Mještani naselja Ploča tražit će reguliranje statusa mjesnoga groblja, koje nije određeno još od 1994. godine, a jedno od prihvatljivih rješenja bilo bi da mještani sami "preuzmu" svoje groblje, osnuju pogrebno društvo i upravljaju i održavaju groblje – doznajemo od Gorana Perovića Mungosa, člana Vijeća Mjesnog odbora Ploča.
– Još 1994. godine, kad je prvi put osnovan Mjesni odbor, jedan od prvih problema koji je tada istaknut bio je oko mjesnog groblja. Naime, na Ploči postoji tzv. staro groblje i novo groblje koje je nastalo silom prilika, spontano, jer je tijekom Domovinskog rata na Ploču doseljen velik broj ljudi, većinom izbjeglica iz Ravnih kotara, Bukovice, pa čak i iz BiH. Radilo se i o ljudima starijih godišta, pa je bilo smrtnih slučajeva i pokojnike se moralo pokopati. Samonicijativno su se počeli graditi grobovi za potrebe doseljenika pa je nastala nekontrolirana izgradnja novoga groblja, u produžetku staroga groblja, prema zapadu. U nekoliko navrata zatražio sam od gradskih vlasti i gradonačelnika da se to sanira, i to još od 1995. godine, te da se to groblje stavi u funkciju legalnoga groblja, da ono kao takvo bude i legalizirano tako da vlasnik, kao i Gradskog groblja, bude Grad Zadar. Međutim, godine su prolazile, obećanja su stizala, da bi 2006. godine Gradsko vijeće dalo "Nasadima" da dođe u posjed i upravlja grobljem na Ploči – kaže Perović.
Neriješeni odnosi
Problem je bio što je, za razliku od staroga groblja koje je imalo nekakvu pravnu utemeljenost, novo groblje, koje je nastalo spontano, bilo ilegalno i nije postojalo niti prema Generalnom urbanističkom planu niti je imovinskopravno bilo riješeno jer nije do kraja utvrđeno na čijem je zemljištu nastalo s obzirom da se dio vodi kao privatno, drugi dio kao vlasništvo Grada, a treći države...
– "Nasadi" zbog toga nisu nikada preuzeli to groblje jer nije bilo legalnosti u svemu tome, a zadnjom provedbom GUP-a nakon moga inzistiranja, groblje ipak ulazi u urbanističke planove s većom površinom nego što je sada. To je bio neki početak legalnog načina preuzimanja groblja, da bi nakon toga bio napravljen i položajni nacrt groblja i bila je javna rasprava prije pet godina na koji način urediti 700 grobnica. Nakon toga nema promjena i sve je ostalo na jednom dokumentu "Nasada" u kojemu oni navode da preuzimaju groblje na Ploči, ali ne i da su ga preuzeli. Osim što se nekad pokosi trava i nanese nešto tampona, obično na obljetnicu obrane Grada koja se obilježava polaganjem vijenaca na Ploči, ništa se drugo ne poduzima na groblju i stanje je svake godine sve gore. To nije ono što mi tražimo, groblje se ne održava niti se njime na valjan način gospodari – ističe Perović koji je na Mjesnom odboru izišao s prijedlogom kako urediti pitanje groblja na Ploči.
– Želim potaknuti građane da se organiziramo i zatražimo od mjerodavnih vlasti u Gradu da preuzmemo i sami upravljamo grobljem na dobrobit svih nas na Ploči, naravno, u skladu sa zakonom. Bitno je da se organiziramo, riješimo imovinskopravno pitanje groblja i pronađeno način na koji način ga možemo urediti. Imamo na Ploči mladih i pametnih ljudi koji također mogu pridonijeti. Imamo dobar suživot mještana, Mjesni odbor nam je za primjer u gradu i uvjeren sam da ćemo riješiti i ovaj, za nas, gorući problem – zaključuje Perović.
MJESNO GROBLJE Pravo ukopa
Cilj je da to bude mjesno groblje Ploče, ali budući da je župa Ploča veća od samoga naselja, pravo ukopa trebali bi imati svi na području župe Ploča, što znači i dio Gaženice – ističe Perović.
Cilj je da to bude mjesno groblje Ploče, ali budući da je župa Ploča veća od samoga naselja, pravo ukopa trebali bi imati svi na području župe Ploča, što znači i dio Gaženice – ističe Perović.
Na Ploči postoji tzv. staro groblje i novo groblje koje je nastalo silom prilika, spontano, jer je tijekom Domovinskog rata na Ploču doseljen velik broj ljudi, većinom izbjeglica iz Ravnih kotara, Bukovice, pa čak i iz BiH