StoryEditorOCM
4 kantunaEDO MARŽIĆ GOVORI O SVOM PROJEKTU "ZLATNA OBALA NA PAGU"

Ovaj čovjek planira dosad neviđen projekt u Hrvatskoj - probiti kanal preko otoka i izgraditi luksuzno naselje na moru za deset tisuća bogataša

28. travnja 2019. - 11:13
bbimagehandler(1)

Je li "Zlatna obala" još jedan od futurističkih projekata "teških" milijardu eura ili u dogledno vrijeme ostvariva investicija kojom bi cijeli otok Pag potpuno promijenio vlastitu fizionomiju? I tko je čovjek koji pokreće ideju o proboju kanala preko otoka i izgradnju potpuno novog naselja za 10.000 svjetskih bogataša?
Uz prve simulacije naselja u uvali Dinjiška, "Zlatnu obalu" je u zagrebačkome muzeju Mimara predstavio 64-godišnji paški poduzetnik Edo Maržić, procjenjujući da se radi o zahvatu vrijednom između 500 i 700 milijuna eura.

Trebao bi to biti, prema Maržićevim riječima, luksuzni grad zatvorenog tipa, najelitnija morska oaza na svijetu, s kompletnom uslužnom i drugom infrastrukturom prilagođenom starijim stanovnicima, koji će na otoku Pagu moći kupiti rezidencijalne nekretnine, svaku s vlastitim vezom za brod ili luksuznu jahtu, te s pristupom otvorenomu moru.

 

Uz cijeli kanal od Paga do Dinjiške gradile bi se i naseljavale rezidencijalne, luksuzne nekretnine, stanovi i vile opremljene najboljim i najskupljim namještajem, ali i s kompletnom uslugom, koja bi podrazumijevala svakodnevne usluge restorana te dostavu triju obroka dnevno do kućnoga praga, garažna mjesta za automobile, hotelski smještaj za goste rezidenata te uslužno osoblje, obvezno s poznavanjem materinskog jezika stanovnika te s manirama najboljih europskih i svjetskih ugostiteljskih radnika.

Srce projekta

Taj umjetno prokopani kanal, objasnio je Maržić, bio bi srce paškog rezidencijalnog projekta, kojim bi otok prvi put dobio pristup otvorenomu moru te se prirodno nadovezivao na postojeći Paški kanal.

Maržić je svojedobno bio vlasnik tvrtke za zbrinjavanje infektivnog otpada "Ekologija Maržić", koju je prodao, a od 1974. do 1981. godine radio je u Hamburgu, u Njemačkoj. Nakon povratka u Hrvatsku, krenuo je s Ronilačkim klubom "Hamby", a zatim je, kaže Maržić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, otvorio Fast food "Hamby" u Zagrebu.

Pažanima je Maržić najpoznatiji kao vlasnik velikog kampa u Šimunima, koji trenutačno vode njegova djeca i djeca njegova brata, a Maržić se koncentrirao na posao tvrtke "Maržić nekretnine".

– "Maržić nekretnine" bave se samo investicijama i velikim projektima. U Sutivanu završavamo naselje sa 120 luksuznih stanova, a u Lici planiramo izgradnju velikog zabavnog parka posvećenog Nikoli Tesli, za što smo dosta zemljišta već otkupili.

Neki su objekti završeni, otvorenje je planirano 2022. godine, a želja nam je da mladi ljudi iz cijele Europe ljeto provode u Tominom gaju kod Gračaca. Na tom smo projektu, zbog velikog iseljavanja iz Gračaca, osjetili veliki nedostatak radne snage, nedostajalo nam je zidara, vodoinstalatera, čuvara, vrtlara – kaže Edo Maržić, prebacujući se potom na projekt "preporoda otoka Paga".

– "Zlatna obala" obuhvaća potez od Dinjiške do Paga, zajedno s kanalom Košljun prema otvorenomu moru. Osjeća se da su ljudi u Hrvatskoj u nekakvom strahu, nemaju vjere u sebe, boje se da neće uspjeti, da će ostati "jadni i kukavni". A u Crnoj Gori je u zadnjih godinu dana otvoreno 25 hotela s četiri ili pet zvjezdica!

Ovaj projekt nije moja izmišljotina, to su već napravili Francuzi, Talijani, Amerikanci, Australci, i to prije 30 godina! Kod ovakvih naselja presudna je želja ljudi da svoj brod vide ispred vlastite kuće.

Što je s vlasništvom nad zemljištem na kojemu bi se gradilo? Kolika mu je vrijednost?

– Danas to zemljište na području Dinjiške i Paga ne vrijedi ni dvije kune po četvornome metru, a s realizacijom projekta ta će cijena narasti na 300 ili 400 eura po kvadratu!

Moja tvrtka je od jedne zagrebačke tvrtke otkupila strateško zemljište za proboj kanala. Radi se o oko 300.000 četvornih metara, a preostalo zemljište je 80 posto u vlasništvu države i 20 posto u vlasništvu privatnika. Taj dio zemljišta nismo otkupili jer je bezvrijedno: ne želim špekulaciju na zemljištu, želim da moji Pažani nešto zarade.

Pa kako bih hodao Pagom ako bih špekulirao zemljištem?!

Koliko dugo se bavite idejom o proboju kanala i izgradnji naselja?

– Već šest godina traje taj proces. Surađujemo s najboljim francuskim arhitektima koji su bili na Pagu, vidjeli su taj prostor i zemljište. Nisu se mogli načuditi što smo od Boga dobili, a tamo hrpe smeća i korov!

Idejno rješenje je pripremljeno, Studija utjecaja na okoliš je završena, a investicija je dogovorena s četiri velike korporacije iz SAD-a, Norveške i Dubaija. Zainteresirani su za projekt čija ih je prezentacija u Zagrebu zadivila i jedva čekaju da dobijemo građevinsku dozvolu.

Novi standardi

Ne mislite da je riječ o futurističkom projektu?

– Ovo nije nikakvo čudo od projekta. Ovakve se stvari svuda po svijetu rade, pa se mogu u kratkom roku realizirati i kod nas, samo ako Vlada bude susretljiva i ako se "papiri" budu ubrzano rješavali. Vlada je pokazala brzinu i efikasnost na primjeru spašavanja "Agrokora", a sada bi to trebala pokazati i na projektu od milijardu eura.

Želja mi je izgraditi naselje za 10.000 ljudi s velikom platežnom moći; to je projekt koji će Pagu udahnuti novi život i donijeti mu nove standarde. Najveća mi je želja da pola novca od prolaska kanalom, što bi se plaćalo 20 eura, ide za umirovljenike, a druga polovina na školovanje svih mladih Pažana. Dakle, ne bismo na prolasku kanalom ništa zarađivali, sve bi išlo u ta dva pravca.

Na kakvo ste raspoloženje naišli u Gradu Pagu?

– Izlaz na otvoreno more je vječna želja Pažana. Velika je tragedija što s donje strane otoka prolazi od sto do dvjesto tisuća brodova, a ti ljudi ne mogu doći u Pag jer je Velebitski kanal zbog vremenskih (ne)prilika opasan za navigaciju.

Otvorenjem kanala, u tri-četiri godine bi broj brodova koji će ući u Pag narastao na oko 50.000. Kanal je predviđen Prostornim planom Paga, a zbog nekih sitnih izmjena bit će i nadopunjen.

Svi s kojima sam razgovarao su za, upoznat je i zadarski župan Božidar Longin, lokalna politika podržava cijelu ovu priču jer znaju da se s infrastrukturom – cestama, željeznicom, kanalima, mostovima – sve mijenja.

Ima dosta ljudi koji su mi rekli da je projekt genijalan, ali da griješim što ga planiram u Hrvatskoj. A meni baš to daje snagu: uspjet ćemo i mi! Ako ne danas, onda sutra, bit će to zadatak za našu djecu i unuke, jer natrag se ne ide, možemo ići samo naprijed.

Treba zaboraviti zatvaranje i strah od investitora. Nažalost, sve ambasade u Zagrebu znaju koliki su u Hrvatskoj problemi investitora, pa nas zaobilaze. Bez fleksibilne administracije nema perspektive, investitori ne mogu godinama čekati na ishođenje "papira" – zaključuje Maržić.

 

Gradonačelnik Paga: Ima našu podršku, ali proboj kanala trenutačno nije moguć!

– Podržat ćemo svaku inicijativu kojom bi se na Pagu dogodile investicije, pa tako podržavamo i Maržića. Razgovarao sam s njim i rekao mu da se ovdje radi o jednoj zaista dugotrajnoj proceduri kroz koju treba osigurati sve potrebne uvjete da bi se investicija realizirala.

Prije svega Vlada mora prilagoditi Zakon o građenju, po kojemu trenutačno nije moguć proboj kanala koji je još 1985. godine bio u Prostornom planu Paga, ali je 2015. godine izbačen iz Prostornog plana Zadarske županije. Podršku ovom projektu dao je i Mjesni odbor Dinjiška, jer bi to mjesto jako puno dobilo izgradnjom naselja s 10.000 gostiju.

Otok Pag ima više obale od Istre, pa zaista nema razloga da Grad Pag ne podržava investicije i gradnju kojima bi se omogućio turizam tijekom cijele godine. Ponavljam, ništa nije moguće preko noći, za to su potrebne godine, to je dugotrajan i mukotrpan posao u kojemu će Grad Pag investitoru biti podrška – izjavio nam je Ante Fabijanić Njekulin, gradonačelnik Paga.

 


Bivši gradonačelnik Paga: Kanal otvara puno pitanja o mogućim negativnim utjecajima

Bivši gradonačelnik Paga Željko Maržić kaže da je za ideju o probijanju kanala čuo još prije desetak godina, ali je kanal, upravo tijekom njegova gradonačelničkog mandata, izbrisan najprije iz Županijskoga, a zatim i iz Prostornog plana grada Paga.

– Studija utjecaja na okoliš bila je na javnom uvidu, ali je odbijena u Ministarstvu graditeljstva jer po zakonskim odredbama nije moguće "cijepanje otoka" kanalom. Ne znam sve detalje s nedavne prezentacije "Zlatne obale", u medijima vidim mogućnost gradnje vezova i objekata na zemljištu koje je trenutačno poljoprivredno.

A Grad Pag ima stotine hektara neizgrađenoga građevinskog zemljišta. Ponavljam, ne znam sve detalje, ali lučica i vezovi u uvali Dinjiška nikome nisu upitni. Kanal otvara puno pitanja o mogućim negativnim utjecajima, na koja nema odgovora – kaže bivši paški gradonačelnik Željko Maržić.

15. studeni 2024 02:00