StoryEditorOCM
4 kantunaDR. ŽELJKO ČULINA (3)

Obećavam: bolnica će u novom mandatu dobiti status Klinike, a prve pacijente na linearnom akceleratoru obradit ćemo do kraja ove godine!

Piše Ivica Nevešćanin
7. rujna 2024. - 20:14

U zadnjem nastavku razgovora s ravnateljem OB Zadar, dr. Željkom Čulinom, teme su početak rada lineranog akceleratora, put do statusa kliničke bolnice te brojni projekt realizirani u njegova dva mandata.

-----------------------------------------------------

PRVI DIO: EKSKLUZIVNO Dr. Željko Čulina: Ne osjećam se odgovornim. Spavam mirno. Ali ako se otkrije neki propust bolnice, spreman sam preuzeti odgovornost!

DRUGI DIO: DR. ŽELJKO ČULINA (2) Čak 30 posto liječnika u OB Zadar ima dozvolu za rad u 19 privatnih poliklinika. Evo koliko zarađuju specijalisti, neki i preko 7000 eura!

-----------------------------------------------------

U tijeku je natječaj za ravnatelja OB Zadar. Prijave će se znati do kraja ovoga tjedna. Vi ste za sada jedini poznati kandidat, a iza vas su već dva mandata. Koliko se bolnica promijenila u vašem mandatu? 

- Kad sam postao ravnatelj bolnica je imala ukupno 1224 zaposlenih, a sada ih je 1470, dakle oko 250 ljudi više u  zdravstvenim i nezdravstvenim službama. Uvedeni su brojni novi dijagnostičko terapijski postupci, a i kompletno nove djelatnosti.  Što se tiče ukupnih prihoda, koji su jedan od bitnijih pokazatelja veličine bolnice, napominjem kako su 2016. godine iznosili 42 milijuna eura, a 2023. preko 87 milijuna eura, dakle ukupan proračun narastao je više nego dvostruko.

Prostorno, 2016. imali smo 36.000 kvadrata uređenog prostora, a 2023. 64.500 neto površine, odnosno 28.500 kvadrata neto površine više. Opremili smo skoro cijelu zgradu Dnevnih bolnica, Polikliniku smo stavili u funkciju, preuredili smo i adaptirali mnoge odjele, uspješno smo završili, a i pokrenuli brojne nove EU projekte kao što je aktualni projekt energetske obnove zgrade Interne, Ginekologije i Pedijatrije u ukupnoj vrijednosti većoj od 7,1 milijuna eura. Na tim zgradama ćemo, kao što smo napravili na krovu Poliklinike, postaviti solarne elektrane. Navedeno znači da ćemo sami proizvoditi još 20 posto potrebne električne energije, odnosno, sa zgradom Poliklinike, 40 posto ukupnih naših potreba. Godišnji trošak OB Zadar za električnu energiju iznosi oko 100.000 eura, ako ćemo sami mjesečno proizvoditi oko 40 tisuća eura energije, to znači da ćemo uštedjeti skoro pola milijuna eura godišnje. 

Na sličan način smo pristupili rješavanju zbrinjavanja infektivnog otpada, što je od velikog značaja za ustanovu u smislu ne samo uštede već i cijelog procesa zbrinjavanja. Primjerice, za vrijeme pandemije dnevno smo imali oko 300 do 400 kilograma otpada, cijena zbrinjavanja je bila oko 1,5 eura po kilogramu. Sada ustanovi ostaje oko 1 euro uštede, što znači godišnju uštedu od oko 100 tisuća eura. 

image

OB Zadar
 

Luka Gerlanc/Cropix

Kakvo je bilo poslovanje bolnice? Podmirujete li redovno svoje obveze prema veledrogerijama? 

- Osim 2020. kad je bila pandemija korone, svih drugih godina Bolnica je ostvarivala višak prihoda nad rashodima. Posebno bih u tom razdoblju istaknuo smanjenje dugova, odnosno dospjelih obveza. Naime, dospjele obveze su 2016. iznosile 7,5 milijuna eura. Kroz iduće godine, osim 2020., iste su smanjivane, da bi na kraju prošle godine iznosile 820 tisuća eura. To je smanjenje za sedam puta, praktički sva plaćanja smo vršili u roku od 15 dana, što znači da još uvijek nemamo problem u nabavi lijekova, odnosno plaćanja veledrogerijama.

Je li bolnica trebala ostati u vlasništvu Zadarske županije? Što se promijenilo njenim prelaskom u državno vlasništvo?

- Preuzimanjem Bolnice od strane države imenovano je novo upravno vijeće kojem je sada predsjednik je izv. prof. dr. sc. Ivan Bačić, pročelnik naše Službe za kirurgiju. Upravno vijeće je u srpnju donijelo odluku o raspisivanju novog natječaja za ravnatelja, koji je u tijeku i kroz ovaj tjedan će biti završen. Pri tom ću reći i to da prilikom promjene osnivača nije došlo do prijenosa vlasništva. Vlasnik cijele imovine ustanove je i dalje, kao što je to bilo i ranije, ustanova, dakle Opća bolnica Zadar. Proveden je prijenos osnivačkih prava, a sve sukladno novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Na nama je nadalje prilagoditi se novim uvjetima poslovanja. Opća bolnica Zadar je stoga od 1. siječnja ove godine dio proračuna Republike Hrvatske, kao što su uostalom bili i svi Klinički bolnički centri od njihovog osnutka.     

Kad ste se prvi put natjecali za ravnatelja u svom ste programu, kao jedan od strateških, postavili cilj da OB Zadar pod vašom upravom dosegne status kliničke bolnice. Iza vas su dva mandata no bolnica i dalje nema prefiks KB. Jeste li odustali od svog cilja?

- Nisam odustao od tog cilja! Sve predradnje su odrađene i vjerujem da će cilj sigurno u bliskoj budućnosti biti ostvaren. Put do statusa kliničke bolnice nije jednostavan, što se vidi i po tome što se stjecanje statusa kliničke bolnice pokušao realizirati i prije dosta godina u razdoblju mandata kod više ministara, od dr. Nakića, preko dr. Kujundžića do dr. Beroša u čijem mandatu je ostvaren status Klinike za našu Službu za interne bolesti. Ali status se ne dobiva samo na temelju zahtjeva, potrebno je bilo odraditi dosta predradnji.

Osnova je bolnica kao nastavni centar Medicinskog fakulteta. U OB Zadar se naime odrađuju vježbe za studente iz interne medicine, kirurgije, neurologije i oftalmologije za studente medicinskih fakulteta. Za napomenuti je da smo imali i imamo dobru suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Osijeku, no tek kad smo ostvarili punu suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, stvari su se pokrenule. Navedeno znači da je za stjecanje statusa Klinike za internu medicinu bilo potrebno da naši liječnici budu izabrani u znanstveno, znanstveno-nastavno, odnosno suradničko zvanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.  I to smo uspješno riješili. Senat fakulteta je dao suglasnost, nakon čega smo čekali potvrdu Nacionalnog vijeća, pa ministra Beroša. Sve je to trajalo izvjesno vrijeme, ali sad kad je prošlo, dobili smo temelj i osnovu za daljnje radnje kojima će se i ostali odjeli koji zadovoljavaju uvjete pridružiti Klinici za internu medicinu čime se u konačnici ostvaruje cilj, a to je stjecanje statusa KB Zadar.

Stoga bih ovim putem iskoristio priliku još jednom zahvaliti Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu na čelu sa dekanom prof.dr.sc. Antom Tonkićem tj. Povjerenstvu za znanstveno-nastavni rad koje je prepoznalo sve što je napravljeno i što se radi u Općoj bolnici Zadar, te je pozitivno ocijenilo uvijete za dodjelu naziva „Klinika za internu medicinu“ što je najveći korak kojeg smo prošli u dobivanju statusa KB-a. 

image
Zvonko Pavic/Cropix

Nakon Interne, koji je odjel na redu da postane klinički centar?

- Služba za kirurgiju, koja trenutno ima dva profesora i jednog docenta a na doktorskom studiju su četiri kolege, te kolege koji rade na Studiju sestrinstva u Zadru. To je velika baza i mislim da oni kroz iduću godinu mogu stvoriti uvjete da i Služba za kirurgiju dobije status Klinike.

Treći je Odjel za oftalmologiju i optometriju. On ima sve uvjete da postane klinika, ima dovoljno profesora, docenta i doktoricu znanosti te jednu kolegicu koja će to uskoro postati. Uz oftalmologiju tu je još i Odjel neurologiju. U novom mandatu to će sigurno biti riješeno i nadam se da će do kraja istog Zadar postati Klinička bolnica. S tim da moram reći kako stjecanje statusa klinike nije samo naziv, isto nosi puno rada i angažmana naših liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u onom što se smatra zalogom za budućnost, a to je obrazovanje naših zdravstvenih kadrova.

Najavili ste do kraja godine početak rada linearnog akceleratora. Stotine pacijenata iz Zadarske županije očekuju taj, bez pretjerivanja, povijesni trenutak. Hoće li vaše obećanje biti ispunjeno?

- Linearni akcelerator je montiran. Drugi dio opreme koji ide u kompletu s uređajem za zračenje je CT simulator. I on je postavljen u prostor, tako da ostaje još zaključiti natječaj za dozimetrijsku i fiksacijsku opremu. Dozimetrija je neophodna kako bi se mogla izvršiti sva mjerenja i kontrole od strane medicinskih fizičara prije stavljanja u funkciju uređaja.

Opremu za dozimetriju trebamo dobiti kroz listopad, a njena vrijednost je oko pola milijuna eura. Sredstva za dozimetriju, fiksaciju kao i linearni akcelerator i CT simulator, osigurani su unutar istog paketa EU sredstava iz NPOO-a.

Tehnički ste stvorili pretpostavke za početak rada uređaja za zračenje, no što je s kadrovima. Imate li dovoljni broj obučenih liječnika i tehničara za rad na linearnom akceleratoru?

- Za obavljanje djelatnosti radioterapije neophodan je tim koji se sastoji o liječnika specijalista onkologije i radioterapije, medicinskih fizičara, te prvostupnika ili magistara radiološke tehnologije.  

Edukaciju kadrova smo počeli daleko prije nego što dobili uređaj. Zaposlili smo najprije tri fizičara. Jedna kolegica je već radila na klinici i educirana je, druga kolegica fizičarka je došla s Instituta Ruđer Bošković te je već dvije godine na edukacijama u klinikama u Hrvatskoj i inozemstvu. Trećeg smo kolegu primili početkom godine.

Isto tako smo zaposlili prvostupnike radiološke tehnologije koji su prošli edukaciju na više klinika u Zagrebu i Osijeku. Specijalizacije liječnika specijalista radioterapije i onkologije također smo davno planirali, te ih već imamo dovoljno zaposlenih u Bolnici. Trenutno je u fazi procedura paljenja i ispitivanja uređaja, nakon čega slijedi komisioniranje i umjeravanje, te zajednička edukacija u od strane proizvođača uređaja. 

Pošto smo s naše strane izvršili sve što se očekivalo, očekujemo kako će krajem ove godine prvi pacijent biti obrađen u OB Zadar na linearnom akceleratoru.

image

ISPORUČEN CT SIMULATOR NUŽAN ZA RAD LINEARNOG AKCELERATORA

Opća Bolnica Zadar/

U pripremi je, i realizaciji, nekoliko velikih projekata koji bi trebali podići razinu zdravstvene usluge, ali i olakšati poslovanje zadarske bolnice. Kada će oni zaživjeti i koju će korist od njih imati građani, odnosno pacijenti?

- Pred završetkom je nekoliko velikih projekata a jedna od njih je projekt Centralne pripreme parenteralnih pripravaka. Riječ je o pripremi lijekova u posebnim uvjetima za, primjerice, maligne bolesnike. Naime, samo za uređenje prostora, soba s negativnim tlakom i ”čistih soba“, izdvojeno je oko 650 tisuća eura. Isporuku opreme za koju čiju je nabavu provelo Ministarstvo zdravstva očekujemo kroz rujan i nakon čega ubrzo počinjemo s radom, nadam se već u listopadu. Planira se kako će projekt Centralne pripreme parenteralnih pripravaka donijet uštede za skupe lijekove od minimalno pet posto, te povećati kvalitetu pripravaka, a djelatnicima omogućiti rad u prostoru i s opremom po najvišim standardima zaštite i sigurnosti koje propisuje HALMED. Godišnje, naime, imamo trošak za skupe lijekove od oko 15 milijuna eura, što znači da očekujemo uštedu od oko 750 tisuća eura.

Isto tako pri kraju je uređenje novog prostora za hemodijalizu u sklopu Poliklinike. Hemodijaliza sad ima sve standardne uvjete, ali je smještena u neadekvatnom prostoru. Sada imamo 21 stolac za pacijente za dijalizu, a u novim prostorima bit će ih 33 tako da planiramo redovite dijalize odraditi u samo jednoj smjeni. Slobodne kapacitete planiramo orijentirati na zdravstveni turizam, odnosno tržište, i tako ostvariti dodatne prihode za ustanovu.

Je li pri kraju projekt nove transfuzije? 

- Zadnjih godina, zbog neadekvatnih uvjeta u pogledu smještaja i opreme, Bolnici je prijetilo kompletno gašenje djelatnosti davalaštva i proizvodnje krvi i krvnih pripravaka. Mi smo međutim uspjeli urediti novi prostor površine 270 kvadrata u kojem će biti smješteno davalaštvo za cijelu županiju ali i obrada krvi po svim propisanim standardima za obavljanje djelatnosti. Projekt transfuzije, kao i parenteralne terapije, trebao bi zaživjeti kroz listopad 2024. 

Nadalje, pri kraju je projekt uvođenja jedinične terapije, odnosno priprave lijekova za pacijente. Svaki pacijent će dobivati lijek iz ljekarne na svoje ime, samo za njega, prema broju koji će imati na narukvici. Tako ćemo moći kontrolirati put lijeka od ljekarne do pacijenta. Imat ćemo sve evidentirano, koji je lijek pacijent dobio, iz kojeg pakiranja, koje serije, kada ga je dobio, tko mu ga je propisao, te će se pratiti svaki korak i put lijeka od narudžbe do primjene. 

Osim nabrojenih projekta u realizaciji, zaživjeli su i brojni novi komercijalni projekti. Kakvi su rezultati? 

- Otvorili smo nekoliko komercijalnih projekata, kao što je Centar za preventivnu medicinu u sklopu kojeg se obavljaju djelatnosti preventivnih sistematskih pregleda, sistematskih pregleda za branitelje, te nutricionističkog savjetovališta, a i Centar za estetsku dermatologiju. Naši djelatnici u njima rade izvan radnog vremena. Centri na niti jedan način ne utječu na planirani i ugovoreni obujam rada, a obavljanjem ovih djelatnosti bolnica ostvaruje dodatan prihod koji se troši za nova ulaganja u cilju podizanja kvalitete usluge koje pruža. Djelatnici koji rade izvan radnog vremena u centrima su za to dodatno i plaćeni iz prihoda koji se u njima ostvare. Mislim kako će doći vrijeme da liječnici i medicinske sestre neće imati potrebe raditi u privatnim sektoru jer će svoje prihode moći ostvariti kroz komercijalne djelatnosti koje razvijamo u bolnici. 

Ako dobijete novi mandat, što želite u njemu ostvariti?

- Želim prije svega zadarsku bolnicu podići na status Kliničke bolnice i sve što ide uz taj status. Tu su i neki drugi veliki kapitalni projekti kao npr. Centralni operacijski blok, Centar za simulacije inovacije i naprednu dijagnostiku koji bi povezali čitavu bolnicu infrastrukturno i organizacijski u jednu cjelinu. Kako su projekti u fazi razrade i projektiranja o njima ne bih sada previše govorio. Tu je i ideja otvaranja dječjeg vrtića za zaposlenike unutar kruga bolnice, ali o tim i drugim projektima nekom drugom prilikom.

image

OB Zadar
 

Luka Gerlanc/Cropix

"Zelena” i ”digitalna” bolnica plus nova oprema

- Osim financijske komponente koja je bitna, jer se ušteđena sredstva vraćaju u bolnički sustav kroz nova ulaganja, bitno je ovdje napomenuti i zelenu komponentu. Naime bolnica je do 2020. godine kao glavni energent za grijanje koristila mazut. Prelaskom na ekološki prihvatljivije energente (električnu energiju i plin), upotrebom obnovljivih izvora energije, energetskom obnovom zgrada, boljim upravljanjem otpadom, OB Zadar je višestruko smanjila negativan utjecaj na okoliš, a posljedično i na zdravlje ljudi, što je bitno za istaknuti jer kao što svi znamo, ustanova se nalazi u samom centru turističkog grada.

Također, uspješno smo okončali veliki projekt digitalizacije kojim smo izmijenili informatički sustav ustanove. Možemo reći kako bolnica Zadar koristi danas najbolja softverska rješenja koja su trenutno dostupna u RH a neka i u svijetu (PACS). Nova digitalizacija poslovnih procesa omogućila je veću sigurnost podataka o našim pacijentima jer se podatci čuvaju poštujući najviše standarde koji se odnose na kibernetičku sigurnost. Novi sustav je omogućio i povezivanje sa svim vanjskim web servisima kao što su eListe čekanja, eLijekovi, eUputnica, eNaručivanje,eGrađani i sl. Osim navedenog korištenjem ovog rješenja (koje zadovoljava sve norme) OB Zadar je napravila preduvjete za apliciranje na EU projekte usmjerene na digitalizaciju poslovnih procesa (portal za pacijente, praćenje puta lijeka, centralna priprema parenteralnih pripravaka, primjena modula za posebno skupe lijekove isl.).

Isto tako je za naglasiti da je u prošlom mandatnom razdoblju nabavljeno preko 14 milijuna eura medicinske opreme od čega ističem nabavu nove MR uređaja, SpecCTa, dvije Angio sale, CTa, Endoskopskog duodenoskopa - EUS-a, Digitalnog mamografa, Operacijskog mikroskopa, čak sedam RTG uređaja, sedamnaest ultrazvuka, osam endoskopskih stupova, opremljene su kompletno dvije OP sale, te razna druga oprema - ističe dr. Čulina.

05. studeni 2024 00:31