Slučaj poznatog ugostitelja iz Zatona Obrovačkog Mile Minje Anića kojeg je načelnik Općine Jasenice Martin Baričević tužio za klevetu zbog medijskih napisa u kojima ga proziva da mu je dojadilo besplatno hraniti općinsku svitu, te da mora platiti račune jer je pojeo cijelo stado janjaca, ponovno će se “bistriti” u sudskom postupku.
Ustavni sud RH vratio je slučaj na ponovno suđenje nakon što je usvojio Anićevu tužbu po njegovom odvjetniku Danu Marinoviću, te ukinuo presude Županijskog suda u Vukovaru i Općinskog suda u Zadru kojima je Anić proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela klevete, te mu je izrečena novčana kazna od pedeset dnevnih obroka (iznosa) - ukupno 10.833 kuna.
Slučaj će se odlukom Ustavnog suda RH ponovno suditi na Općinskom sudu u Zadru gdje je Anić svojedobno i zatražio da se istina o tome tko je besplatno pojeo stado od sto janjaca utvrdi "prid crkvenim oltarom".
- Otići ćemo u crkvu. Prid oltar ćemo kleknuti i zakleti se. Ja sam se već u crkvi zakleo da Martin izmišlja - rekao je u sudnici zadarskog suda.
Slučaj je počeo još 2013. kada je Anić izjavio da su načelnik Baričević i njegovi općinski suradnici kod njega jeli i pili, ali da nisu platiti račune. Time je Anić ostao “kratak” za 185.000 kuna, što preračunato u cijenu janjetine, "pokriva" stado od stotinu janjaca.
Načelnik je na sudu osporio Anićeve navode tvrdeći da su dugovi nastali između 2006. i 2010. godine, te da su mu 2013. godine dostavljeni u Općinu ispisani na paragon-bloku. Ustvrdio je da računi ne dosežu iznos od 185 tisuća kuna, te je Aniću u drugom sudskom postupku uspio osporiti potraživanje od 13 tisuća kuna na ime istih troškova. Računi se osim na janjetinu odnose na priloge, salate, vina i kolače, ali i 7.500 kuna troškova za zadušnicu poslije sprovoda načelnikova brata koji su također navodno išli na račun Općine Jasenice.
Svjedoci, konobari zaposleni kod Anićeve supruge, izjavili su na sudu da nije bilo neuobičajeno da nakon korištenja ugostiteljskih usluga načelnik ili djelatnici Općine Jasenice ne potpišu paragon blok nego da predlože da se to stavi na račun općine.
Ustavni sud je, međutim, ocijenio da osporene odluke sudova u Zadru i Varaždinu u konkretnom slučaju, o utvrđivanju odgovornosti i kažnjavanju Anića za kazneno djelo klevete, predstavljaju miješanje države u podnositeljevu slobodu izražavanja. Utvrđuju da su granice dopuštene kritike, kad je riječ o tijelima javne vlasti, mnogo šire nego što je to slučaj s privatnim osobama, a šire su čak i u odnosu na kritiku političara i dužnosnika.
- U demokratskom društvu radnje ili propusti tijela s javnim ovlastima moraju biti podložne strogoj kontroli ne samo od strane zakonodavnih i sudskih vlasti nego i od javnog mijenja te se očekuje da pokažu visok stupanj tolerancije prema kritici – navodi se u dijelu obrazloženja suca Ustavnog suda Josipa Leke.
Ustavni sud, naime, smatra da redovni sudovi nisu uvjerljivo utvrdili postojanje prijeke društvene potrebe koja bi zahtijevala da se pravu privatnih tužitelja na zaštitu njihovog ugleda da prednost pred pravom podnositelja na slobodu izražavanja. Razlozi koje su sudovi naveli ne pokazuju da je kaznena osuda Anića, s obzirom na konkretne okolnosti, bila nužna u demokratskom društvu.
Slijedom svega navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je osporenim presudama podnositelju povrijeđeno jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli propisano člankom 38. stavcima 1. i 2. Ustava.