Tri nacionalna parka i tri parka prirode dobila su u petak u Biogradu „svoje prostorije“, opremljene najmodernijom prezentacijskom tehnologijom, čime je završen petogodišnji rad na projektu „BioSfera.“ Završnoj konferenciji u petak su u Biogradu prisustvovala četiri državna tajnika i niz drugih gostiju, prerezana je vrpca, a nazočnima su se obratili brojni govornici kojima je zajedničko bilo isticanje dodane vrijednosti u turizmu upravo otvaranjem ovakvog centra.
Usmjeravanjem gostiju, iz biogradske „BioSfere“, na destinacije gdje je primarna briga očuvanje i prezentacija prirodne baštine, jedan je od glavnih ciljeva novootvorenog Centra za održivi aktivni turizam.
Projekt je provela Javna ustanova „Park prirode Vransko jezero“ u partnerstvu s Gradom Biogradom, Clusterom za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA i Hrvatskom gorskom službom spašavanja – utrošeno je 21,7 milijuna kuna, od čega su bespovratna EU sredstva 12,7 milijuna kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izdvojio je 1,4 milijuna kuna.
Projektom je u cijelosti obnovljena stara oronula zgrada nekadašnje biogradske škole i u njoj su na dva kata multimedijalno opremljene prezentacijske dvorane u kojima, uz pomoć najmodernije tehnologije, posjetitelj može „ući“ u pojedino područje. Prezentirani su nacionalni parkovi Paklenica, Krka i Kornati, te parkovi prirode Telašćica, Velebit i Vransko jezero.
- Moj interes je bio i da se riješim 1000 golubova iz ove nekad derutne zgrade, građene u pretprošlom stoljeću – našalio se biogradski gradonačelnik Ivan Knez, dodajući da za „BioSferu“, uz druge sudionike u projektu, najviše zahvaljuje Danijelu Katičinu, ravnatelju Parka prirode Vransko jezero, te Ranku Miliću, predsjedniku organizacije CEDRA iz Splita.
- Održivi razvoj i cjelogodišnji turizam neće se dogoditi sam od sebe, niti voljom pojedinaca. Potrebna je aktivna, sustavna i koordinirana suradnja, kao i dobra volja, pozitivni stavovi, organizacijski kapaciteti – nabrojao je Milić, konkretno kazavši da to podrazumijeva uključivanje OPG-ova, MSP-ova, udruga, ustanova, sveučilišta i veleučilišta u Zadru, Šibeniku, Kninu, Gospiću, Splitu i Zagrebu, kao i osnovnih i srednjih škola, vrtića, centara izvrsnosti i centara kompetencija.
- Svaku destinaciju treba brendirati kao cjelinu, razvijati pogodnosti mjesečnih i godišnjih ulaznica, privlačiti goste koji će ciljano dolaziti tijekom cijele godine zbog bogatstva, kvalitete i raznolikosti ponude održivog aktivnog turizma. Treba uspostaviti „Klub prijatelja BioSfere i parkova“ i snažno uključiti privatni sektor – kazao je Milić.
Danijel Katičin je, u ime glavnog nositelja projekta, istaknuo da „BioSfera“ podrazumijeva cjelokupnost biljnog i životinjskog svijeta.
- Dodatno, u našem slučaju, to je projekt kojim nastojimo povezati turizam i zaštitu prirode. Ne možemo zamjeriti lokalnom stanovništvu koje želi zaraditi na prirodnoj baštini, treba poticati privatni sektor, a s druge strane važno je slušati argumente onih koji bi izolirali i potpuno zaštitili pojedine dijelove prirodne baštine – kazao je Katičin, koji je u svečanoj atmosferi završne konferencije uoči otvorenja „BioSfere“ u petak detaljno opisao tijek cijelog projekta, od preuređenja stare škole do promocije.
Nazočnima su se obratili i državni tajnici Šime Erlić (Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova), koji je kazao da je Zadarska županija iznimno uspješna po povlačenju EU sredstava, Šime Mršić (Ministarstvo poljoprivrede), Tonči Glavina (Ministarstvo turizma), te Mario Šiljeg (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja). U ime Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govorila je v.d. direktorica Alenka Košiša Čičin – Šain, te u ime HGSS-a, partnera na projektu, Luka Dubravica. Završno se nazočnima obratio zadarski župan Božidar Longin, kazavši da „BioSferu“ što prije treba staviti u funkciju.