U Velikoj dvorani Sveučilišta u Zadru u četvrtak je održana početna konferencija istraživačkog projekta "SAN" – "Smart Agriculture Network" odnosno "Pametna poljoprivredna mreža" koji će se realizirati u suradnji Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu zadarskog Sveučilišta, zagrebačke tvrtke "Elektrokovina plus d.o.o." i maslinara dr.Ivice Vlatkovića u Novigradu te Nives i Gorana Morović u Žmanu na Dugom otoku.
Taj je će četvorogodišnji projekt biti u najveće dijelu financiran bespovratnim sredstvima Europske unije po natječaju IRI – istraživanje, razvoj i inovacije. Projekt će stajati 11,5 milijuna kuna, a EU će ga sufinacirati s 8,2 milijuna.
Na predstavljanju projekta bili su nazočni predstavnici zadarskog Sveučilišta na čelu s rekotricom prof.dr.sc.Dijanom Vican koja je pozdravila skup i dala podršku projektu, zatim predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Zadarske županije, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc Zoran Grgić, svi znanstvenici koji će sudjelovati u projektu na čelu sa docentom Tomislavom Kosom koji je voditelj sveučilišnog istraživačkog tima, predstavnici zagrebačke tvrtke "Elektrokovina plus" u kojoj je projekt i osmišljen te maslinari u čijim će se maslinicima istraživanje provesti.
Projekt "SAN" je predstavio Alen Dapčević iz "Elektorkovine plus". Najjednostavnije rečeno riječ je digitalizaciji u proizvodnji hrane, u ovom slučaju u maslinarstva, odnosno stvaranju sustava "pametne poljoprivrede" čemu je cilj smanjenje šteta u koje su izazvane različitim štetnim faktorima. Uobičajeno se te štete danas kreću u iznosima od 20 do 40 u svim poljprivrednim kulturama.
Zadarski znanstvenici i stručnjaci zagrebačke tvtke će u maslinicima u Novigradu i u Žmanu postaviti sustave praćenja svega onoga što se u maslinicima zbiva, kako bi se, nakon prikupljanja široke palete podataka moglo brzo odnosno pravovremeno djelovati i smanjiti štete. Da bi se to postiglo u susatvu "SAN" bit će u jednu cjelinu objedinjeno niz različitih tehnologija kako bi se na vrijeme prikupili svi podaci za provođenje određene agrotehničke mjere. Primjerice, u sušnoj godini ovaj bi sustav trebao na vrijeme dojaviti kad je masline, s koliko vode pa i na koji način potrebno zaliti.
Isto je i sa svim drugim biološkim i nebiološkim faktorima koji utječu na količinu, kvalitetu i redovitost prinosa. Takvo složeno i digitalizirano prikupljanje podataka u poljoprivredi već postoji u svijetu, a Hrvatska će sa svojim inovativnim rješenjima koji će se primijeniti u ovom, zadarskom projektu istraživanju pridonijeti razvoju moderne poljoprivrede i proizvodnje hrane.
Poligoni za ovo istraživanje bit će djelovi maslinika već poznatih i ozbiljnih maslinara dr. Vlatkovića koji u Novigradu obrađuje 500 stabala maslina te bračnog para Morović koji su na jednoj od sjevernih padina Dugog otoka kod Žmana obnovili 250 starih i zapuštenih maslina te posadili još 750 novih. Dr. Vlatković je na skupu u četvrtak govorio o inovativnom sustavu navodnjavanja, prihrane i zaštite maslina putem orošavanja koji je u cjelosti njegov vrlo praktičan i efikasan izum, a Goran Morović je predstavio svoj otočni maslinik kojeg sa suprugom Nives održava na teškom terenu, među kilometrima mocira. Iz maslinika Morovićevih koji je potpuno ekološki toči se i vrhunsko maslinovo ulje koje redovito dobija visoka priznanja na svjetskim smotrama.