Hrvati će noćas pokazati zube Europi. Konačno ćemo dokazati da imamo... znate već što. Neće nama tamo neka Europa diktirat'...
Pomaknut ćemo kazaljke sat unaprijed, s dva na tri, i dok gledamo je li se snijeg u Dalmaciji otopio, prijeći na ljetno računanje vremena. Iako se Europa tome sve glasnije protivi, navodeći brojne dokaze štetnosti toga čina.
Dakle, i ove ćemo zadnje vikend noći u ožujku spavati sat manje. Manje sna, više problema, tvrde Europljani. I viču nam: Hrvati, pomičete sat, pripazite na zdravlje! Jer, već je to i stručno dokazano, promjena računanja vremena narušava naše zdravlje, fizičko i psihičko, čak 20 posto Europljana zbog toga ima zdravstvene probleme.
Pomicanje kazaljki ozbiljno utječe na naš bioritam i raspoloženje, nosi nam i kardiovaskularne probleme. Brojna su istraživanja dokazala da prelazak na ljetno, kao i povratak na zimsko vrijeme u zadnjem vikendu listopada, donose psihičke i fizičke tegobe.
Na godišnjoj konvenciji neurologa u SAD-u prije dvije godine najpriznatiji svjetski stručnjaci ustvrdili su da se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto u prva dva dana od prelaska na ljetno računanje vremena. Poremećen san može uzrokovati povišeni krvni tlak i loše mentalno zdravlje, što dalje vodi prema srčanom i moždanom udaru.
Problemu je ime – melatonin. Hormon koji se luči tijekom noći, i koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, a poremeti se ako nemate dovoljno sna, i to "kvalitetnog sna", poremeti se i vaše zdravlje. Podiže se stres, jačaju glavobolje, kreće domino efekt negativnih nuspojava.
I nije samo stres u pitanju. I bioritam i raspoloženje i povećana mogućnost moždanih i srčanih udara i... ima toga još. Istraživanje objavljeno u Chronobiolog Internationalu pokazalo je da se povećava i rizik od pobačaja ženama koje su se podvrgnule umjetnoj oplodnji u prva tri tjedna nakon prelaska na ljetno računanje vremena. Zanimljivo, u obrnutom slučaju, kad se vraćamo na zimsko računanje vremena, tog rizika nema.
Đava je taj sat, priznajte da pomaknete kazaljke ne sluteći što vam se sve može dogoditi. Samo maknete uru naprijed i veselite se što se dan produžio. Šta se vidi do sedam uri. A opasnosti nas baš tu vrebaju, znanstveno je dokazano.
Pa nas američki znanstvenici upozoravaju da sljedećih dana budemo posebno oprezni u prometu jer se zbog našeg nasilnog pomicanja kazaljki povećava i broj prometnih nesreća. Brojili su ljudi i izbrojili, puno je više nesreća na cestama u prvim danima nakon promjene računanja vremena nego u ostatku godine. Razlozi: manjak sna, pospanost, dekoncentracija, usporeni refleksi...
A kad se, krajem listopada, vratimo na zimsko računanje vremena, neke od nas pogodit će depresija. Opet naučno dokazano. Kod 1,6 milijuna ljudi u svijetu javlja se takozvana sezonska depresija u obliku pada energije, lošeg raspoloženja i neraspoloženosti za kontakte s ljudima.
I sve to zbog 60 minutica koje ćemo večeras pogurati na našim satovima, mobitelima, laptopima... Srčani i moždani udari, kardiovaskularni problemi, povišeni tlak i stres, poremećaji bioritma, sezonska depresija, povećani rizik od pobačaja, veći broj prometnih nesreća... Milijuni ljudi žrtve su kazaljki, svaki peti Europljanin.
Zbog svega navedenog Europski parlament je Europskoj komisiji predložio ukidanje pomicanja sata, odnosno ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena. Već godinama traju rasprave na ovu temu, a brojne studije, uključujući i studiju koju je dao izraditi baš Europski parlament prošle godine, nisu uspjele dokazati bilo kakve pozitivne efekte promjene sata. Dapače, upravo suprotno, utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, sigurnost u prometu, potrošnju energije, pa čak i na poljoprivredu. Istraživanja je provelo devet eminentnih europskih sveučilišta.
I zato EU parlament predlaže EU komisiji ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena. No, tu nastaje grop. Komisija to odbija amenovati, tvrdeći da prvi korak moraju napraviti države članice EU-a, dok države članice drže da je baš Komisija odgovorna. U tom prebacivanju odgovornosti, ima toga i u Europi, a mislili smo da je samo kod nas, za sada još uvijek ostaje sve po starome, pa ćemo i noćas naše kazaljke pomaknuti s dva na tri.
I dok Europa sve glasnije razmišlja o ukidanju pomicanja sata, mi Hrvati ne damo da nam netko zaustavi vrijeme. Makar na ovaj način želimo biti ispred svoga vremena. Barem jedan sat.
U noći sa subote na nedjelju prelazimo na tzv. ljetno računanje vremena, pa kazaljku u dva sata valja pomaknuti na tri sata.
S prelaskom na novi vremenski režim električna energija neće više biti jeftina od 21 do 6 sati, već od 22 do 7 sati.
Također, više nije obvezno uključivati svjetila na autimobilima po danu. SD
Finska je najglasnija članica EU koja želi ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena. U Helsinkiju, najsjevernijoj prijestolnici Unije, krajem prosinca ima manje od šest sati dnevnog svjetla.
Finski političari tvrde da pomicanje sata naprijed ili natrag narušava kod ljudi spavanje i bioritam, samim time i njihov rad, te da može izazvati dugoročne zdravstvene probleme.
Moskva je, pak, 2011. godine donijela odluku o trajnom prelasku na ljetno računanje vremena, odnosno odluku o ukidanju pomicanja kazaljki u ožujku i listopadu. No, tri godine poslije, u listopadu 2014., Rusija se vratila na zimsko računanje vremena.