Djelatnici privatne arheološke tvrtke Arheolog d.o.o. iz Ugljana na nalazištu ranokršćanske bazilike u Jazu na otoku Pagu otkrili su dva kamena sarkofaga iz vremena ranog kršćanstva. Prema preliminarnim istraživanjima riječ je o grobovima tri ženske osobe koje su tu ukopane u 6. stoljeću, piše Jutarnji list.
- Istraživanja lokaliteta u Jazu započela su prije tri godine kao dio opsežnijeg projekta njegova uređenja i prezentacije, koji je pokrenuo Grad Novalja. Riječ je kompleksnom nalazištu na kojem se uz ostatke velebne ranokršćanske bazilike nalazi i manja crkva, vjerojatno srednjovjekovne gradnje, ali i mjesno groblje koje se koristilo u razdoblju 19. i dijela 20. stoljeća. Uglavnom prevladava mišljenje da je riječ o velikoj trobrodnoj bazilici s vanjskom apsidom i pomoćnim prostorijama koja je nastala u 5. stoljeću, a prema nekim starijim opisima, čini se da je njezinu unutrašnjost pokrivao veliki polikromni mozaik. Međutim, zbog dugotrajnog korištenja prostora u grobljanske svrhe, arheološki su slojevi arhitektura danas vrlo loše očuvani. Ipak, tijekom protekle tri godine došli smo do saznanja da je čitav kompleks bio puno većih dimenzija i složenijeg izgleda nego što se ranije pretpostavljalo - rekao nam je Pio Domines Peter iz tvrtke Arheolog d.o.o.
Iznenadno otkriće
- Upravo zbog te razine devastiranosti lokaliteta u ovogodišnjim radovima doista nas je iznenadilo otkriće gotovo potpuno sačuvanog narteksa, predvorja uz pročelje crkve, odnosno prostora koji je bio namijenjen nekrštenima i pokajnicima, a mogao se koristiti i za pokapanje, a nerijetko i smještaj kamenih sarkofaga. I tom predvorju, koje se isticalo po dobro očuvanom unutrašnjem uređenju s ožbukanim klupicama, stepeništem s ulazom i dva manja bazena, pronašli smo dva in situ ukopana kamena sarkofaga koji nikad nisu nikad otvarani. Jedan od njih krasila je zanimljiva reljefna kompozicija na prednjoj strani, na kojoj su se sačuvali tragovi originalne crvene boje – kazao je Domines Peter.
Zahvaljujući nadgrobnim natpisima arheolozi znaju imena pokojnica pokopanih u kamenim sarkofazima.
- U bogato ukrašenom manjem sarkofagu bila je pokopana Primenija, dok su u većem sarkofagu ležale dvije žene, imenjakinja Primenije i Vitalina, za koje još uvijek ne znamo u kakvom su međusobnom odnosu bile. S pravom se ovo može nazvati senzacionalno otkriće, ne samo jer su ovo prvi arheološki istraženi intaktni grobovi u sarkofazima u Novalji, već, k tome, pritom poznajemo i imena tih najranijih kršćanki pokopanih u njima - naglasio je Pio Domines Peter, zamjenik voditelja iskopavanja.
Osim njega u istraživanjima su sudjelovali i arheolozi Damir Martinov (voditelj istraživanja), Domagoj Maurin, Josip Bazo, Ivan Žužul, Ivan Glamuzina i Domagoj Knez iz tvrtke Arheolog d.o.o. iz Ugljana koja više od 15 godina provodi različite projekte istraživanja arheološke baštine u Hrvatskoj i inozemstvu.
- U posljednjim istraživanja potvrdili smo i određene indicije o kojima se ranije samo pretpostavljalo. Neposredno nad podnicom pronašli smo obilan sloj paljevine i gareži koji bez sumnje dokazuje da je cijeli kompleks stradao u razornom požaru. Još uvijek ne znamo kada se on dogodio. Možda je to bilo već par stoljeća nakon gradnje, tijekom nadiranja slavenskih i drugih skupina u ranom srednjem vijeku – naglasio je Domines Peter.
Svetište Kalpurnije Pizon
Naš sugovornik ističe da analiza otkrivenih sarkofaga i kostiju u njima tek slijedi, što je dio opsežnog procesa obrade, a zatim i objave rezultata iskopavanja. Nova arheološka otkrića samo potvrđuju značaj antičke Novalje. Prošle godine u Jutarnjem listu pisali smo o oltarima koji su nađeni na području svetišta Kalpurnije Pizon, pripadnice jedne od najpoznatijih i najutjecajnijih rimskih obitelji. Kalpurnija je u uvali Caska na otoku Pagu imala posjed na kojem je podigla svetište egipatskim bogovima o čemu je skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Inge Vilogorac Brčić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu nedavno objavila knjigu „Kalpurnija i egipatski bogovi u Caski na otoku Pagu”.
- Tijekom kasne antike Novalja, zbog vrlo pogodne luke smještene na važnim plovidbenom putu, sve više dobiva na važnosti. Moguće da je prometno značenje, a osobito razvoj hodočasništva pogodovao procvatu Novalje u značajno ranokršćansko središte. Ta ekonomska snaga zajednice ranih kršćana jasno se očituje i kroz gradnju i opremanje tri monumentalne bazilike, pokapanje u vrlo kvalitetno izrađenim kamenih sarkofazima, ali i pribavljanje vrijednih relikvijara, poput onih kakvi su u Novalji pronađeni 1970-ih godina. Već sada bismo se usudili reći da antičku prošlost Novalje obilježavaju vrlo ugledne i utjecajne žene. Ako je ono rano razdoblje obilježila Kalpurnija sa svojim svetištem u uvali Caska, ovo kasnije doba, čini se, obilježavaju naše tri pokojnice pokopane u kamenim sarkofazima usred predvorja prostrane bazilike na lokalitetu Jaz – rekao je Pio Domines Peter, za Jutarnji list.