Virus je promijenio sve. Dosadašnji način života. Globalnu ekonomiju. Škole i zdravstvo. Sportske utakmice i frizure.
Epidemija, po svemu sudeći, korjenito mijenja i odnose u politici. U Južnoj Koreji, na izborima održanima polovinom travnja, pobjedu je odnijela vladajuća stranka. Početkom godine rejting joj je padao, no uspješno hrvanje ove dalekoistočne nacije s koronavirusom vladajućima je osiguralo apsolutnu većinu u parlamentu.
U Njemačkoj sličan obrat. Birači – godinama zasićeni vladajućim dvojcem CDU i SPD – već su dulje vrijeme koketirali s radikalima iz desne Alternative za Njemačku (AfD). Sve do korone.
Posljednja istraživanja pokazuju da je Alternativa pala ispod 10 posto potpore, najniže u posljednje dvije i pol godine, a da je CDU skočio na 32 posto. I da Angela Merkel, kojoj u Njemačkoj tepaju nadimkom “Mutti”, uživa potporu nevjerojatnih 79 posto birača.
Trendovi su se preokrenuli i u Hrvatskoj. Ovotjedno istraživanje koje je Promocija plus provela za HTV pokazalo je da je Plenkovićev HDZ, nakon studenoga prošle godine, ponovno najjača stranka, s potporom od 30 posto, točnije 29,9 posto. Da je SDP, koji je preuzeo primat nakon pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, sada na drugom mjestu po popularnosti s 27,4 posto. A da je ambiciozni Domovinski pokret Miroslava Škore mjesec dana nakon osnutka pao ispod 10 posto.
U mjesec dana HDZ je narastao za 2,6 posto, SDP je pao za 1,89, a Škoro za 1,28 posto.
Samo nekoliko mjeseci prije hrvatskih parlamentarnih izbora sve se zapravo promijenilo.
– Ova je kriza novi faktor koji je toliko jak da je zaustavio ono čemu smo svjedočili još donedavno: zadnja je godina mandata, trendovi idu u istom smjeru, lagano oporba raste, vladajuća stranka pada, i dalje je to bilo gusto i ne znamo što bi bilo, ali onda se dogodila epidemija i postala faktor koji je sve promijenio – pojašnjava u izjavi za "Slobodnu" poznati splitski PR-ovac Jerko Trogrlić.
Podsjeća da je ministru zdravstva Viliju Berošu popularnost među građanima rekordno skočila s dva na 29 posto, a da je rejting nakon niza mjeseci silazne putanje narastao i premijeru Andreju Plenkoviću.
– I zbog toga što je dobio unutarstranačke izbore, ali najviše zbog toga jer Hrvatska dobro brodi u krizi s koronom. S druge pak strane, Davor Bernardić i Miroslav Škoro imaju problem: svaki put kada se pojave s kritikom na račun vladajućih, to im ne prolazi najbolje – smatra Trogrlić.
U trenutku kada je, usred životne ugroze, na sceni medeni mjesec vladajućih i birača, svako iskakanje može djelovati vrlo negativno. Kada Bernardić kaže da bi, da je on upravljao krizom oko koronavirusa, mjere već bile ukinute, onda to izazove loše reakcije u javnosti, čak i one koja mu je sklona.
– Opoziciji je teško jer ne smiju biti protiv u trenutku kada se od političara traži konsenzus, jer im se onda lako prigovori da stavljaju politikantstvo ispred javnog interesa. A ako su “za”, onda politički gube jer posao opozicije nije tu da podržava poteze Vlade. Zato u ovakvim trenucima u kritici moraju biti suptilni, a u prijedlozima vrlo konstruktivni – upozorava Trogrlić.
Zamolili smo ga da proanalizira ponašanje predsjednika SDP-a i Škore. On ocjenjuje da se njih dvojica zasad nisu dobro snašli u ulozi opozicije u krizi. Ali jedan drugi političar jest.
– U toj kritici najsuptilniji i možda najvjerodostojniji je predsjednik Republike Zoran Milanović. On je Vladu znao i pohvaliti. Kada se dogodio potres, jasno je dao do znanja da je Vlada glavna i da je treba slušati. Time je dobio na vjerodostojnosti da ih sutra može i “bocnuti”. On to radi na suptilan način – ističe ovaj PR-ovac.
Zaključak je jasan: ovakva situacija ide na mlin premijeru i HDZ-u, a način na koji su vodili krizu s epidemijom koronavirusa može im donijeti pobjedu na izborima.
Da su izbori sada, SDP bi se vjerojatno mogao pozdraviti s nadama u povratak u Banske dvore, a Škorin projekt da s desnog krila – onako kako je to uspješno učinio na predsjedničkim izborima – ugrozi HDZ po svemu bi sudeći potpuno propao. No, izbori nisu sada... Tu se, ističe Trogrlić, za Plenkovića krije zamka.
– Ova je kriza skroz nepredvidljiva. A fokus se s one zdravstvene dimenzije polako premješta na gospodarsku. U Vladi su toga očito svjesni, pa su ekonomske mjere pomoći gospodarstvu izdašne. No one neće trajati dovijeka. To su mjere na tri mjeseca. Hrvatska nema proračun koji može izdržati dalje. Pitanje je što će se dogoditi nakon toga. Što će biti s gospodarstvom? To će, nakon što su odlično odradili priču sa zaustavljanjem epidemije, biti iduća kritična točka vladajućih – ocjenjuje Trogrlić.
Ljudi su već dugo u kućama. Plaće su pale 10, 20 ili 30 posto. Neki su ostali bez posla. Apartmani zjape prazni, dodatnih prihoda nema, svi su nervozni i pitaju se kako će preživjeti sutra.
– Jesen i zima mogli bi biti prilično bolni u ekonomskom smislu i trebat će povlačiti neke nepopulističke poteze uoči izbora, pa bi bilo dobro da onaj tko bude povlačio te poteze ima puni izborni legitimitet. To je, po mojemu mišljenju, dobar argument da se na parlamentarne izbore ide čim prije – zaključuje Trogrlić.
Upravo će datum izbora, uvjeren je naš sugovornik, odlučiti i izbornog pobjednika. Što izbori budu ranije, HDZ-u šanse rastu. U slučaju da budu kasnije, šansu će dobiti oporbene opcije.
– Dok traju krize, prednost imaju oni koji obnašaju vlast, čak neovisno o tome koliko kvalitetno to rade. Između Hrvatske i Švedske velika je razlika u tome kako su vlasti upravljale krizom oko epidemije, no tamo nema pobuna protiv odluke vlade. Ono što će se testirati vrlo brzo nakon što kriza prođe jest sljedeće pitanje: jesu li sve druge teme koje su trenutačno nestale toliko oslabjele da se neće tek tako vratiti – smatra politički analitičar Ivica Relković, savjetnik nove Stranke s imenom i prezimenom.
Sadašnji trendovi, ističe on, govore da je HDZ doista nešto narastao, da SDP nije toliko pao, nego je više-manje ostao na nekom svojem maksimumu. A da je u stvarnom problemu – Miroslav Škoro.
– Škoro je taj koji zbog ove krize nema budućnost. On je osnovao stranku i pokazivao trend ozbiljnog rasta prema 15 posto, pa i više, prema postotku koji je osvojio na predsjedničkim izborima. No kriza s koronavirusom sve mu je oduzela. On posljednjih tjedana reagira kao neki mali kritičar koji pokušava napadati Vladu i to čini prilično neuvjerljivo – ocjenjuje Relković.
Male opcije, priznaje on, otkako je epidemija koronavirusa zaustavila život u zemlji, doista su se bojale šutjeti. No šutnja u ovakvim situacijama doista ne mora biti minus, uvjeren je Relković.
Njihovo vrijeme dolazi sada, kada polako prolazi “efekt korone”, i kada će se i druge teme probijati u javnost.
– Kriza je, primjerice, pokazala koliko je sustav s 555 jedinica lokalne samouprave glomazan. Vidjeli smo i da se, kada je to potrebno, digitalizacijom može puno toga napraviti. Da se odluke mogu donositi brzo i da više nije potrebno za svaki papir ići u općinu, nego se on dobije e-mailom. Jedno od ključnih pitanja idućih mjeseci bit će kakva će biti naša budućnost. A pitanje teritorijalnog ustroja u tome bi moglo dominirati – smatra Relković.
Platforma koju on savjetuje izišla je ovoga tjedna s konkretnim prijedlogom: ne ukidanja teritorijalnih jedinica, nego njihova umrežavanja. Prema njihovu planu, Hrvatska bi, umjesto 555, mogla imati 111 administrativnih sredina. Općine se ne bi ukidale, nego bi se – po njih pet – umrežile. Svaka bi zadržala svojeg načelnika, ali bi tajnice, pročelnici i administracija bili – zajednički.
Uštede bi bile velike jer općine traže pomoć države da plate tzv. hladni pogon, a lakše bi se dolazilo i do EU projekata.
– Svi su svjesni da teritorijalni ustroj treba mijenjati. Čak i ministar Ivan Malenica sada ne odbacuje takvu mogućnost. To je prvi put da se HDZ ne postavlja kao tvrdi zaštitnik postojećeg stanja. Jer upravo je epidemija koronavirusa pokazala koliko je on manjkav – smatra Relković.
Pritom on povlači jednu poznatu povijesnu paralelu. Winston Churchill dobio je rat, a dva mjeseca poslije izgubio izbore.
– Dok je bio rat, Churchill je vodio Veliku Britaniju k pobjedi. Kada je rat završio, nije ponudio viziju kako ta poslijeratna Britanija treba izgledati i zato je izgubio izbore – pojašnjava Relković, koji je uvjeren da je upravo to test na kojemu će Plenković proći ili pasti.
– Kada epidemija prođe, Hrvatska se naprosto ne smije vratiti na model koji je vladao prije korone. Ne mogu ljudi poput Škaričića dolaziti na čelo institucije s čijim radom profesionalno nisu ni na koji način vezani. Niti Hrvatska treba zadržati glomazni teritorijalni ustroj koji troši puno novca, a koji je neučinkovit – zaključuje ovaj analitičar.