Naiđe Zadranin automobilom u kružni tok pa se stane vrtjeti 30 puta ukrug. Konačno ga zaustavi policajac pa ga upita: "Što se, čovječe, toliko vrtiš?" "Pa kad je na okruglom znaku pred ulazom u rotor pisalo 30!" – odgovori Zadranin.
Ovaj malo "prepravljeni" vic donekle objašnjava ponašanje naših sugrađana na rotorima, kojih je sve više u gradu. Kod Bolnice, pa na Polačištu, kod SAS-a i malo dalje kod "Lidla", između "Interspara" i "Konzuma", kod stadiona, kod "Čistoće"... svi su ti rotori zamijenili raskrižja koja su često bila vrlo opasna jer su se događale i ne baš bezazlene prometne nesreće. Bilo je ispočetka "njurganja", čak i ismijavanja s kružnim raskrižjima i "vrtovima" u sredini, ali s vremenom svi su se naviknuli i shvatili da je život, odnosno promet, s kružnim raskrižjima postao lakši, brži i sigurniji.
Vožnja na rotorima... to je pak posebna priča, pogotovo u počecima uvođenja kružnog toka. Za razliku od semafora, rotori ne zaustavljaju promet, ali ga ni ne ubrzavaju. Nema "jurenja žutog", kružni tok smanjuje brzinu automobila, ali ne toliko da bi se promet zaustavio, osim ako ne dođe do čepova iz određenih pravaca (kao, na primjer, iz Jazina prema bolnici). Pravilo na rotoru zapravo je vrlo jednostavno: promet se odvija kružno u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. Kružni tok označen je vertikalnom prometnom signalizacijom, tj. prometnim znakom izričite naredbe: "kružni tok kretanja", a može imati jedan ili više prometnih trakova, kao rotor kod "Interspara" i "Konzuma", koji se smatra najboljim i najsigurnijim kružnim tokom u Zadru.
Vrte se ukrug
Nezgode se najčešće događaju prije samog ulaska vozila u kružni tok jer vozač koji ulazi u njega provjerava lijevu stranu prometa i ponekad se naglo zaustavi, što izazove nalet vozila iza njega čiji je vozač usmjerio svoj pogled ulijevo. Također, zna se pogrešno procijeniti brzina ostalih vozila u rotoru ili – što je značajka prometnih prekršaja na zadarskim rotorima – prednost oduzme vozilo koje se uključuje u rotor čiji vozač misli da ima prednost pred vozilima koja su već u rotoru. Rijetko tko daje žmigavce pri izlasku iz rotora, što bi znatno ubrzalo promet, a još uvijek ima i onih koji se vrte u rotoru... možda ne baš 30 puta, ali skoro.
Pravilo je zapravo vrlo jednostavno. Onaj tko je već u rotoru, taj ima prednost pred onim tko ulazi u rotor. Međutim, to se pravilo u Zadru često krši, pa zna dolaziti do sudara, koji su ipak lakši jer se na prilazima kružnom toku ne razvijaju veće brzine. U vrijeme kad su mnogi Zadrani polagali vozačke ispite, rotora u gradu uopće nije bilo, pa smo se svi morali "priučiti" na vožnju na njima. Sad je ta situacija znatno bolja, građani su se navikli i promet u rotorima klizi "kao po loju". Ako se vozila ponekad i "cuknu", to su u pravilu manje materijalne štete, a ozljeđivanja ljudi vrlo su rijetka.
Ukida se najkorisniji
Mnogi su europski gradovi uveli rotore. Na jugu Francuske znatno manji gradići od Zadra u potpunosti su semafore zamijenili rotorima i to odlično funkcionira. U Zadru se najpotrebnijim pokazao rotor kod Bolnice, ali bizarna je činjenica da će rekonstrukcijom te prometnice u projektu Hrvatskih cesta gotovo sigurno opet biti zamijenjen semaforima iako je gradska uprava tražila da tamo ipak ostane kružni tok, međutim, od toga, prema svemu sudeći, neće biti ništa. Razlog je što će do tog raskrižja voditi četiri traka, s drukčijom regulacijom nego što je sada.
Najnepotrebniji (da ne kažemo najgluplji) zadarski rotor je onaj na TIZ-u, ispod "Tifona", kod ulaza u garažu koji se često siječe kontrasmjerom pa policija puni blagajnu kaznama, te još jedan sličan malo niže od njega. Nije baš najkorisniji ni onaj na Polačištu, kod "City Galerije", za koji kažu da ni dandanas nije dobio uporabnu dozvolu, a najopasniji je, iako i najpotrebniji, rotor kod stadiona na Murvičkoj ulici, i to zbog skučenih prostornih gabarita.
Najviše je priželjkivan rotor kod raskrižja Žmirići, koji nikako da se napravi, a nasušno je potreban na tome mjestu. Ne bi bio loš ni na Jadranskoj magistrali na vrhu Bulevara i kod "Supernove", iako bi tamo bolja rješenja bile nivelirane petlje.
U svakom slučaju, rotori sve više zamjenjuju raskrižja, a tako će se, to je očigledno, događati i u budućnosti jer su iskustva pokazala da su ipak najbolja rješenja, unatoč nekim manama (i vozačkom neznanju).
Na opasnim točkama
Voditelj službe policije PU zadarske Božidar Budiša kaže da su se kružna raskrižja, postavljena na opasnim točkama koje je policija uočila, pokazala neusporedivo sigurnijima od dotadašnjih raskrižja, na kojima su se događale brojne prometne nesreće, često i s najtežim posljedicama.
– Prvo kružno raskrižje u Zadru postavljeno je kod Bolnice, a sad ih imamo čak osam u gradu. Njihova je zajednička karakteristika da povećavaju sigurnost, što je najvažnije s našeg stajališta kao policije. Smanjuje se brzina, na neki se način prisiljava vozače da vode računa o ostalim sudionicima u prometu, jer sva vozila koja se nalaze u kružnom toku imaju prednost pa se mora stati i propustiti ih. Kanaliziranjem vozila kroz ta raskrižja dobivamo dobru protočnost, uz sigurnost za sve. Jedino što možemo primijetiti je da imamo nekoliko zona s dosta pješaka i biciklista, gdje ta protočnost dolazi u pitanje. Zbog toga se pješački prijelazi i stavljaju prije samog raskrižja. Pješaci znaju prelaziti što bliže raskrižju, što zna usporavati promet, a pojavljuje se i opasnost za njih – kaže Budiša.
– Unatoč tim problemima, sigurnost prometa je nemjerljiva. Čak i malobrojne nezgode koje se dogode u pravilu su lagani bočni sudari, a ne okomiti uz oštre kutove i čeone sudare. Raskrižje Briševo – Mazija do lipnja 2012. godine, kad je otvoreno kao kružno, imalo je 10 do 15 prometnih nesreća godišnje, od kojih više od pola s teškim posljedicama. Nakon preuređenja u kružno raskrižje dogodile su se svega dvije ili tri nesreće u zadnjih pet, šest godina, i to lakše – kaže Budiša i naglašava:
Brojili sudare
– Neka od takvih raskrižja mi smo okarakterizirali kao opasna mjesta jer smo ih promatrali niz godina i bilježili broj i vrstu nesreća. Inicirali smo ih prema onome tko ima nadležnost nad njima i oni su se kandidirali za Nacionalni program sigurnosti prometa MUP-a, koji prihvaća takve projekte i sufinancira ih u omjeru od 70 posto, dok samo 30 posto plaća onaj tko gospodari tom cestom. Osim raskrižja Mazija, na taj je način napravljeno kružno raskrižje Ulice Hrvoja Ćustića i Puta Murvice u listopadu 2014. godine, gdje je također postignuto ogromno smanjenje broja prometnih nesreća unatoč tome što tamo ima puno više pješaka i unatoč kritikama da se radi o manjim prostornim gabaritima. Od tada smo tamo imali samo nekoliko prometnih nesreća, a promet tamo nikad nije stao iako je Ulica Hrvoja Ćustića postala vrlo prometna i važna.
Treće takvo raskrižje je kod "Čistoće", gdje je bilo od sedam do 12 nesreća svake godine. Od veljače prošle godine, kad je završeno, tamo nismo imali ni jednu prometnu nesreću. Ta križanja dokazuju da zaista ne možemo naći veće zamjerke – naglašava Budiša.
Zadrani su se s vremenom naučili voziti kroz kružna raskrižja, a po novim pravilima autoškole ne mogu ni provesti obuku vozača ako ih ne "odvedu" i na kružno raskrižje, barem u drugom gradu gdje postoje.
Evo i nekoliko prometnih savjeta: pri ulasku u kružno raskrižje ne treba davati žmigavac, ali pri izlasku iz njega treba. Isto tako, strogo je zabranjeno "kraćenje" puta kroz kružno raskrižje vožnjom u obrnutom smjeru, što policija kažnjava na licu mjesta s 2000 kuna.
– Dosta je takvih kazni naplaćeno na Meladi, pogotovo u početku uspostave kružnog raskrižja, te kod TIZ-a, gdje mnogi vozači "krate" put kroz rotor vozeći lijevo, a ne desno. Što se tiče Melade, to je kružno raskrižje bilo postavljeno kao privremeno, ali pokazalo se kao dobro rješenje i nadam se da će i ostati. Takve je projekte potrebno inicirati prema svim gradovima i općinama, bilo kroz Nacionalni program sigurnosti u prometu ili kroz neke druge modele. Jer, na kraju, najvažnija je sigurnost građana i ljudski životi, što zapravo nema cijenu – zaključuje na kraju Božidar Budiša.
PROJEKT HRVATSKIH CESTA Prenamjena rotora kod Bolnice
Prenamjena rotora kod Bolnice projekt je Hrvatskih cesta, za koji nisu dužni dobiti suglasnost PU zadarske jer je to državna cesta. Isto kao i raskrižje Žmirići, za koje i u zadarskoj policiji drže da bi bilo dobro kad bi jednog dana postalo kružno raskrižje, možda i dvotračno, ali to je također u nadležnosti Hrvatskih cesta i policija nema utjecaja na to
RADI SIGURNOSTI Predložili Miranje
Predložili smo Hrvatskim cestama da se prema Nacionalnom programu sigurnosti prometa kandidira raskrižje Miranje na izlazu s čvora autoceste kod Benkovca, jer je to opasno mjesto na kojemu je također bilo puno prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama.