Iako su s Poluotoka mnogi odselili, zbog poznatih razloga transformacije stare gradske jezgre u prostor u kojem je ponegdje nemoguće normalno živjeti i funkcionirati u svakodnevnom obiteljskom ritmu, vijest iz OŠ Petra Preradovića donekle vraća optimizam: nakon tri godine drastičnog pada broja prvašića, od ove školske godine trend se preokrenuo i prvašića je upisano više nego lani.
- U protekloj školskoj godini škola je upisala 49 učenika u prve razrede, dok će sada, na jesen, u ovu školu krenuti 63 prvašića. „Skok“ od 14 djece nije zanemariv i nadamo se da će se ovakav trend nastaviti – kazao nam je Ivan Hajdić iz gradskog Odjela za školstvo.
OŠ Petra Preradovića, koja je lani sa radom krenula u samo jednoj, jutarnjoj smjeni, imala je ozbiljan pad upisa djece u prve razrede: redom se taj broj protekle tri godine zaredom smanjivao sa 74 (2014.), pa 66 (2015.), te 49 upisanih prvašića (2016.), da bi se brojka sada naglo popela na 63. Sve ove brojke odnose se na matičnu školu, dakle onu na Poluotoku, dok broj djece u područnim školama u Kožinu i Petrčanima ovdje nije pridodan.
- Dakako da nisu sva upisana djeca u prve razrede iz obitelji koje žive na Poluotoku, imamo prvašića čiji roditelji na Poluotoku rade i odgovara im što imamo produženi boravak. Tako oni svoju djecu odvedu iz škole kada njima završi posao, u međuvremenu su djeca ručala i napisala zadaću – kaže ravnateljica Stanka Pera Martinac, no produženi boravak imaju samo učenici prvog i drugog razreda. Ukupno, škola na Poluotoku će ove školske godine imati 487 učenika od prvog do osmog razreda, što je šest više nego lani.
Ivan Hajdić je dodao da, unatoč generalno lošoj demografskoj slici u Hrvatskoj, Zadar u svojim administrativnim granicama ima pozitivan prirodni prirast.
- Na administrativnom području Grada Zadra 2016. je rođeno 50 beba više nego godinu prije, konkretno 747 djece. Čini se da se vraćamo u trend kad je upravo to i bio prosjek rođenih, dakle između 750 i 800 djece – kazao je Hajdić.
I ove bi brojke, uz one uz skok od 14 upisanih prvašića u školu na Poluotoku više nego lani, trebale ići u prilog teoriji da sa područja Dalmacije, za razliku od Slavonije, nema iseljavanja.