- Na ovoj lokaciji doslovno smo uhvatili dobar vjetar, ali uhvatili smo dobar vjetar i kada govorimo o smjeru u kojem se krećeu HEP, hrvatska energetika kao i Vlada Republike Hrvatske, a to je obnovljivi scenarij razvoja, kazao je na početku svog govora predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić koji je mega projekt Vjetroelektrane Korlat u blizini Benkovca, vrijedno 500 milijuna kuna, predstavio predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, brojnim ministrima i uzvanicima.
Vjetroelektrana Koralt bit će prva HEP-ova vjetroelektrana i prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja, a HEP na istoj lokaciji razmatra i mogućnost izgradnje sunčane elektrane snage oko 75 MW i procijenjene vrijednosti investicije oko 480 milijuna kuna.
Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW čiji su stupovi vjetroagregata visoki 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate će isporučiti, izgraditi i pustiti u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal, a puštanje u redovni pogon planira se u kolovozu 2020.
- Kada smo prije nepune dvije godine preuzeli upravljanje HEP grupom, najavili smo da će hrvatska elektroprivreda kao stožerna energetska tvrtka odgovorno preuzeti vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države, a sve u skladu strateškim smjernicama Vlade RH. Danas smo svjedoci da se to u punoj mjeri ostvaruje. U ovom trenutku u pogonu imamo jednu veliku sunčanu elektranu, tri sunčane elektrane u izgradnji i niz projekata u razvoju ukupne snage oko 200 megavata. S Korlatom smo otvorili investicijski ciklus i u energiji vjetra. Do 2030. godine u vjetro elektranama planiramo imati 30 megavat snage. Uzmemo li u obzir i ulaganja u hidro elektrane, slobodno mogu utvrditi da se radi o najvećem ciklusu investicija u obnovljive izvore energije u povijesti HEP-a i RH, istaknuo je predsjednik uprave Barbarić dodajući kako svaki novi megavat proizveden iz elektrana koje grade i planiraju, dodatno jača energetsku sigurnost. Ono zbog čega je realizacija HEP-ovog obnovljivog scenarija razvoja društveno odgovorna i korisna jest to da umjesto nekoliko velikih objekata, ona podrazumijeva i izgradnju brojnih, što većih, što manjih elektrana diljem Hrvatske.
- U ovom trenutku razmatramo mogućnosti izgradnje obnovljivih izvora na području stotinjak općina i gradova. Realizacijom tih planova čitavu ćemo državu pretvoriti u veliko gradilište, a brojnim jedincima lokalne samouprave pružiti poticaj za održivi gospodarski razvoj, kazao je predsjednik uprave Barbarić ističući zadovoljstvo dinamikom radova te hvaleći projektni tim, izvođače i nadzor radova.
Očekivana godišnja proizvodnja Vjetroelektrane Korlat od oko 170 gigavata, koja čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava Zadarskog zaleđa, a
HEP do 2030. godine planira imati 350 megavata u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga Vjetroelektrane Korlat je oko 75 megavata. Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire.
- Ovo je dokaz da HEP kao najsnažnija i najveća hrvatska energetska kompanija dobro razumije kontekst strategije energetskog razvoja RH. Strategije koju pripremamo i na kojoj su radili brojni stručnjaci i koja će uskoro doći pred vladu RH, a njena glavna karakteristika je da u budućnosti stavljamo fokus na obnovljive izvore energije. Stoga otvaranje radova na vjetroelektrani, s investicijom od 500 milijuna kuna i najavom investicije od 480 milijuna kuna za sunčanu elektranu sa 75 megavata koji će vjetroagregati proizvodit označava važan operativni iskorak za ovaj dio Hrvatske isto kao i strateški iskorak jer to znači da pratimo globalne trendove i europske trendove kada je riječ o klimatskim promjenama te jačamo segment obnovljivih izvora energije i to bez poticaja, kazao je predsjednik vlade RH Andrej Plenković dodajući kako je HEP kao jedno od ključnih javnih društvava mora biti i generator investicija, a to čini upravo s projektima poput Vjetroelektrane Korlat što pridonosi rastu bruto društvenog proizvoda.
Radove na Vjetroelektrani Korlat uz premijera Plenkovića pratili su i ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Marko Pavić, Ivan Malenica, Oleg Butković, Josip Aladrović, Vesna Bedeković, te ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
- Krajem prošle i početkom ove godine izrađena je zelena knjiga kao struča podlgoa za izradu strategije energetskog razvoja h do 2030 godine. Stručnjaci su prije nekoliko dana formirali tekst strategije koji će ići pred vladu rh i nakon toga nadamo se na ussvajanje pred Sabor. Ovaj projekt HEP-a ovih 58 megavat kojima ćemo svjedočiti u potpunosti je u suglasju s strategijom energetskog razvoja RH i našim opredjeljenejm da RH u narednim desetljećima na sve moguće načine forsira proizvodnju iz obnovljivih izvora energije kako iz privaatne inicijative tako i investicijama HEP-a kao našeg stupa u proizvodnji električne energije, kazao je ministar Ćorić dodajući kako ne kasakamo po pitanju obnovljivih izvora energije za Europskom unijom.
- U ovom trenutku smo po tom pitanju jedna od najnaprednijih ekonomija s obzirom na činjenicu da je naš energetski potencijal dobrim dijelom formiran iz hidropotencijala, preko dva gigavata snage, isto tako imamo preko 800 megavata proizvodnje iz obnovljivih izvora energije 570 megavata iz vjetro elektrana,60 megvata iz energije sunca i to je ono što u sljedećm razdovlju trebamo forsirati. U ovom trenutku smo u vrlo dobroj poziciji, ali to ne znaći da velike potencijale koje ima Hrvatska ne treb aiskorisitit još više, zaključio je ministar Ćorić.
Korlat će biti prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. To znači da HEP neće za VE Korlat dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Isplativost investicije za HEP utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.