Jesu li suci u potencijalnom sukobu interesa, tko im od rodbine radi na ovom ili nekom drugom sudu u Zadru, imaju li suci dodatne zarade u nekim izvansudskim aktivnostima, pitali smo i Marija Pešića, predsjednika Općinskog suda u Zadru.
Uputili smo mu ista pitanja koja smo nedavno postavili predsjedniku Županijskog suda Željku Đerđu i predsjedniku Trgovačkog suda Tomislavu Jurlini, a riječ je o copy/paste pitanjima koja je u veljači prošle godine predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić uputio na adrese svih Županijskih sudova, Visokog kaznenog suda, Visokog trgovačkog suda, Visokog prekršajnog suda i Visokog upravnog suda u formi anketnog upitnika.
"Svrha upitnika je predodžba o stvarnom stanju, jer postoje naznake da kod pojedinih sudaca ne postoji dovoljan osjećaj odgovornosti za sadašnji trenutak sudbene vlasti. Poznato je kakve obveze suci imaju temeljem Zakona o sudovima i Kodeksa sudačke etike, i pitanje je samo poštuju li se ove norme te je li ih potrebno i dodatno razraditi", objasnio je Dobronić svoju namjeru.
Predsjednik Vrhovnog suda je primijetio kako je u posljednje vrijeme vidljiv trend gubitka autoriteta sudbene vlasti. U medijima se često iznose pojedini negativni primjeri, pojedini suci sudjeluju u aktivnostima i ponašanju koje nisu u skladu s etikom, a neki od njih, naglasio je Dobronić, ostvaruju i dodatne prihode na različite načine.
Glasnogovornica Županijskog suda sutkinja Sandra Radanović odgovore na naš upit poslala je u roku sat i pol vremena, od glasnogovornice i sutkinje Trgovačkog suda Katarine Zdunić odgovore smo dobili još brže, za rekordnih 45 minuta, ali zato smo na odgovore s Općinskog suda čekali dobra tri i pol tjedna.
Nismo ni mislili da će odgovor stići za nekoliko sati ili dana, kao što je to bio slučaj kod drugih zadarskih sudova, iz nekoliko objektivnih razloga. Općinski sud je ipak najveći sud u Zadarskoj županiji, s odjelima (stalnim službama) u Biogradu, Pagu i Benkovcu. Sud ima oko 300 zaposlenih, na njemu radi oko 50 sudaca, ima najveći priliv predmeta i na njemu je svakodnevno angažirano najviše odvjetnika.
Predsjedniku Pešiću smo poslali isti set pitanja:
- Sudjeluju li suci vašeg suda u arbitražama i koliki su im prihodi. O kojim je sucima riječ?
- Koliko često održavaju predavanja i savjetovanja u privatnim kompanijama i koliko su za to plaćeni. Koji to suci rade?
- Sudjeluju li suci kao predavači na fakultetima i drugim učilištima, koliko često i uz kakve naknade, jesu li članovi sportskih ili drugih udruga i jesu li o tome obavijestili predsjednika suda i zatražili suglasnost za članstvo. O kojim se sucima radi?
- Jesu li na istom ili drugom sudu zaposleni članovi uže ili šire obitelji vaših sudaca? O kojim je sucima riječ?
- Obavljaju li na području nadležnosti pojedinog suda članovi obitelji sudaca i neke druge pravosudne poslove, poput odvjetništva ili bilježništva? Koji su to suci?
Nakon 25 dana čekanja glasnogovornik suda, sujdac Davora Dubravica, proslijedio nam je odgovor iz kojeg proizlazi da Pešić na naša pitanja ne može odgovoriti. Prenosimo ga u cijelosti:
„U svezi Vašeg upita možemo navesti da Općinski sud u Zadru u traženom obliku ne posjeduje informacije navedene u Vašem upitu niti postoji zakonska mogućnost koja bi Općinskom sudu u Zadru omogućila prikupljanje i traženje tih informacija. Konkretno, ne postoji zakonska obveza sudaca za traženjem suglasnosti predsjednika o članstvu u udrugama niti dostavljanjem obavijesti o tome, te stoga predsjednik suda niti ne može raspolagati takvim informacijama.
Također suci imaju obvezu Državnom sudbenom vijeću dostavljati podatke o dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku te podatke o primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak, a koji podaci se upisuju u javno objavljene imovinske kartice sudaca. Državno sudbeno vijeće na zahtjev suca daje odobrenje za obavljanje određene službe ili posla. Budući su navedene podatke suci obvezni dostaviti samo Državnom sudbenom vijeću, Općinski sud u Zadru niti ne raspolaže navedenim podacima niti ima zakonske ovlasti tražiti takve podatke od sudaca.
Nadalje, Općinski sud u Zadru nije ovlašten prikupljati informacije koje se tiču osobnog života djelatnika suda niti imena njihovih srodnika ili bračnih partnera.
Važno je napomenuti da u slučaju ako bi netko od srodnika ili bračnih partnera suca ili zapisničara bio sudionik u sudskom postupku, procesni zakoni jasno uređuju institut izuzeća suca ili zapisničara, koje izuzeće su oni sami dužni odmah zatražiti”, stoji na kraju odgovora.
O nepotističkim i drugim vezama na Općinskom i drugim zadarskim sudovima dosta se pisalo zadnjih godina, a u namjeri da tu spregu javno razotkrije, stradao je bivši sudac i predsjednik suda Željko Rogić.
Aktualni predsjednik Pešić sebe u medijima predstavlja kao čovjeka izvan tih raznoraznih interesnih skupina, klanovskih podjela i rodbinskih veza koje, po njemu, zadnjih 20 godina drmaju zadarskim Općinskim sudom. Naprotiv, tvrdi da se zbog prekida njihovih interesnih veza i vlastite ”neumreženosti” našao na udaru ”starih snaga” unutar i izvan suda, protiv njega se podnose osvetničke predstavke i kaznene prijave, a pogotovo su - oprostitie na štucanju - agresivni u njegovoj medijskoj difamaciji.
Stoga još više začuđuje zašto na naša pitanja nije pokušao dati konkretne odgovore, nego se skrio iza formalnog razloga. Odnosno pozvao na činjenicu da sudovi nemaju obvezu ni prikupljati ni dostavljati takve podatke. Nemaju takvu obvezu ni Županijski ni Trgovački sud u Zadru, ali su na naša pitanja ipak odgovorili. U rekordnom roku. Pešić je očito nešto naučio na greškama Željka Rogića, ali to ne znači da on ne pripada nekoj (drugoj) interesnoj skupini.
Da sudovi nemaju obvezu prikupljati tražene podatke zna zasigurno i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je cijelu ovu priču i pokrenuo u cilju povećanja transparentnog rada sudova i vraćanja povjerenja građana u pravosudne institucije. I on je od nekih sudaca i sudova dobio ”korpu”, ali se dobar dio njih ipak odazvao pozivu i odgovorio na anketna pitanja.
Naš pokušaj da lokalne sudove testiramo Dobronićevom anketom tako je pao na najvažnijoj stepenici. Na sudu koji već desetljećima ima najveću nepotističku i interesnu povezanost između sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, sudskih službenika...
Sreća da predsjednik Pešić nije među njima.
