– Građevinske tvrtke i naši iskusni stručnjaci spremni su pomoći Hrvatskoj u obnovi Banovine i Zagreba – poručuje veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj, njegova ekscelencija Mustafa Babür Hizlan.
Ubrzo nakon katastrofalnog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji Turska je na mjesto događaja uputila značajnu materijalnu pomoć, a na raspolaganje hrvatskoj Vladi odmah su stavili svoje iskusne stručne službe, posebno osnovane za hitne intervencije i pomoć kod ovakvih i sličnih prirodnih nesreća.
Turska, 17. zemlja na svijetu po broju stanovnika (oko 85 milijuna), ima, nažalost, veliko iskustvo s katastrofalnim potresima. Turska država je iz toga puno naučila, osnovala je posebne agencije i javne službe koje se bave predviđanjima, sanacijom i sprječavanjem posljedica potresa koji gotovo svakodnevno potresaju tu veliku zemlju koja povezuje Europu i Aziju. Zadnji razorni potres u Turskoj dogodio se dva mjeseca prije potresa u Petrinji. Epicentar mu je bio 17 kilometara od Izmira, grada na obali Egejskog mora, 300 kilometara udaljenog od Istanbula. Snage 7 stupnjeva po Richteru bio je 50 puta jači od potresa u Zagrebu, u njemu je poginulo više od stotinu ljudi, a više od tisuću je bilo ozlijeđenih.
Veleposlanik Mustafa Babür Hizlan (59) karijerni je diplomat. U službi je od 1984. godine, a u Hrvatsku je došao s dužnosti generalnog direktora u Odjelu za bilateralu u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske u Ankari gdje je bio zadužen za srednju Europu i Balkan. Bio je, između ostalog, na dužnostima generalnoga konzula u Njemačkoj te veleposlanika u Pakistanu. Rođen je 1961. godine u Istanbulu, a političke znanosti diplomirao je na Sveučilištu Boğaziçi. U listopadu ove godine veleposlaniku Hizlanu istječe četverogodišnji mandat u našoj zemlji.
Brza reakcija
Turska je među prvim državama pružila pomoć Hrvatskoj nakon potresa na području Banovine. Kako je sve Turska do sada pomogla pogođenom području?
– Prije svega, još jednom bih želio izraziti iskrenu sućut obiteljima žrtava potresa i prijateljskom hrvatskom narodu. Godine 2020. i Turska i Hrvatska suočile su se, nažalost, s jakim potresima. Dva mjeseca prije potresa u Petrinji, Izmir je pogodio snažan zemljotres. Stoga vrlo dobro razumijemo i dijelimo bol i zabrinutost zbog potresa koji su zadesili naše hrvatske prijatelje. Neposredno nakon potresa koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, predsjednik Erdoğan, ministar vanjskih poslova Çavuşoğlu, ministar unutarnjih poslova Soylu te čelni ljudi Turske agencije za upravljanje katastrofama i izvanrednim situacijama (AFAD) kontaktirali su svoje kolege u Hrvatskoj i ponudili svaku vrstu pomoći koja bi im mogla biti potrebna u novonastalim okolnostima. Turska je odmah nakon potresa, zajedno s 15 zemalja EU-a, sudjelovala u slanju hitne pomoći Hrvatskoj preko Europskog mehanizma civilne zaštite. Nadalje, koordinator Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TİKA) u Zagrebu posjetio je Sisak i Petrinju dan nakon potresa kao prvi predstavnik strane misije koja je posjetila pogođeno područje. Prvi dio naše pomoći koji se sastojao od 272 električne grijalice krenuo je iz Turske dan nakon potresa i u Zagreb je stigao 1. siječnja. TİKA je 31. prosinca isporučila 500 pokrivača. Uslijedile su pošiljke 480 šatora i 200 stambenih kontejnera koje je poslao AFAD te 500 kutija s hranom koje je isporučila TİKA. Turske logističke tvrtke na kopnu i moru pomogle su u prijevozu šatora i kontejnera. Turski privatni sektor također je dao svoj doprinos novčanom pomoći, tako je Cengiz Construction donirao 250 tisuća eura. Nadalje, stručnjaci iz turskog AFAD-a posjetili su Hrvatsku od 4. do 10. siječnja radi opće koordinacije turske pomoći...
Turska, nažalost, ima dosta česte i razorne potrese. Kakva su iskustva stečena u tim nesrećama u pogledu obnove pogođenih područja, a koja bi danas mogla pomoći Hrvatskoj u obnovi Banovine i Zagreba?
– Posebno nakon razornog potresa 1999. godine, Turska je stekla dragocjena iskustva na polju obnove nakon katastrofe. Svoja iskustva smo spremni podijeliti s našim hrvatskim prijateljima. Općenito govoreći, Turska je stekla iskustvo i u izgradnji potpuno novih kuća koje bi mogle zamijeniti potpuno srušene, i u obnovi manje oštećenih zgrada njihovim ojačanjem. Popravak zgrada s manjim oštećenjima podrazumijeva posebnu vrstu stručnosti, poglavito kod obnove povijesnih zgrada, kao što smo imali iskustvo s povijesnim zgradama u Istanbulu koje su stradale u potresu u Marmari 1999. godine. Zbog svega toga smatram da naši stručnjaci i privatni sektor mogu pomoći u izgradnji potpuno novih kuća i obnovi oštećenih na području Sisačko-moslavačke županije, kao i strukturnom jačanju povijesnih zgrada u Zagrebu i Banovini.
Interes privatnog sektora
Turska je također poznata po velikom broju vrsnih stručnjaka i građevinskih tvrtki koje su sudjelovale u sanacijama potresom pogođenih područja. Jesu li vaši stručnjaci i tvrtke možda već bili u Hrvatskoj zbog toga, odnosno u pogledu toga je li hrvatska Vlada tražila vašu pomoć?
– Nakon potresa u ožujku prošle godine u Zagrebu, neke su turske inženjerske i građevinske tvrtke došle u Hrvatsku, provjerile situaciju na terenu i razgovarale s hrvatskim tvrtkama o mogućoj suradnji. Nadam da će ti kontakti na koncu uroditi plodom. Nadalje, kao što sam već rekao, deset stručnjaka iz našeg Agencije za katastrofe i izvanredne situacije (AFAD) došlo je u Hrvatsku nekoliko dana nakon potresa u Banovini i zadržalo se tjedan dana. Uz terenski rad na pogođenim područjima, imali su sastanak sa svojim kolegama radi razmjene iskustava i razgovora o daljnjoj suradnji.
Jesu li turske tvrtke specijalizirane za obnovu objekata nakon potresa možda zainteresirane za sudjelovanje u obnovi Zagreba ili Banovine?
– One su željne i spremne podijeliti svoju stručnost i iskustvo u naporima na obnovi Zagreba i Banovine. Kao tursko veleposlanstvo, također smo spremni olakšati takvu suradnju između naših tvrtki i hrvatskih vlasti.
Na području Zadarske županije posluju dvije velike turske kompanije: Dogus grupa i Global Port Holding. Nažalost, Dogus grupa je prodala nautičke marine u Zadru i Sukošanu/Bibinjama, a veliki projekt izgradnje hotela Maraska nije ni blizu realizacije. Postoji li interes i drugih turskih kompanija za ulaganje na ovom području, primjerice u poljoprivredu, ribarstvo, turizam ili nešto treće?
– Sve je veći interes za Hrvatsku iz turskog privatnog sektora, koji treba njegovati. Vidimo da su se turska ulaganja posljednjih godina diverzificirala. Na primjer, u sektoru obnovljivih izvora energije imamo dva investitora iz Turske. Jedan od vodećih operatora zračnih luka u Turskoj i širom svijeta jedan je od partnera u konzorciju Zračne luke Zagreb. Usluge hrane i pića u Zračnoj luci Zagreb pruža turska tvrtka. Također je sve veći interes za ulaganjem konfekcijskih, kemijskih i kozmetičkih tvrtki iz Turske. Turske su tvrtke zainteresirane za sudjelovanje u infrastrukturnim projektima. Podsjećam vas da su neke od najboljih autocesta u Hrvatskoj izgradile turske tvrtke. Građevinska tvrtka Cengiz sada je angažirana na realizaciji projekta željezničke pruge Križevci – Koprivnica – Botovo. A interes je prilično velik i za nadolazeće projekte.
Iskoristio bih ovu priliku te kazao nešto više o turskoj građevinskoj industriji. Taj sektor igra presudnu ulogu u gospodarskom razvoju Turske, čineći gotovo 8-9 posto BDP-a i zapošljavajući gotovo dva milijuna ljudi. Turski izvođači nastavljaju povećavati svoju konkurentnost širokim znanjem i iskustvom stečenim u svim vrstama izazovnih projekata i u svim oblicima poslovnog okruženja od 1972. godine. U razdoblju od 1972. do 2019. turski izvođači izveli su 10.175 projekata u 126 zemalja, ukupne vrijednosti 402,3 milijarde dolara. S druge strane, Turska je među vodećim svjetskim proizvođačima građevinskog materijala. Prema podacima iz 2019. godine, 44 turske ugovorne tvrtke svrstale su se na popis "Najboljih 250 međunarodnih dobavljača na svijetu", koji je u kolovozu 2020. objavio vodeći međunarodni industrijski magazin "ENR – Engineering News Record". Turska je na drugom mjestu u svijetu nakon Kine i unatoč velikoj konkurenciji održava svoj položaj više od deset godina. Zato vjerujem da bi svi dosadašnji napori Hrvatske na daljnjem poticanju investicija iz Turske imali pozitivan efekt za obje zemlje.
Korona i gospodarstvo
Kako ste doživjeli istupe pojedinih političara iz Zadarske županije koji su prilično negativno dočekali turske investitore, koristeći nedemokratski rječnik i neprimjerene opaske na račun Turske?
– Turske tvrtke imaju značajna ulaganja u raznim sektorima diljem Hrvatske. Vjerujem da su se do sada već dokazale i stekle povjerenje hrvatskog naroda.
Tursku je kao mnogoljudnu zemlju snažno pogodila pandemija koronavirusa. Kako se borite s tim zdravstvenim izazovom i koliko je zaraženih u odnosu na ukupan broj stanovnika? Kakvi su učinci krize na gospodarstvo, te kakvi su planovi za oporavak?
– Turska ima snažnu zdravstvenu infrastrukturu. Nakon prvog slučaja zaraze koronavirusom u ožujku 2020., brzo smo reagirali testiranjem, traženjem, izolacijom i ograničenjem kretanja. Turske tvrtke preusmjerile su svoje proizvodne linije na opskrbu zaštitnim materijalima, što nam je omogućilo da neke od tih materijala dostavimo i ostalim zemljama u potrebi. S padom broja slučajeva, tijekom ljeta smo ublažili ograničenja kao i većina zemalja. Međutim, s jesenskim valom ponovno smo uveli mjere, a neke od njih još uvijek su na snazi. Podaci pokazuju da je do sada 2,5 posto zaraženog stanovništva. Kako je postupak cijepljenja započeo ovog mjeseca nadamo se boljim okolnostima i postupnom obuzdavanju zaraze, ali smo i dalje oprezni zbog mutiranih verzija virusa.
I tursko se gospodarstvo prilično dobro snalazi. Turska je godinu započela s rastom BDP-a od 4,5 posto u prvom tromjesečju prošle godine. U drugom se tromjesečju BDP smanjio za 9,9 posto zbog mjera uvedenih na globalnoj razini. Međutim, uspjeli smo situaciju u gospodarstvu držati pod kontrolom i u trećem smo tromjesečju zabilježili 6,7 posto rasta u odnosu na prošlu godinu. Smanjenje turskog izvoza za 6,3 posto u 2020. godini također je ispod prosječnog pada globalnog izvoza.
Hrvatska i Turske imaju tradicionalno dobre odnose, praktički od prvih dana hrvatske neovisnosti. Kako bi danas, 30 godina nakon tih povijesnih događaja, ocijenili bilateralne odnose? Jeste li zadovoljni gospodarskom razmjenom i na kojim područjima se može unaprijediti suradnja između tih dviju zemalja?
– Politički odnosi između Turske i Hrvatske su izvrsni. Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je priznala neovisnost Hrvatske. Mi smo saveznici u NATO-u, a također usko surađujemo kroz međunarodne organizacije i mehanizme regionalne suradnje. Hrvatska je jedna od prijateljskih zemalja u EU-u. Iako se među našim zemljama razvijaju gospodarski i trgovinski odnosi, to je i dalje ispod stvarnog potencijala. Obujam bilateralne trgovine u 2019. godini iznosio je 665 milijuna dolara. U razdoblju od siječnja do studenoga 2020. godine, zbog negativnih učinaka pandemije, zabilježen je pad trgovačke razmjene od oko sedam posto. To je znatno ispod naših stvarnih kapaciteta.
Vibrantne ekonomije
S obzirom na potencijale i inovativne kapacitete naših zemalja, obje imaju prilično vibrantne ekonomije, trebali bismo što je više moguće iskoristiti bilateralnu trgovinu i mogućnosti ulaganja. Kad se uvjeti vezani uz pandemiju poboljšaju, kontakti i suradnja između naših poslovnih krugova sigurno će biti puno jači. Ako bismo iskoristiti svoje potencijale, ne vidim ni jedan razlog da ne postignemo cilj trgovačke bilateralne razmjene od dvije milijarde dolara.
Turska je 2005. započela pregovore o ulasku u EU, ali još uvijek nije postala punopravna članica. Kakvi su trenutačno odnosi između EU-a i Turske? U kojoj su fazi pregovori i koliko na to utječe migrantska kriza, kao i rat u Siriji?
– Turska i EU imaju 60-godišnju povijest uspona i padova. Punopravno članstvo u EU-u i dalje je strateški cilj Turske. Međutim, uz umjetne i političke prepreke, neke zemlje članice i dalje ometaju proces pridruživanja Turske.
Za oživljavanje naših odnosa potrebna je pozitivna agenda. Jezikom sankcija ne mogu se postići rezultati. O tome je ministar Çavuşoğlu razgovarao sa svojim kolegama tijekom nedavnog posjeta Bruxellesu. Potrebna nam je konkretna suradnja oko sporazuma o imigraciji iz 2016. godine, ažuriranja carinske unije, kao i liberalizacije viza. Turska je uvijek iskrena, kao što je to bila i u prošlosti. Držimo do svojih obećanja, ali i EU bi to trebao učiniti.