„Obitelj je zadovoljna presudom. Smatraju da je osuđujuća pravomoćna presuda zakonita, ali znaju da im ona nikad neće umanjiti bol zbog gubitka sina i unuka. Od prvog dana, pa tako i sada, kad je pravomoćna presuda objavljena, svaki spomen na taj događaj njih iznova potresa kao i onog dana kada su izgubili Roka. Zato vas molim da ih ne uznemiravate” kazala nam je Petra Samoborec, odvjetnica obitelji pokojnog dječaka Roka Begonje, koji je prije pet godina preminuo od šarlaha zbog liječničkog nemara zadarskog pedijatra, primarijusa dr. Darka Radmana.
Županijski sud u Slavonskom brodu krajem kolovoza potvrdio je presudu Općinskog suda u Zadru zbog nesavjesnog liječenja, a dr. Radman je osuđen na bezuvjetnu kaznu od godine dana zatvora. Tog 15. veljače 2015., Roko je zbog pogoršanog zdravstvenog stanja dovezen u pedijatrijsku ambulantu Hitne pomoći u zadarskom Domu zdravlja, ali je dr. Radman kao dežurni pedijatar propustio obaviti hitni medicinski premještaj djeteta u Opću bolnicu Zadar na hospitalizaciju i pretrage. Posljedice toga su bile kobne i šestogodišnji Roko je nakon tri dana preminuo.
Odvjetnica Samoborec iz odvjetničkog ureda Mađarić & Lui iz Zagreba, od prvog je dana u sudnici zastupala obitelj Begonja, sudjelujući u svakoj fazi ovog zahtjevnog i mučnog postupka.
„Svih ovih dana nakon donošenja drugostupanjske presude bili smo u kontaktu. Obitelj me ovlastila da dajem izjave za medije, ali oni ne žele istupati u javnost. Njihova bol je još uvijek svježa, svaki spomen tog slučaja, poglavito u javnosti, njima izaziva veliku patnju. Roditeljima i cijeloj obitelji jer oni svi žive zajedno i svi zajedno to jako teško proživljavaju” kazala je Samoborac dodajući da obitelj ne želi komentirati ni visinu izrečene sankcije.
Naime, dr. Radman je dobio minimalnu zatvorsku kaznu, a na nju se žalio Općinski državni odvjetnik Ivica Škara, koji je svojedobno i pokrenuo kazneni progon poznatog zadarskog liječnika. Dr. Radmanu se slučaj nesavjesnog liječenja dogodio u 65 godini života, praktički na kraju profesionalne karijere. Mnogi liječnici s kojima smo razgovarali kažu da je bio vrstan pedijatar i sami se čude kako je došlo do takve pogreške odnosno nemara kojeg mu je dokazao sud i za koji je osuđen. Sud je Radmanu nardio da mora pokriti sudske troškove oštećene obitelji, ali i sudskih vještaka. Osim toga, pravomoćna presuda znači i najvjerojatniji gubitak liječničke licence, premda je Radman već pet godina u mirovini.
Odvjetnica Samoborec potvrdila nam je da je obitelj pokojnog Roka prije nekoliko godina pokrenula i građansku parnicu protiv Opće bolnice Zadar zbog naknade štete. Postupak je pokrenut protiv ustanove u kojoj je dr. Radman bio zaposlen jer one po zakonu odgovaraju za svoje zaposlenike. Odvjetnica nam nije mogla reći na kojem se sudu postupak vodi, niti kada bi mogao biti okončan, ali nam je potvrdila da je dokazni postupak u tijeku.
„Sigurno da bi ova pravomoćna odluka kojom je osuđen dr. Radman trebala imati određeni utjecaja na građansku parnicu za naknadu štete. Naravno, ne želim ništa prejudicirati, nego sam govorim ono što je poznata sudska praksa”, dodala je.
Visina odštetnog zahtijeva nije poznata, ali sigurno nije mala, a koliko će presuda dr. Radmanu utjecati na ishod parnice protiv zadarske bolnice, vidjet će se nakon donošenja prvostupanjske odluke.
„Ovakve presude za liječnički nemar, ili liječničke propuste u Hrvatskoj su jako rijetke. Zapravo, ova je presuda presedan. Nije mi poznato da je neki liječnik do sada morao u zatvor zbog nemara. To govori ujedno govori da nesavjesnog liječenja i grešaka u našim bolnicama nema puno, ali to može značiti da se liječnički nemar i liječničke pogreške ne prijavljuju, kaže Petra Samoborec.
Odvjetnik dr. Radmana Milenko Škrlec iz Rijeke nije mogao komentirati pravomoćnu presudu protiv svog klijenta jer je, kaže, još nije dobio. Osim toga, dodao je, pravomoćnošću presude njemu prestaje punomoć, tako da više ni formalno ne zastupa dr. Radmana. Rekao nam je kako dr. Radman ne želi davati nikakve izjave.
Jasna Karačić, predstojnica UNESCO-vog odjela za prava pacijenata medicine utemeljen na dokazima kaže da njihova udruga godišnje zaprimi nekoliko stotina prijava pacijenata na liječnički nemar i liječničke pogreške koje su dovele do oštećenja zdravlja pacijenata pa čak i smrtnih slučajeva, ali da na niti jednu od tih zaprimljenih primjedbi nisu dobili odgovor, odnosno reakciju od Hrvatske liječničke komore.
- Dobijemo nekoliko stotina prijava pacijenata iz cijele Hrvatske, ali nismo nikad dobili potvrdu Liječničke komore da su na njih reagirali. Čeka se da idu u zaborav, kaže Karačić, koja je po obrazovanju magistrica forenzičkih znanosti.
- Najviše pritužbi pacijenata odnosi se na lošu komunikaciju s liječnikom, na to otpada gotovo 70 posto svih prijava. Ostale prijave su za liječničke pogreške koje opet znaju biti posljedica loše komunikacije – govori Karačić.
Pacijenti se, navodi, žale da im nisu dostupne informacije o njihovom zdravstvenom stanju i terapijama. Žale se da ih liječnici prime i ne pregledaju ih, nego samo ispišu dijagnozu i tjeraju ih dalje. Liječnici, naravno ne svi, naglašava Karačić, ne komuniciraju s pacijentima na način na koji bi trebali.
- Problem je što to nitko ne želi riješiti, nitko ne želi utjecati da se takvo stanje promjeni. Nitko ne nudi rješenje, ne pomaže pacijentima, naprotiv, liječnici još svaljuju odgovornost na pacijente kao da su oni za sve krivi. Kad ih se prijavi inspekcijama 99 posto i više rezultata nadzora ide njima u prilog, ispada uvijek da je sve rađeno po pravilima struke. Kao je moguće da su liječnici u hrvatskom zdravstvu toliko savršeni, kad u Americi, primjerice, istraživanja pokazuju kako je drugi uzrok smrtnosti pacijenata u medicinskim ustanovama povezan uz liječničke pogreške – kaže Karačić, podsjećajući da Amerika, s jednom od najboljih medicina na svijetu, itekako vodi računa da se takve stvari spriječe.
- U Americi se o tome svakodnevno priča, javno govori, upozorava, ne da bi se dizala hajka na liječnike, nego da bi se takvi propusti i greške uklonile iz sustava, kao bi se spriječilo njihovo ponavljanje. Kod nas je potpuno obrnuto, kod nas se šuti i zataškava. Kod nas ispada da svi liječnici savršeno rade svoj posao, postotak nesavjesnog liječenja i pogreški liječnika je ispod jedan posto, a svi znamo da nije tako. I ako pogriješe pacijenti se ne usuđuju tražiti odgovornost liječnika, zadovoljni su ako prežive i odu doma oštećeni, nema istrage niti objektivnog dokazivanja odgovornosti. Nema ničega i takvu praksu je potrebno promijeniti - naglašava Jasna Karačić koja je baš zato, na svoju inicijativu, Udrugu za prva pacijenata sa sjedištem u Splitu povezala s međunarodnim tijelima i UNESCO-m.
- Jedino tako se možemo oduprijeti sustavu koji ništa ne poduzima za prava pacijenata kad su u pitanju liječničke pogreške. Naš je cilj prikupljanje podataka o tome na razini cijele Europe i usklađivanje prakse. O tome se kod nas i malo piše i malo govori, javnost je jako zatvorena za te teme. Zato baš sutra, u četvrtak, na Svjetski dan sigurnosti pacijenata, imamo veliku skup na Medicinskom fakultetu u Splitu na kojem ćemo govoriti o ovim temama.