Nakon što je Ministarstvo financija objavilo službene podatke o izvršenjima lokalnih proračuna za 2016., napravili smo novu analizu i ustanovili da je ova godina, u usporedbi s ranijima, bila prilično sušna za obrazovanje.
Većina gradova znatno je smanjila (uglavnom kapitalna) ulaganja i izdvajanja za resor obrazovanja, o čemu najbolje govori brojka od čak 100 gradova koji su za obrazovanje u 2016. izdvojili manje od deset posto proračuna. Više od 30 posto izdvojila su samo dva grada – Vrbovec i Pag, s tim da je Pag izdvojio čak 44,01 posto proračuna, i tako se nametnuo kao apsolutni rekorder za prošlu godinu. Lanjsko visoko izdvajanje itekako je podiglo trogodišnji prosjek izdvajanja za obrazovanje Grada Paga – na 27,91 posto, te ga lansiralo na drugo mjesto top deset gradova s najvećim ulaganjem u obrazovanje u razdoblju od 2014. do 2016. te prvo mjesto kad se gleda per capita kriterij (izdvajali su prosječno 2011 kuna po stanovniku).
Investirali su, naime, u novi vrtić i tako osigurali dodatnih stotinjak mjesta, a novi gradonačelnik Ante Fabijanić kaže kako planiraju zadržati, a sukladno mogućnostima, i podignuti razinu izdvajanja za obrazovanje. “S ciljem podizanja kvalitete života na otoku i smanjivanja nezaposlenosti smatramo da je nužno sustavno provođenje mjera poticanja obrazovanja i cjeloživotnog učenja naših građana”, ističe Fabijanić.
U trogodišnjem razdoblju, od 2014. do 2016. godine, prošla je godina drastično smanjila višegodišnji prosjek, pa imamo 58 gradova koji su za obrazovanje izdvojili manje od 10 posto proračuna te samo jedan koji je izdvojio više od 30 posto.
Grad Vrbovec tako je, po ovim podacima, “prvak” jer su za obrazovanje izdvajali u prosjeku 31,23 posto proračuna. No, novi gradonačelnik Denis Kralj objašnjava kako to ustvari i nisu izdvajanja Grada, nego je riječ o transferu državnih sredstava usmjerenih za plaće i troškove zaposlenih u dvije vrbovečke osnovne škole. Vrbovec je, naime, jedan od rijetkih malih gradova u županiji koji je i osnivač svojih osnovnih škola, u ostalima su to županije pa sredstva koja dobivaju od države za plaće i troškove zaposlenih čine veliki udio u proračunu. Grad je pak prošle godine, a tako će i ubuduće, školama uplaćivao po sto tisuća kuna za različite potrepštine (papuče, atlase, pribor i slično). Također, novi gradonačelnik najavljuje i da će od iduće godine grad osiguravati besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce.
Nakon Vrbovca i Paga na trećem je mjestu po izdvajanju za obrazovanje u protekle tri godine Velika Gorica s 25,98 posto, četvrti je Čakovec s 25,61 posto, a peti je Grad Kaštela s izdvajanjem od 24,33 posto. U top deset su još Sveta Nedelja s 24,19 posto, Dugo Selo s 23,05 posto, Kastav s 22,44 posto, Koprivnica s 22,01 posto i Umag s 21,21 posto prosječnih godišnjih izdvajanja.
Novi gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec poručuje kako će se politika prema školstvu, uz postojeću koja je na solidnoj razini, još znatno unaprijediti i poboljšati. “U cilju nam je daljnja obnova škola, poboljšavanje uvjeta (omogućavanje produženog boravka, opremanje škole) te obnova pristupne infrastrukture poput cesta i nogostupa kako bi djeca bila sigurnija”, navodi Zurovec i zaključuje kako školstvo možda jest zanemareno u nekim sredinama, ali je njima u cilju da ne budu šesti, nego “broj jedan u što kraćem narednom razdoblju”.
Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić kaže kako su ovi rezultati rezultat ulaganja i investiranja u budućnost grada. “Cilj nam je biti grad mladih jer samo tako možemo pratiti i odgovoriti gospodarskim trendovima. U skladu s tim ciljem i dalje planiramo subvencionirati udžbenike za naše osnovce, nastavljamo i s projektom besplatnih bilježnica, i to u pojačanoj mjeri. Također, svi naši studenti i dalje će primati stipendije, ističe Jakšić.
Dodaje kako ga, međutim, žalosti što ova Vlada i dalje nema jasno definiranu obrazovnu politiku i što nije ozbiljno pristupila reformi obrazovnog sustava. “Upravo zato zadatak je na nama da nastojimo koliko god je to moguće raditi mini reforme i nove programe na lokalnim razinama. Od jeseni će tako u svim koprivničkim osnovnim školama robotika biti izvannastavna aktivnost, a cilj nam je da i šah uvedemo u škole. Također od jeseni počinjemo provoditi projekt u školama kojim ćemo poticati i naše nadarene učenike”, kaže gradonačelnik Koprivnice.
Umag je pak, po podacima Ministarstva financija, na drugom mjestu kada se gleda per capita kriterij. U tri godine su izdvajali prosječno godišnje 1819 kuna po stanovniku za obrazovanje. Iz gradske uprave ističu, pak, kako su njihova ulaganja veća.Gradonačelnik Vili Bassanese tako navodi kako je samo lani Grad Umag za obrazovanje izdvojio gotovo 57 milijuna kuna, odnosno 37 posto godišnjeg proračuna, što je daleko iznad državnog i europskog prosjeka.
“Odgovornost prema zajednici, stvaranje uvjeta za razvoj, socijalna osjetljivost, a posebno briga o djeci, vrijednosti su koje obilježavaju naše projekte u okviru odgoja i obrazovanja. Vođeni tim principima te svjesni da je obrazovanje jedini zalog za održivu budućnost i demografsku obnovu, 2010. godine smo pokrenuli projekt Umag - grad djece 2010.-2020. ne bismo li osigurali najbolje odgojno-obrazovne uvjete i standarde za naše najmlađe sugrađane”, ističe gradonačelnik i navodi kako je Umag u tri godine za obrazovanje izdvojio gotovo 112 milijuna kuna.Na trećem mjestu po per capita izdvajanju je Grad Zagreb s 1469 kuna, potom su tu Vis s 1449, Pazin s 1251, Novigrad s 1249, Cres s 1084, Velika Gorica s 1059, Krk s 1017, te Čakovec s 1014 kuna po stanovniku.
Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako ističe kako je ulaganje u obrazovanje mladih na otocima važno kako bi djeci omogućili jednak standard školovanja kao i na kopnu.
Aktivna pronatalitetna politika manjih gradova: Vrlika treća u Hrvatskoj uvela besplatni vrtić za svu djecu
Vrlika, nakon Umaga i Obrovca, postaje treći grad u Hrvatskoj koji će osigurati besplatni smještaj u vrtiću za svu djecu u tom gradu. Gradsko vijeće prihvatilo je prijedlog novoga gradonačelnika Jure Plazonića da Grad ubuduće u potpunosti financira smještaj djece u vrtiću Zvoničić. Grad je dosad sufinancirao vrtićke troškove, za što su iz proračuna izdvajali oko 350 tisuća kuna godišnje, a roditelji su smještaj djece plaćali 280 kuna mjesečno. No, zabrinuta zbog loše demografske slike i trenda iseljavanja mladih, nova gradska uprava na čelu s Jurom Plazonićem odlučila je uvesti besplatni vrtić.
“Nismo napravili ništa revolucionarno, ali i na ovaj način želimo pomoći mladim obiteljima i pokazati brigu za svako dijete jer nam je pronatalitetna politika jedan od ključnih prioriteta”, rekao je Plazonić i dodao kako im nije cilj hvaliti se, nego raditi diskretno.
