima puno zanimljivijih stvari...

Neobično svjetlo već se nekoliko večeri, pa čak i tjedana, pojavljuje na noćnom nebu iznad Zadra, u smjeru zapada.

Svjetla kuglica na nebu sjaji intenzivno i sjajnija je od ostalih planeta i zvijezda. Čak i kad sumaglica onemogući sjaj drugih nebeskih tijela, svjetla točka na zapadnom nebu intenzivno sjaji.

Malo je što uzbunilo građane, kao vijest o intenzivnom sjaju nebeskog tijela u večernjim satima. Odmah su građani krenuli u rasplitanje fenomena i objašnjenja što bi to moglo biti tako sjajno, da je samo Mjesec sjajniji od te misteriozne kugle koja se vidi čak i pri izmaglici, pa i kad nema drugih nebeskih tijela, taj je sjaj prema zapadu postojan u noćnoj tmini. Kao da se rukom može dohvatiti, toliko izgleda blizu, a opet misteriozno i daleko.

Bilo je raznih objašnjenja, od helikoptera, do HEP-ovog drona, pa čak i vanzemaljaca. Mi smo pokušali pronaći odgovor kod onih koji o nebeskim stvarima ipak znaju puno više nego obični ljudi – zaljubljenika u zvijezde i planete koje okuplja Astronomska udruga Zadar.

- Radi se o Veneri! - kao iz topa će Natalija Kosović, tajnica udruge.

- Čim sam pročitala naslov o neobičnom svjetlu na noćnom nebu iznad Zadra, odmah sam znala da se radi o Veneri. Nisu vanzemaljci... - kaže nam Natalija, dodajući kako nije čudno što u veljači Venera uzbuni ljude jer je to planet koji je nakon Mjeseca najsjajnije nebesko tijelo na noćnom nebu.

Ona se uvijek tako vidi, ali je stvar u tome što su ljudi prestali gledati nebo. Kad se ugledaju takve stvari koje su inače normalne, odmah to izgleda čudno. Niste vi prvi. Nama su čak slali i videa Venere i pitali nas što to jako sjaji, ne miče se, nije zvijezda. Današnji ljudi zbog ritma života i svih tehnologija više u to nebo ne gledaju. Većina nas samo gleda u ekrane, mobitele, tablete, a na nebo smo nekako zaboravili. U toj žurbi neke normalne pojave, koje su milijunima godina tu, ljudima odjednom izgledaju čudno. Ali to su skroz normalne pojave – kaže nam zadarska entuzijastica u astronomiju slažući se s nama kako u Zadru ipak imamo sreću da imamo uglavnom vidljivost neba, bez smoga, pa čak i prevelikog svjetlosnog zagađenja koje u većim gradovima uglavnom "ugasi" zvijezde i planete. Doduše svjetlosnog zagađenja ima sve više i u Zadru, ali se svjetliji objekti na nebu ipak još uvijek vide.

Iako Venera privlačno sjaji na noćnom nebu, Natalija kaže kako je ona za astronome malo "dosadna", odnosno da ima još zanimljivijih prizora na noćnom nebu od Venere.

- Ima jedna zanimljivost s Venerom, a ta je da ona ima faze slično kao i Mjesec, kad dio planeta bude u sjeni. Inače mi pogledamo Veneru kroz teleskop par sekundi i idemo dalje, jer nema nešto posebno zanimljivo za vidjeti. Primjetili smo prema reakcijama ljudi kad gledaju kroz naše teleskope, da su im najzanimljiviji Saturn i Jupiter, koji su dovoljno blizu da se Saturnu mogu vidjeti prstenovi, a na Jupiteru njegovi sateliti – Galileovi mjeseci. I u veljači se vide i Jupiter i Saturn, ali u zoru, pred sam izlazak Sunca. Te se planete međutim ljeti može promatrati čitavu noć, pa nitko nema baš previše volje zimi ustajati rano i promatrati te planete. Na zimskom noćnom nebu najzanimljivije je sazvježđe Orion koji je vidljivo skoro cijelu noć. Ono što mi zimi gledamo je duboki svemir. Široj javnosti su zanimljiviji poznati planeti našeg Sunčevog sustava, a nama je zanimljiviji duboki svemir s maglicama, skupovima zvijezda itd. – ističe Natalija.

Astronomska udruga Zadar nedavno je nastala, ali su se članovi bavili astronomijom i prije osnutka udruge. Želja im je da dobiju prostor za djelovanje. Gradu Zadru su predložili i neke programe djelovanja već idućeg ljeta. U svakom slučaju namjera im je da budu vrlo često vani, jer postoji velik interes građana i turista da zavire kroz teleskop. Tako da idući put bez problema prepoznaju dobru staru – Veneru.

Bilo bi izvrsno kad bi Zadar jednoga dana dobio zvjezdarnicu jer ih i neki znatno manji gradovi imaju. Pogotovo jer se može povezati i sa znanstvenim turizmom koji u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijen. To je jedna priča u kojoj se može puno toga dobrog napraviti i ja se nadam da ćemo i to doživjeti – zaključuje Natalija Kosović.