U ožujku bi na zadarskom Općinskom sudu trebalo započeti ponovljeno suđenje protiv Ivice Marijačića, vlasnika, direktora i glavnog urednika Hrvatskog tjednika iz Zadra, za počinjenje kaznenog djela povrede privatnosti djeteta.
Marijačić je u svibnju 2021. nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora s rokom kušnje na tri godine, no u listopadu 2022. Županijski sud u Zagrebu uvažio je žalbu Marijačićevog odvjetnika Borisa Grgića te ukinuo presudu Općinskog suda u Zadru a predmet vratio sutkinji Ani Zrilić na ponovno suđenje.
Marijačić je bio osuđen da je u listopadu 2019. putem svog profila na Facebooku i preko svojih novina, ali i kao autor članka ”Šokantna istina: Slučaj silovanja kod Zadra izmišljen”, objavio fotografije maloljetnice, žrtve višestrukog silovanja i seksualnog zlostavljanja i tako otkrio njezin identitet, što je kod oštećenice izazvalo osjećaj ugroženosti, uznemirenosti i šokiranosti, zbog čega je došlo do značajnog pogoršanja njezinog zdravlja, radi čega joj je od strane psihijatra propisana terapija. Marijačić je tako ugrozio dobrobit djeteta, a kazneno djelo je počinio u obavljanju profesionalne djelatnosti, putem tiska i društvenih mreža, zbog čega je postalo dostupno većem broju osoba.
Marijačić se branio da su objavljene fotografije bile zamućene te da nije iznio osobne podatke djevojčice, kao i da je prije njegovog članka objavljen niz drugih članaka u hrvatskim medijima na istu temu. Kazao je da je ponosan na objavljeni tekst, da u njemu ne bi promijenio ni zarez te da je provokativni naslov dio medijske prakse njegovih novina s kojima motivira čitatelje da kupe novi broj. Sud je međutim konstatirao da je osim otkrića identiteta djevojčice, Marijačić u svom novinskom članku baratao medicinskom dokumentacijom maloljetnice te da je u svemu postupao s namjerom, odnosno „(...) znao je da je djetetu narušeno zdravlje uslijed ovog događaja iz djetetovog života i znao je da će se objavom sadržaja njegovog članka šokirati ne samo dijete već i sve koji su bili upućeni u sam događaj, a sve je učinio iz niskih, populističkih, marketinških pobuda, a jedina namjera mu je bila da upravo počinjenjem ovog kaznenog djela skrene pozornost na sebe i poveća čitanost i prodaju svojih novina što čak nije niti osporio u svojoj obrani.”
Vijeće za mladež Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem sutkinje Jasne Smiljanić je međutim prihvatilo žalbu Marijačića i ukinulo presudu sutkinje Zrilić zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka. Kazneno djelo povrede privatnosti djeteta objavljivanjem fotografija i otkrivanjem identiteta je ”blanketno kazneno djelo”, ističe se u obrazloženju odluke višeg suda, odnosno kazneno djelo koje se sadržajem oslanja na propis iz nekog drugog zakona, ali taj propis, u činjeničnom opisu presude, nije naveden. Isti je propust, dodaje se, napravljeni i u obrazloženju presude, čime je izreka presude postala nerazumljiva, a sama presuda u suprotnosti s odredbama kaznenog postupka.
Viši sud je nadalje ocijenio da je Marijačić u pravu kad se žali na pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenično stanje, „jer nije jasno na temelju čega je prvostupanjski sud zaključio da je optuženik u inkriminiranom članku na svom Facebook profilu otkrio identitet djeteta s obzirom da su fotografije grafički obrađene na način da se prikriva identitet osobe, a u tekstu se izričito ne navode osobni podaci žrtve, niti se navodi neke osobne informacije ili pojedinosti o djetetu pa da bi se moglo zaključiti da je optuženik objavio nešto iz osobnog života djeteta.”
Sud je također dao za pravo Marijačiću kada tvrdi da nije razjašnjeno da bi on svojim postupanjem doveo do značajnog pogoršanja zdravlja djeteta, a kako je to zaključio prvostupanjski sud...
Podsjetimo, tri mjesec prije ukinute presude protiv Marijačića, Županijski sud u Zadru je nepravomoćno proglasio krivim šestoricu mladića iz okolice Zadra da su od kolovoza 2018. do srpnja 2019. godine u više navrata seksualno zlostavljali 15-godišnju djevojčicu iz njihovog mjesta. Petorica su osuđena na zatvorske kazne, a dvojica maloljetnika nisu morala u zatvor.
Prvookrivljeni je dobio jedinstvenu kaznu od sedam godina zatvora, drugookrivljeni kaznu od dvije godine i šest mjeseci, trećeokrivljeni kaznu od tri godine, a četvrtookrivljenik je osuđen na godinu dana zatvora.
Za ostalu dvojicu izrečena je uvjetna kazna. Petooptuženom maloljetniku izrečeno je tri godine pridržaja maloljetničkog zatvora, a šestookrivljenom obaveza psihosocijalnog tretmana i 100 sati rada za opće dobro.
U vrijeme počinjenja kaznenih djela trojica su bila punoljetna, dvojica mlađi punoljetnici, a dvoje maloljetnici. Početkom suđenja, samo je jedan od njih bio još uvijek maloljetan. Sedmi sudionik nezapamćenog seksualnog zločina i jedan od optuženih, u međuvremenu je tragično stradao u prometnoj nesreći.
Optužnicom im se stavljalo na teret počinjenje jednog teškog kaznenog djela protiv spolne slobode prema žrtvi posebno ranjivoj zbog dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoće, invaliditeta, teške tjelesne ili duševne smetnje te počinjenje više teških kaznenih djela protiv spolne slobode prema bliskoj osobi. Teretili ih se i za više kaznenih djela bludnih radnji na osobito okrutan i ponižavajući način te za dva kaznena djela iskorištavanja djece za pornografiju.
Čitanje mučnih detalja ovog slučaja u sudnici je trajalo duže od pola sata, kao i obrazloženje presude sutkinje Sandre Radanović.
Kaznenu prijavu protiv mladića podnijela je zadarska kriminalistička policija na čelu s Borom Mršićem. Policijska prijava je u potpunosti potvrđena kao pravomoćna optužnica po kojoj su svi počinitelji i osuđeni. Žalbe osuđenika na prvostupanjsku presudu još uvijek rješava Visoki kazneni sud.
Novinarsko vijeće časti jednoglasno je najstrože opomenulo Ivicu Marijačića, urednika Hrvatskog tjednika i autora spornog teksta. Njegov tekst su ocijenili kao eklatantni primjer neprofesionalnog, činjenično nepotpunog te namjerno difamirajućeg izvještavanja. Vijeće je osobito skandaloznim ocijenilo činjenicu što je autor u tekstu izložio maloljetnu osobu ljudskoj difamaciji, opisujući u detalje njezine seksualne videosnimke, predstavljajući je kao promiskuitetnu ženu, plaćenu lažnu svjedokinju te lažljivicu koja je izmislila silovanje..
„U tekstu postoji još niz elemenata koji bi sami po sebi zavrjeđivali najstrožu opomenu - od optuživanja za korupciju bez ozbiljnih dokaza i indicija, preko difamiranja na nacionalnoj i identitetnoj osnovi, pa do konstruiranja urotničkih scenarija po kojima je netko meta kritike jer je bio branitelj. Teško je pronaći civilizacijsko, ustavno i novinarsko načelo o koje se Marijačićev tekst nije ogriješio u svojih sedam stranica. Taj je tekst, ukratko, novinsko dno dna” zaključilo je vijeće časti HND-a u siječnju 2020.