StoryEditorOCM
4 kantunaEKSKLUZIVA

Otkrivamo: Zašto je pao školski avion u kojem su poginuli piloti HRZ-a Marko Novković i Luka Jagatić? Je li vojna policija htjela prikriti dokaze?

Piše Ivica Nevešćanin
21. rujna 2020. - 09:35

Pad školskog aviona Zlin 242L, u kojem su smrtno stradali natporučnik Marko Novković i poručnik Luka Jagatić, dogodio se u trenutku kada su piloti izvodili figuru „zvono" u sklopu obuke akrobatskog letenja. U jednoj etapi izvedbe avion je izgubio uzgon i pao u kovit, vrtložno kretanje prema tlu. Međutim, umjesto da upravljačku palicu gurne prema naprijed, kako bi oborio nos aviona i dobio na brzini, pilot Novković je zadržao palicu prema sebi, tako da avion nije dobio potrebno opstrujavanje krila za izlazak iz kovita i povratak u normalan let. Avion je prije udara ostao bez progresivne brzine kretanja, naprosto je „stao" u zraku, i praktički u slobodnom padu tresnuo na suhozid, a potom se zapalio...

image
Poginuli piloti HRZ-a natporučnik Marko Novković i poručnik Luka Jagatić
Cropix

Ovako okolnosti pada školskog aviona Zlin 242L u Biljanima Donjim kod Benkovca opisuje naš sugovornik koji je imao priliku vidjeti video zapis posljednjeg leta pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva natporučnika Marka Novkovića te polaznika letačke selekcijske obuke poručnika Luke Jagatića. Avion Zlin srušio se u četvrtak 7. svibnja oko 16 sati na obučnom letu, pola sata nakon polijetanja iz vojne baze na Zemuniku. Ako je suditi po izjavi očevica, da je zrakoplov posljednjih deset sekundi letio bešumno, moguća posljedica je i zastoj motora na premaloj letnoj visini.

- Vrlo je moguće da su zvono izvodili na premaloj visini. Trenažna zona za obuku na školskim avionima je minimalno 600 metara iznad tla, a za izvođenje akrobatskih elemenata je puno veća, baš kako bi piloti u slučaju nepredviđenih situacija imali dovoljno prostora i vremena da uvježbanim manevrom izbjegnu nesreću, kaže naš sugovornik iz krugova bliskih istrazi.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Zvono je element u kojem se avion penje vertikalno i na tom putu postupno gubi brzinu sve dok se ne zaustavi i počne vraćati „u rikverc", repnim dijelom prema zemlji. U trenutku pada prema dole, piloti trebaju upravljačku palcu povući prema sebi kako bi se avion okrenu oko poprečne osi, spustio nos prema zemlji, dobio na brzini i uspostavio normalne parametre leta. Međutim, pri izlasku iz figure došlo je do sloma uzgona. Pad brzine naime smanjuje opstrujavanje na krilima potrebno da bi se proizveo uzgon koji avion drži u zraku. Kako se slom uzgona u pravilu događa na jednom krilu ranije nego na drugom, avion se tada počne obrušavati okrećući se oko onog krila na kojem je najprije došlo do sloma uzgona. U ovom slučaju se radilo o lijevom krilu, dakle kovitu, odnosno vrtložnom poniranju preko lijevog krila. Da bi se kompenziralo takvo kretanje, odnosno izašlo iz kovita, potrebno je zaustaviti rotaciju zrakoplova nožnim komandama pravca, suprotno od smjera rotacije, jer se repno kormilo pravca pomiče nožnim komandama. Koordinirano, pilot treba i palicu odgurnuti od sebe kako bi avion spustio nos i dobio na brzini. Pilot Novković je zaustavio rotaciju zrakoplova, jer se počeo okretati na desnu stranu, ali je iz nekog razloga zadržao palicu prema sebi.

- Na snimci se vidi da je palicu povučenu prema sebi držao sve do pada. Zašto je tako postupio, ne znam, to bi trebala otkriti istraga, ali avion je ostao bez progresivne brzine. Gotovo da se više i nije kretao put naprijed, nego samo prema dolje i tako je ostao. Moguće je da mu se ugasio i motor te je pao u slobodnom padu – kaže naš sugovornik.

image
Luka Gerlanc/Cropix

Cijela ta situacija u kojoj su se zatekli natporučnik Novković i poručnik Jagatić trajala je manje od minute. Pretpostavlja se da su zvono izvodili na visini nižoj od propisne, koja Novkoviću, iako iskusnom pilotu, nije omogućila prostor za potreban manevar. Naime, tijekom izvedbe može se zbog sloma uzgona „ispasti" iz figure pa je tada pilotima potrebna visina da se izvuku. Novković i Jagatić tu priliku očito nisu imali.

- Novković je bio iskusan pilot, uostalom, letio je na Pilatusu kao član Krila Oluje, i dugo na Zlinu. Zlin se koristi za osnovnu školsko-akrobatsku obuku te je osjetljiviji i zahtjevniji za upravljanje od Pilatusa. Za Pilatus kažu da je Mercedes među školskim avionima, on je dizajniran tako da „ispravlja" greške pilota, a komande su mu puno uravnoteženije. Pilatus oprašta greške, a sa Zlinom valja biti puno oprezniji – ističe naš izvor.

Osim toga, Zlin nije tako uravnotežen kao Pilatus. Naizgled vam se može činiti da su svi Zlinovi isti, ali piloti osjećaju tu finu razliku od jednog do drugog primjerka istog modela. Primjerice, s nekim Zlinom pilotu će za izlazak iz kovita trebati jedan krug, a s drugim četvrtina kruga više. Nekome se to može činiti nebitnom razlikom, ali u situacijama u kojima su se našli Novković i Jagatić, to može biti presudno i zato treba voditi računa o rezervi visine – kaže naš sugovornik dodajući da se akrobatski letovi sigurno mogu izvoditi na visinama od dvije tisuće metara, koja daje dovoljno vremena za ispravljanje krivih manevara.

image
Ministar obrane Damir Krstičević je nakon pogibije pilota dao nepozivu ostavku 
Luka Gerlanc/Cropix

Zapis s video kamere tako je postao jedan od ključnih dokaza u istrazi koji bi trebao objasniti zašto je školski avion pao i zašto su dvojica mladih pilota izgubila živote u incidentu zbog kojeg je ministar obrane Damir Krstičević podnio neopozivu ostavku. Kamera je zabilježila, prema tvrdnjama našeg izvora, cijeli let Zlina 242L od Zemunika do pada u Biljanima Donjim te ponašanje dvojice pilota u kokpitu. Zbog toga se smatra da će snimka biti ključan dokaz u konačnom izvještaju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva o uzrocima pada i pogibije njihovih pripadnika.

Ali kako je video kamera iz Zlina dospjela do istražitelja, posebna je priča. Naši izvori bliskih istrazi, koju je vodilo Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, uz pomoć vojne i civilne policije, kažu da je malo nedostajalo da kamera „nestane" kao dokaz, i da bude izuzeta kao dokazni materijal.

Na početku očevida nitko nije znao da je kamera preživjela pad aviona. Nakon što je lokacija pada osigurana, istražitelji su češljali teren ne bi li pronašli sve ostatke zrakoplova koji se odmah nakon pada zapalio. Istražitelji su mislili da je u tom požaru izgorjela i kamera koja inače snima svaki trenažni let jer njene ostatke u kokpitu aviona nisu mogli pronaći. U jednom trenutku istražitelji su shvatili da kamera možda ipak nije uništena. Primijetili su, naime, da se kamera uslijed udarca od pada najvjerojatnije otkačila te izletjela iz kokpita kroz vjetrobransko staklo. Sve raspoložive snage istražitelja odmah su stavljene u pogon kako bi se svaki milimetar terena oko palog aviona detaljno pročešljao. Kamera je na koncu pronađena desetak metara od zrakoplova u visokoj travi. Mjesto nalaza tog ključnog dokaza za uzrok nesreće policijski stručnjaci za očevid su htjeli označiti i snimiti. Međutim, kod kamere se u tom trenutku pojavio jedan od vojnih istražitelja, pronađeni je dokaz uzeo u ruke bez rukavica i odnio ga u svoj službeni automobil.

image
Vojni istražitelji na mjestu pada aviona pretražuju teren
Luka Gerlanc/Cropix

Kad su civilni istražitelji to vidjeli, obratili su se voditelju istrage na terenu, jednom od zamjenika županijskog državnog odvjetnika. Suprotno očekivanju, on takvom postupku vojnog istražitelja nije pridao neku posebnu težinu, smatrajući da je puno važnije što je pohranjeno na kameri, nego kako je izuzeta s mjesta očevida. Zadarska policija je ipak inzistirala da se pronađena kamera, kao jedan od ključnih dokaza za otkrivanje okolnosti pada aviona, izume na zakonom propisani način, uz dosljedno provođenje svih forenzičkih postupaka, kao što je oznaka mjesta pronalaska, fotografiranje, dokumentiranje i pohranjivanje među druge dokaze.

Na očevidu pada aviona u Biljanima tako je zamalo došlo do sukoba između civilnih i vojnih policijskih istražitelj koji, prema tvrdnjama našeg izvora, očito nisu smatrali potrebnim poštivati sve zakonske procedure kod izuzimanja tako važnog dokaza.

Pritužba civilnih policijskih istražitelja s terena hitno je dospjela do Ravnateljstva policije koje je u suradnji s vrhom Ministarstva obrane riješilo situaciju tako da je vojni istražitelj, koji je nepropisno izuzeo ključni dokaz, kameru morao vratiti na mjesto gdje je i pronađena. Kad je on to napravio, istražitelji su proveli očevid do kraja, u skladu s policijskim pravilima, a kamera je postala krucijalan dokaz za otkrivanje uzroka ove teške zrakoplovne nesreće.

MARUŠIĆ: Kad se dogodi otkaz motora na premaloj visini i najbolji je pilot u bezizlaznoj situaciji

Dan nakon pada Zlina kod Biljana Donjih prometni stručnjak Željko Marušić objavio je članak za Autoportal o mogućim uzrocima pada.
Nesreću kod Biljana, zbog velikih sličnosti, usporedio je s nesrećom istog tipa zrakoplova koja se dogodila 1. rujna 2013., kad se zrakoplov srušio u more blizu Medulina nadomak ACI marine Pomer, također padom u akrobatskom letu na maloj visini, a poginuli su instruktor i polaznik letačke obuke.
„Za obje je nesreće simptomatično da se dogodila u školsko-akrobatskom zrakoplovu Zlin 242L, koji je izvrsno prilagođen akrobatskom letovima na većim visinama, ali za razliku od višestruko snažnijeg, naprednijeg i skupljeg školsko-akrobatskog zrakoplova Pilatus PC9M, kojeg koriste 'Krila Oluje', nije pogodan, stoga ni preporučljiv, za akrobatsko letenje na malim visinama" napisao je Marušić i dodao da „zbog specifične aerodinamičke izvedbe i granične podmotoriziranosti (razmjerno slabog motora od 200 KS) na malim je visinama, efektom 'dinamičkog prevlačenja' izložen riziku gubitka uzgona i pada u kovit, i to u uvjetima gdje iskoristiva potencijalna energija i prostor (određuje ih letna visina) i raspoloživa vučna sila ne omogućuju oporavak i izvlačenje iz pogibeljnog kovita. Zbog toga akrobatske letove na malim visinama zrakoplovom Zlin 242L treba izbjegavati, a zbog činjenice da su i iskusniji piloti bivali iznenađeni mogućnošću iznenadnog gubitka uzgona te intenzitetom nastalog kovita, nije poželjno da isti pilot u sličnom vremenskom okviru, upravlja zrakoplovima bitno različitog ponašanja u letno najrizičnijoj situaciji (akrobatskom letu na maloj visini)."
„Ove objektivne činjenice nužno ne znače da je to bio (primarni) uzrok jučerašnje tragedije. Očevidac je naime izjavio da je tijekom akrobatskog leta zrakoplov iznenadno utihnuo, te da je začuo udarac u tlo desetak sekundi nakon toga. To indicira da se u letu ugasio motor i da ga pilot nije uspio ponovno pokrenuti. Premda to treba uzeti s rezervom, jer ne postoje zabilježeni relevantni parametri o tome, a zvučni dojam očevica zbog šoka može biti nevjerodostojan, realno je uzeti u obzir tu mogućnost.
U zrakoplovnom se žargonu kaže da od tri bitna uvjeta za siguran let, brzina, visina i pamet, da bi se preživjelo u letu treba uvijek imati na raspolaganju najmanje dva. Kad otkaže motor, gubi se brzina potrebna za let, ali ako je zrakoplov na dovoljno velikoj visini, sposoban pilot ima više mogućnosti za spašavanje.
Visina mu osigurava potreban dolet i bez motora (jedrenje) te vrijeme i prostor za stizanje do zračne luke ili izbor povoljnog mjesta za prinudno slijetanje. Ako pritom gubitak brzine ugrožava letne sposobnosti zrakoplova (slom uzgona), obrušavanjem (pretvaranjem potencijalne energije aviona u kinetičku) povećava brzinu i uspostavlja stabilan let te nastavlja prema zračnoj luci ili najsigurnijem alternativnom sletnom području. Ali ako se, kao jučer iznad Biljana Donjih, otkaz motora dogodi na premaloj letnoj visini, pogotovo u zrakoplovu Zlin 242L, sklonom agresivnom kovitu i najbolji je pilot u bezizlaznoj situaciji."
„Da se otkaz motora dogodio na dovoljno velikoj visini, ona ne bi jamčila spas, ali bi dobrom pilotu i u zrakoplovu Zlin 242L osigurala dobre mogućnosti za spas, po sljedećem redoslijedu: uspostavljanje stabilnog leta i pokušaj pokretanja motora. Pilot očito nije imao ni prostora, ni vremena za to, a paljenje motora možda više nije bio ni moguće. Istražno povjerenstvo prvo će trebati utvrditi zbog čega se zrakoplov našao na premaloj visini, a pogreška može biti u lošem (neodgovornom) planiranju leta ili odstupanju pilota od propisane letne visine, greškom ili namjerom", napisao je među ostalim prometni stručnjak Željko Marušić.
 

image
Luka Gerlanc/Cropix
23. studeni 2024 16:00