Je li novi koronavirus COVID-19 stvarna opasnost i prijetnja ljudskom zdravlju ili nekontrolirani strah i panika? Odgovora za sada nema, rekao je sinoć prof. dr. sc. Boris Dželalija, predavač na Odjelu za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru, na predavanju kojim je studentima i zaposlenicima Sveučilišta prezentirao do sada poznate činjenice i moguće opasnosti ovog virusa.
- Većina koronavirusa je bezopasna pa se nije posebno ulazilo u dijagnostiku i kliničke probleme, s tri iznimke. Godine 2002. pojavila se epidemija pneumonije povezana s tržnicom Guangdong u Kini, što je rezultiralo otkrićem SARS-a. Nova slična bolest prepoznata je 2012. godine u Saudijskoj Arabiji - MERS, a COVID-19 je treći ozbiljniji koronavirus, kojega je liječnik prepoznao po većoj učestalosti pneumonije, naveo je Dželalija.
Krenulo je s mokre tržnice u Wuhanu, na kojoj se prodaju divlje i domaće životinje, što pomalo podsjeća na naš sajam u Benkovcu u prošlosti. Novim virusom mogu se zaraziti svi, na bilo kojem mjestu, a inkubacija je od 2 do 12 ili 14 dana. Prenosi se kapljično, putem kontaminiranih površina, aerogeno preko sitnih čestica u zraku te fekalno-oralnim putem.
- U ranijim slučajevima pokazalo se da je većina prijenosa u zdravstvenim ustanovama i obiteljima. To otvara nove probleme - ako ljude zatvorimo u domove, spriječit ćemo epidemije, ali i ugroziti članove obitelji. Smrtnost je oko 2 posto, čak i manja kada se radi o zdravim ljudima, no ako se radi o starijim osobama, preko 70, 80 godina, s komorbiditetom, prije svega kardiovaskularnim bolesnicima, osobama s autoimunim bolestima, onda je i preko 10 posto. Na udaru su stariji muškarci s oslabljenim imunološkim sustavom, rekao je Dželalija. Muškarci su izloženiji vjerojatno zbog razlike u hormonima.
Zdravstvenim djelatnicima je teško dijagnosticirati koronavirus jer su testovi trijažni, što znači da mogu biti lažno pozitivni ili lažno negativni i potrebno ih je ponavljati po nekoliko puta. Zbog toga se sva testiranja vrše u referentnom centru Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", koji ima i kliniku i obučene laboratorijske radnike, a ne u Zadru ili Šibeniku. A kako se od njega zaštititi?
- Kada kišemo, kašljemo i govorimo, izbacujemo stotine tisuća čestica i pitanje je gdje će one stići. One krupne stižu do usta, nosa ili očiju osoba u krugu od jednog ili dva metra. Zbog toga se preporučuje držati razmak s osobama koje su bile izložene virusu. Zaštitne mjere su pranje ruku, kašljanje u maramicu ili masku te nediranje sluznica - očiju, usta i nosa. Smanjite putovanja, izbjegavajte javna okupljanja, malo usporite sa svim aktivnostima dok se situacija ne stabilizira, preporučuje Dželalija.
Kao zanimljive mjere koje je Kina provodila spomenuo je dubinsko pranje novca, dezinficiranje UV svjetlom, pa čak i držanje u trezoru 14 dana, kako bi bili sigurni da je virus mrtav. Kod nas je situacija pod kontrolom, a ako se dogodi epidemija mogla bi se formirati karantena negdje na širem, nenaseljenom području županije. Službenog lijeka za sada nema pa se pacijentima daju antiviralni lijekovi ili antimalarici. Nažalost, ne pomaže ni alkohol, duhovito je zaključio Dželalija.
- Ozbiljna prijetnja ili panika? Paničariti ne treba, ali nitko od stručnjaka neće minorizirati opasnost.