Kuharima nudimo plaće i do 14.000 kuna, a na Zavodu ih je 140 nezaposlenih!

- Sezona je tu, a nama nedostaje radne snage. Treba nam kuhar, pomoćni kuhar, konobari i perači suđa. Kuharu nudimo početnu plaću od 10 tisuća kuna, koja će se u srcu sezone popeti do 14, konobaru sedam tisuća plus manča, a pomoćnom kuharu i peraču suđa šest tisuća kuna. Usto, svi oni imaju pravo na jedan slobodan dan u tjednu i dnevni obrok iz naše ponude. Ali bez obzira na sve to, ne možemo naći radnike. Najviše nam treba pomoćnih kuhara i konobara, a njih ni za lijeka, požalio nam se vlasnik restorana na Poluotoku koji muku muči da osigura personal za ovu sezonu.

I ptice na grani već znaju kako za turističku sezonu samo u ugostiteljstvu na Jadranu nedostaje nekoliko tisuća djelatnika. Brojka se iz godine u godinu povećava, a najviše nedostaje kuhara i konobara. Ugostitelji muku muče s pronalaskom stručne i kvalitetne radne snage unatoč razmjerno dobrim uvjetima rada koje većina njih nudi, od mjesečnih primanja do plaćenog smještaja.

U evidenciji zadarske podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem travnja evidentirano je 5998 nezaposlenih osoba u Zadarskoj županiji. Od toga je bilo 140 nezaposlenih kuhara, 131 konobar, dva barmena, jedan glavni kuhar, 19 pekara i slastičara te 52 kuhinjska pomoćnika. Kada se sve zbroji, 345 radnika u ugostiteljskim djelatnostima.

U čemu je točno problem, zašto nezaposleni na burzi s profesijama koje se sve više traže na tržištu rada ne mogu pronaći posao? Radi li se o izbirljivim radnicima, lošim uvjetima kod poslodavca ili radnicima koji nisu u stanju ispunuti očekivanja i potrebe današnjih ugostitelja? Ili naprosto odlaze vani, trbuhom za kruhom, u vjeri da će u Irskoj ili Njemačkoj lakše naći posao i više zarađivati? Kako bilo, činjenica je da su mnogi zadarski poslodavci uoči špice ovogodišnje sezone u problemu jer ne mogu ekipirati svoje ugostiteljske objekte.

- Turistička sezona kod nas je sve duža, a radnika je sve manje. Upravo zbog tog nedostatka nestručni kadar ulazi u posao što nije dobro za turizam. Ugostitelji znaju uzimati radnike i po mjesec dana prije početka sezone kako bi ih stigli obučiti i educirati za rad, objašnjava Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije (OKZŽ) dodajući kako je među brojem prijavljenih nezaposlenih radnika u ugostiteljstvu u Zadarskoj županiji najviše osoba starije dobi s kroničnim zdravstvenim problemima koje ne mogu dugo i kvalitetno raditi.

- Starije osobe ne mogu podnijeti teret posla u sezoni. Oni uglavnom rade po par sati što poslodavcima nije dovoljno. U statistici je potrebno jasno razgraničiti u koje kategorije spadaju te nezaposlene osobe. Neki zadarski ugostitelji posegnuli su i za stranim radnicima, ali konobari i kuhari još su uvijek najtraženiji. Kronično nam nedostaje kvalitetnog kadra, a nadamo se da će ih upravo školstvo iznjedriti, govori predsjednik OKZŽ.

Tragom primjedbi prvog čovjeka udruge zadarskih obrtnika odlučili smo provjeriti kakvo je stanje sa "proizvodnjom" stručnih kadrova u turizmu. Zadarska Hotelijersko turistička i ugostiteljska škola upravo obrazuje kadar koji kronično nedostaje na tržištu rada. Prilikom upisa učenici mogu birati između smjera hotelijersko-turističkog tehničara, turističko-hotelijerskog komercijalista, kuhara/slastičara, pomoćnog kuhara/slastičara, konobara i pomoćnog konobara. Proizvodi li zadarska škola dovoljno kvalitetnog stručnog kadra ili zadarski ugostitelji nemaju interesa za "proizvodima" zadarskog obrazovnog sustava?

- Ove godine iz naše škole izlazi 22 konobara, 35 kuhara, sedam slastičara te dva pomoćna konobara i pet pomoćnih kuhara. Oni nemaju problema s pronalaskom posla jer ga je velika većina pronašla tijekom odrađivanja praktične nastave. Svake godina dvoje ili troje naših učenika odlazi iz Lijepe naše. Na primjer netko od obitelji već radi vanka, pa idu za njima. Oni su tražena radna snaga i zbog toga mogu birati gdje će raditi. Normalno je da idu za boljim uvjetima rada, kaže Dijana Radić-Škara, ravnateljica Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole.

Zvjezdana Magaš, profesorica je ugostiteljskog posluživanja, a predaje konobarima i turističko-hotelijerskim komercijalistima.

- Primanjem djece na praksu poslodavci imaju priliku odmah profilirati budući kadar, a na taj način učenici nemaju problema pri pronalaženju posla jer se u velikoj većini zapošljavaju kod njih nakon srednje škole, govori profesorica Magaš.

Svake godine škola upisuju jedan razred konobara, a trogodišnju školu u prosjeku svake godine završi oko 25 konobara.

- U zadnjih pet godina sve je veći interes učenika za našom školom. Mislim da je razlog tome što su učenici prepoznali da treba odabrati zanimanje s kojim mogu pronaći posao nakon školskih klupa. U školi im dajemo temelj i bazu njihovog posla, a nužno je da oni sami nadograđuju svoje znanje kako bi mogli dalje napredovati. Uvijek im govorim da su oni mini ambasadori zemlje i kulture, no volja i želja za ovim poslom najbitniji su kako bi bili uspješni, objašnjava profesorica Magaš dodajući kako su učenicima sve primamljivije strane zemlje zbog boljih uvjeta koji se nude.

S njom se slaže i poznati zadarski kuhar, Renato Kraljev koji je u zadarskoj ugostiteljskoj školi i profesor kuharstva.

- U prosjeku po generaciji imamo jedan i pol razred kuhara, što je otprilike 40 učenika i 15 slastičara. Učenici tijekom školske godine imaju praktičnu nastavu jedan dan tjedno, a ljeti mjesec dana. Uglavnom ostaju raditi kod poslodavaca kod kojih su odrađivali praksu jer oni odmah prepoznaju njihov potencijal, kaže profesor Kraljev napominjujući kako je uzrok nedostatka kadra tijekom sezone taj što budući poslodavci i ugostitelji nisu spremni u njih ulagati.

- Najvažnije je da poslodavci ulažu u te mlade ljude, u njihovo usavršavanje i podizanje razine znanja, a ne samo u infrastrukturu objekta. Neće dobar i kvalitetan kuhar raditi samo tri mjeseca u godini kada je sezona. Normalno je da će tražiti nešto bolje što mu pruža veću sigurnost i rad tijekom cijele godine, zaključuje Kraljev.