Kako su oni to lijepo zamislili: investitor dođe na školj, recimo Iž, baci oko na neku uvalu i onda država za njega oduzme zemlju bodulima. E neće proći!

„Zakuhalo se! Novi Zakon nikako nije dobar! Nije takav ni trebao ići u proceduru. Trebao je ostati tamo gdje je i bio. U pripremi” kaže nam ljutito Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora, koji je u ponedjeljak na Facebooku objavio status komentirajući vladin prijedlog novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Kada je u veljači prošle godine, u jeku pandemije, najavio povlačenje s mjesta predsjednika udruge i postupno gašenje njenih aktivnosti, Barić je za Slobodnu rekao kako je Otočni sabor nakon 20 godina djelovanja ispunio svoju svrhu i uvelike pomogao otočanima da danas lakše žive na otocima. No nakon što su na prijedlog novog Zakona stigle prve reakcije udruge Pokret otoka koja se pobunila protiv članka 11 i ograničavanja pristupa obali, Otočni sabor i Barić sigurno neće u 'prijevremenu mirovinu'.

- Ovo je sada ili nikad. Biti ili ne biti. Ili ćemo zaustaviti ovakav prijedlog Zakona ili ćemo dozvoliti legalizaciju devastacije obale i priobalja. Smatram da je zakonski prijedlog protuustavan i da u njemu postoji toliko nelogičnosti da mi stvarno nije jasno kako ga je netko mogao pustit u javnost. Takav bi puštač probnog balona trebalo povući i ispuhati balon, prije nego što dođe do puknuća balona – kaže Barić pitajući se tko su članovi radne skupine koja je predložila ovakav skandalozan dokument.

- Iskreno ne znam tko je bio u radnoj skupini. Nije stvar politike na vlasti, ali politika ne može biti vlasnik državne imovine – tvrdi Barić navodeći tri konkretna prigovora.

Tom Dubravec/ Cropix/Cropix

Prvi se tiče ovlasti za upravljanje pomorskim dobrom koje, ističe Barić, ne smiju biti u rukama politike.

- U članku 3 prijedloga Zakona stoji: „Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu”. Mišljenja sam da upravljanje pomorskim dobrom u ime Republike Hrvatske ne bi trebala vršiti Vlada Republike Hrvatske, već Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Vlada RH je političko tijelo, dok je DORH stalna institucija u Republici Hrvatskoj.

Drugi prigovor odnosi se na sve oblike ograničavanja pristupa pomorskom dobru građanima. Navedenim Zakonom, kaže Barić, ne smije se dozvoliti zatvaranje pomorskog dobra, dizanje bilo kakvih barijera i tako zabraniti građanima pristup obali.

Treći, i za njega najvažniji prigovor, tiče se određivanja granica pomorskog dobra pri čemu ne smije dolaziti do razvlaštenja privatnog vlasništva u interesu investitora.

- Ovim prijedlogom Zakona potencijalni investitor koji izradi elaborat za određenu investiciju na priobalju i otocima koja se lokacijom nalazi na pomorskom dobru i proteže se izvan granica pomorskog dobra, a ona se nalazi u privatnom vlasništvu, Vlada RH može izvlastiti vlasnika tog zemljišta u interesu investitora, bio on fizička ili pravna osoba. To je neprihvatljivo! Članak 39 naime kaže: “Po provedbi utvrđene granice pomorskom dobra u zemljišnoj knjizi i upisu pomorskog dobra, osobe koje su bile upisane kao vlasnici nekretnina, koje su u cijelosti ili dijelu obuhvaćene u pojas pomorskog dobra, imaju pravo na izvlaštenje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje postupak izvlaštenja”. U ovom članku trebalo bi naglasiti za koje potrebe-investicije se može doći do izvlaštenja i tko određuje značaj neke investicije – naglašava Barić i slikovito objašnjava što takva odredba znači u praksi.

Zvonimir Barisin/Cropix

- Zamislite da nama na Iž dođe neki investitor i baci oku na neku uvalu. Ode u Zagreb, uputi prijedlog na vladu da on želi tu i tu nešto investirati, a oni mu dopuste i sutradan u Ižu mještani ostaju bez komada pomorskog dobra koji je postao dio privatne investicije. Granica pomorskog dobra zakonskim prijedlogom je određena na šest metara, negdje i manje, negdje i više, a ostalo se izvlašćuje za potrebe privatne investicije. To je skandalozno!

Ne bojim se ja plaćanja ulaza na plažu, to se lako riješi, ali ne može država u ime privatnika uzimati nečije vlasništvo! Sad još zamislite da je od Mjesnog odbora do vrha vlade ista stranka na vlasti!? Politika ne može biti nalogodavac DORH-u, a to u ovom prijedlogu zakona stoji – naglašava predsjednik Otočnog sabora i zaključuje: ovaj prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ne smije vidjeti svjetlo dana i trebalo bi objaviti koji su članovi radne skupine koja je radila na ovom protivuustavnom prijedlogu Zakona.