Kalmeta je od Kolege i Vrančića naslijedio 83 milijuna kuna duga - Grad toliko duguje i danas!

U svibnju 2011. godine tadašnji zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić bio je zabrinut gradskim dugom od 83 milijuna kuna, a kao svoju obavezu naveo je zaustavljanje rasta i pronalaženje načina da se taj dug ne povećava.  Vrančić je na mjestu gradonačelnika naslijedio Živka Kolegu, a dvije godine kasnije, u lipnju 2013., kada je predavao gradonačelničku dužnost Božidaru Kalmeti, Vrančić je kazao da minus u gradskoj blagajni iznosi 70 milijuna kuna, te da je na početku njegova mandata taj minus bio 25 milijuna kuna veći.

Koncem studenoga prošle godine, gradonačelnik Kalmeta se pohvalio da je Grad Zadar po prvi put za svoje poslovanje dobio bezuvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju. Nije to došlo samo od sebe budući da već nekoliko godina provodimo edukacije pročelnika i zaposlenika u gradskoj upravi kako bi došli do ovog cilja. Ovakav nalaz Državne revizije rezultat je prije svega ozbiljnog planiranja i poslovanja te odgovorne politike koju provodimo, rekao je tada Kalmeta, a pročelnik za financije Ivan Mijolović dodao je da taj uspjeh nije slučajan i podsjetio da je Grad Zadar u srpnju također dobio priznanje za transparentnost proračuna od strane Instituta za javne financije.

No, što je s dugom Grada Zadra?

U "prvom bezuvjetnom mišljenju" Državne revizije, onom iz studenoga prošle godine, stoji i ovo: "Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju iznosi 83.471.498 kuna i čini 24,2 posto ostvarenih prihoda i primitaka za 2015. godinu". Sve to znači da se od Vrančićeve izjave po preuzimanju gradonačelničke dužnosti, pa sve do pred istek Kalmetinog aktualnog mandata, dug Grada Zadra već pet godina vrti oko 83 milijuna kuna.

S obzirom da je 2015. godinu gradska uprava poslovala sa simboličnih 10.885 kuna "viška prihoda i primitaka", za zaključiti je da je rast duga u protekle četiri godine zaustavljen, ali ni državni revizori nisu uspjeli pronaći način na koji Grad Zadar misli vratiti pozamašne "stare dugove" od 83 milijuna kuna.

-Proračunom i izmjenama proračuna za 2015. sredstva za pokriće manjka prihoda nisu planirana, niti su planirana proračunom i izmjenama proračuna za 2016. S obzirom da preneseni manjak čini značajan dio ukupnog financijskog plana, odnosno da ga se s obzirom na projekciju prihoda i stvorene obveze nije moguće realno pokriti u jednoj godini, Grad bi trebao planirati sukcesivno pokriće manjka kroz godine, navode revizori koji sugeriraju donošenje "prijedloga mjera" i plan njihove provedbe kako bi se "posušio" dug.

U svom očitovanju na revizorski izvještaj, Grad Zadar navodi da manjak nije moguće pokriti u jednoj godini, a da se istodobno nastavi pružati javna usluga zadovoljavajuće kvalitete, pa se najavljuje plan za povrat dugova.

Tako su se u analizi financijskog stanja gradske blagajne konačno na istom mjestu našli revizori, gradska uprava i zadarska opozicija koja je u nekoliko navrata bezuspješno ukazivala na problem starih dugova i tražila plan njihove otplate.

Još samo da netko vrati dugove.

REVIZORI O KNEŽEVOJ PALAČI: Trebalo je pažljivije pripremiti dokumentaciju i troškovnik

-Za rekonstrukciju objekta, stručni nadzor, projektantski nadzor, nabavu i ugradnju opreme, izradu izmjena i dopuna glavnog i izvedbenog projekta Grad je odabrao izvoditelje i zaključio ugovore u vrijednosti 50.102.782 kuna, što je 32,5 posto više od ukupno procijenjene vrijednosti projekta koja je iznosila 37.799.651 kuna, stoji u nalazu Državnog ureda za reviziju koji je mišljenja da je "više pozornosti trebalo posvetiti pravodobnoj pripremi projektne dokumentacije i izradi troškovnika radova na temelju kojih je utvrđena procijenjena vrijednost projekta, jer su izmjene projektne dokumentacije, između ostalog, utjecale na dinamiku izvođenja radova i ostvarivanje prava na bespovratna sredstva u razdoblju provedbe projekta".

SREDSTVA OD PRODAJE STANOVA: Nenamjenski utrošeno 50 milijuna kuna

-Prethodnih godina sredstva od prodaje stanova korištena su za druge proračunske namjene. Do konca 2012. za druge namjene utrošeno je ukupno 46.937.239 kuna sredstava ostvarenih prodajom stanova. Od 2013. do konca 2015. prihodi od prodaje stanova ostvareni su u iznosu 8.695.254 kuna, a za propisane namjene je utrošeno 5.947.678 kuna, te koncem 2015. sredstva ostvarena prodajom stanova koja su utrošena za druge namjene i nisu nadoknađena iznose 49.684.815 kuna, navodi Državna revizija dodajući da je gradskim proračunom za 2016. za nadoknađivanje ovih sredstava planirano 16,7 milijuna kuna.

Prije dva dana gradonačelnik Kalmeta je najavio zahtjev za izmjenu Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo kako bi se namjena spomenutih sredstava, osim socijalnih skupina građana, proširila i na ciljane skupine kao što su sveučilišni profesori, liječnici, osobe u deficitarnim zanimanjima...