Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu dodatni je poticaj za još lakšu i veću kupnju nekretnina na domaćem tržištu, ali ni jedno ni drugo nemaju značaj koji je imalo omogućavanje inozemnim kupcima da ih kupuju kao fizičke osobe, komentar je prof. dr. Luke Brkića, sa zagrebačkoga Sveučilišta Libertas, utjecaj navedenih promjena na tržište nekretnina.
Poznato je da su strani državljani prije morali osnovati tvrtke u Hrvatskoj kako bi željenu nekretninu kupili kao "poslovni prostor" makar se radilo o stanovima i apartmanima. Zapravo su mogli kupovati sve nekretnine osim poljoprivrednog zemljišta, što će moći od 1. srpnja ove godine.
– Imaju, dakle, tu mogućnost neovisno o Schengenu i euru, ali im ta dva momenta mogu blagotvorno djelovati jer im je dostupnost nekretnina još veća, najviše na Jadranu – kaže Brkić, podsjećajući da najveći broj gostiju dolazi iz zemalja kojima smo dostupni automobilom, na primjer Austrija i Mađarska.
– Kako će se ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu odraziti na domaće tržište nekretnina, pitaju nas svi naši klijenti, bilo da prodaju ili kupuju nekretninu – kazao nam je Darko Radelja, iz "Broker nekretnina" u Splitu, u razgovoru na aktualnu temu.
– Ni jedno ni drugo nije došlo preko noći, pa ako se i nije znao točan datum, posljednjih mjeseci bilo je izvjesno kako su ulazak u Schengen i uvođenje eura pitanje dana i ljudi su počeli pripremati cijene za te opcije – podsjeća Radelja.
Kako su ih pripremili, evidentno je pak iz nedavno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku za stambene objekte. A podaci kazuju da su cijene stambenih objekata u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na drugo tromjesečje u prosjeku više za 2,8 posto. Međutim, u odnosu na treće tromjesečje 2021. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 14,8 posto!
Cijene novih stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2022. u prosjeku su više za 2,6 posto, a u odnosu na treće tromjesečje 2021. za 17,4 posto. Cijene postojećih stambenih objekata u odnosu na drugo tromjesečje 2022. u prosjeku su više za 2,9 posto, a u odnosu na treće tromjesečje 2021. za 14,5 posto.
– Sada prodavatelji njihovo dodatno povećanje pravdaju Schengenom i eurom, ali ubrzo će uvidjeti da dizanje cijena za jedan do dva posto nema smisla – komentira naš sugovornik, dodajući da Schengen malo znači prosječnom hrvatskom kupcu za razliku od investitora, pogotovo onih iz inozemstva, koji donose veće iznose jer se više ne moraju baviti konverzijom ni tečajem kune, a zbog Schengena se osjećaju i sigurnijima.
– Otegotna okolnost jest što se navedeni ulasci podudaraju s inflacijom i tu dolazi do promjene cijena, jer se prije nekoliko mjeseci za milijun eura moglo kupiti više nego danas – obrazlaže Radelja i navodi primjer:
– Vlasnik koji godinu dana prodaje kuću od, primjerice, 300 kvadrata na parceli od 500 kvadrata za pola milijuna eura, neće spustiti cijenu. Jednostavno zato što ako novac od prodaje ulaže u drugu sličnu nekretninu, pola milijuna eura neće mu biti dovoljno, trebat će mu 650 tisuća eura. I tu nastaje ogromna zbrka.
Prema kazivanju Radelje, stranci plaćaju gotovinom, makar da su je dobili kreditnim zaduženjem u svojoj zemlji, gdje uostalom imaju povoljnije kamate. I to im je isplativo ulaganje jer će samo dio vremena godišnje provesti u toj nekretnini, a ostalo vrijeme je dati u najam, pa će vila, primjerice, biti troškovno samoodrživa.
A kad već govorimo o vilama, Radelja navodi da se njihova cijena na otocima ne formira po cijeni kvadrata objekta i okućnice, nego vlasnik objavi traženu cijenu, i ako dobije taj iznos, prodaja će se obaviti. Primjer formiranja cijena su dvije nekretnine na Braču.
U centru jednog mjesta kuća od 150 kvadrata, s ne baš idealnim pogledom, uz potrebnu renovaciju, košta 300 tisuća eura. Kuća iste kvadrature, ali s bazenom, boljim pogledom i sistemom "ključ u ruke", ima cijenu 850 tisuća eura.
– Kad smo pristupili Europskoj uniji, pa sada Schengenu i eurozoni, nismo primijetili velike promjene, ni nagle pomake – naglašava, pak, investitor Stipe Romić iz solinske tvrtke "Romić".
Prema Romićevu kazivanju, 30 do 35 posto kupaca stanova koje grade su "naši ljudi koji rade vani". Što se poskupljenja tiče, podsjeća da su građevinari prvi koji su ih osjetili, i to u vremenu kad se pojavila korona.
– U pandemiji je gradnja poskupjela za 40 posto, što je na cijene utjecalo više nego sada inflacija. Poskupjeli su posebno građevinski materijali koje uvozimo za fine završne radove. Slavinama za umivaonike i bojlerima, na primjer, cijene su tada udvostručene, a nemamo informacija da će i inflacija na njih utjecati. Cijene su otprije godinu dana i sada su stabilizirane – kaže Romić.
Tvrtka "Romić" ovoga trenutka gradi stambenu zgradu "Salonitanka" u centru Solina s 18 stanova i osam poslovnih prostora. Procjena je da će kvadrat biti do 3000 eura.
U razgovoru s investitorima ponovno nam je naglašena specifičnost splitskog tržišta nekretnina, koje je konstantno u znaku goleme potražnje i nedostatka novogradnji. Dodatno ga, pak, opterećuje procedura ishođenja dokumentacije za koju, rečeno nam je, odgovornost ne snosi nadležni odjel.
Jedan investitor nam se požalio da zbog žalbenih postupaka susjeda na parceli procedura zna potrajati tri do pet godina. I to sve po zakonu, a žalbe rješava nadležno ministarstvo. Za to vrijeme projekti za 120 stanova "skupljaju prašinu na stolu".
Pogledom na nekretninski portal "Njuškalo" informirali smo se, pak, o cijenama s kojima počinjemo 2023. godinu.
U Splitu se u novogradnji na Sirobuji, useljenje za Božić ove godine, stan od 64 kvadrata može kupiti za 227.200 eura, što je 3550 eura po kvadratu. U opisu se navode, među ostalim, podno grijanje u kupaonici i komarice na prozorima.
Na Bačvicama rabljeni stan od 92 kvadrata treba platiti 390.000 eura (4239 eura kvadrat). Stan je namješten, ima četiri sobe, a svaka soba svoju kupaonicu.
Na Mertojaku stan od 85 kvadrata, u zgradi izgrađenoj 1982., košta 261.000 eura (3070 eura kvadrat).
Brda su uobičajeno jeftinija, ili su to nekad bila, jer se za stan od 60 kvadrata traži 175.000 eura, ili gotovo 3000 (precizno 2916 eura) kvadrat.
U Splitu je inače u ponudi na Njuškalu nešto manje od tisuću stanova. Bogatiju ponudu (više od 1200 oglasa) ima Zadar, te u daljnjoj usporedbi sa Splitom puno više novogradnji.
U luksuznom naselju Marina Project Zadar, stan od 88 kvadrata košta 328.204 eura (3729 eura kvadrat). Na lokaciji Bili brig cijena stana od 70,76 kvadrata, također u novogradnji, je 175.484 eura (2479 eura kvadrat). Rabljeni stan od 66 kvadrata na lokaciji Petrići košta 165.000 eura, ili 2500 eura po kvadratu.
Ponuda u Šibeniku je skromnija (137 oglasa na Njuškalu), ali su i cijene niže. Na Baldekinu se za stan od 59 kvadrata traži 90.000 eura (1525 eura kvadrat).
U Varošu je, pak, za stan od 60 kvadrata u potkrovlju cijena 125.000 eura, ili 2083 eura po kvadratu, dok na lokaciji Mandalina stan od 30 kvadrata, zapravo garsonijeru, treba platiti 50.000 eura (1562 eura kvadrat).
Najmanji broj oglasa (122), ali najviše cijene u Dalmaciji, ima Dubrovnik. Na Pločama se moderan luksuzan stan od 68 kvadrata prodaje po cijeni od 399.000 eura, što je 5867 eura po kvadratu. Također na Pločama stan od 92 kvadrata košta 525.000 eura (5706 eura kvadrat).
U Svetom Jakovu se za stan od 73 kvadrata traži 380.000 eura, što je 5205 eura po kvadratu). Na lokaciji Batala Lapad se stanovi i apartmani u novogradnji površine od 40 do 95 kvadrata prodaju po cijeni od 4200 eura za kvadrat.
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.