Hoće li 16 milijuna eura vrijedna investicija u nautičku marinu u Svetom Petru propasti i prije potpisivanja koncesijskog ugovora, a cijela priča završiti s kaznenim prijavama protiv načelnika Sv. Filipa i Jakova Zorana Pelicarića i zadarskog župana Božidara Longina?
Na ovakav mogući razvoj događaja upućuje Marko Santini, vlasnik tvrtke Labora iz Turnja, koja je na javnom nadmetanju prije osam mjeseci dobila posao izgradnje nautičke marine sa 199 vezova u Svetom Petru. Labora se međutim ubrzo našla u slijepoj ulici jer s Općinom Sv. Filip i Jakov do danas nije uspjela postići sporazum oko sufinanciranja izgradnje pristupne ceste, što je preduvjet za potpisivanje koncesijskog ugovora. Naime, Općinsko vijeće je 15. siječnja donijelo odluku u kojoj Zadarskoj županiji zbog neispunjenih obveza predlaže raskid odnosa s Laborom.
„Budući da do dana donošenja ove odluke Općina Sveti Filip i Jakov nije zaprimila pismo namjere niti slično očitovanje volje odabranog ponuditelja, a rok za sklapanje ugovora o koncesiji je istekao, Općina Sveti Filip i Jakov, kao inicijator pokretanja postupka predlaže istu ukinuti zbog neispunjavanja uvjeta iz objavljene natječajne dokumentacije” stoji u obrazloženju odluke Općinskog vijeća koju je potpisao predsjednik Igor Pedisić.
Drugim riječima, Županijska skupština treba odlučiti hoće li se raskinuti odabir s Laborom te eventualno tražiti novog investitora za marinu u Svetom Petru. U tom slučaju, kaznene prijave, na koje aludira Santini, zapravo bi formalno išle protiv predsjednika Skupštine, Zorana Šikića, i predsjednika Općinskog vijeća Pedisića, a ne protiv Pelicarića i Longina.
- Kad smo zadnji put razgovarali, rekao sam vam da ne znam kako drugačije shvatiti ponašanje Općine Sv. Filip i Jakov i načelnika Zorana Pelicarića nego kao oblik institucionalnog reketa. Mislim da sam pogriješio. Ovako kako se on, ali i neki drugi politički čimbenici u Svetom Filipu i Jakovu ponašaju prema nama, daje mi za pravo sumnjati da smo mi od prvog dana za njih bili neželjeni investitori. I da sve ovo rade kako bi nas izbacili iz posla u kojem su oni, očito, imali nekog drugog u vidu. Uostalom, pogledajte rezultate natječaja pa ćete vidjeti da je naša ponuda bila tri puta bolja od konkurentske koja je ponudila minimalno povećanje osnovnih uvjeta natječaja. Osim toga, zapisnik s otvaranja ponuda nisu potpisala samo dva predstavnika lokalne zajednice, Šime Mršić i Jure Jelenić – kaže na početku razgovora Marko Santini te dodaje:
- Mi ni u jednom trenutku nismo odbili sufinanciranje projekta izgradnje spojne ceste, niti smo takvu poruku slali. Mi od početka samo tražimo da sve bude u skladu sa zakonom. No druga strana, Općinu i njenog načelnika, očito nije briga za to. Oni su izgleda navikli stvari raditi mimo zakona, što smo vidjeli i nekidan, kad je protiv načelnika podignuta optužnica za bespravnu gradnju na pomorskom dobru – podsjeća Santini koji je u više navrata pokušao dogovoriti rješenje oko sufinanciranja spojne ceste, ali s druge strane nije našao razumijevanje.
- Prvo u odluci Općinskog vijeća stoji da nisu zaprimili naše pismo namjere niti očitovanje. U natječajnoj dokumentaciji nigdje se ne navodi da mi moramo pisati pismo namjere! Uostalom, kako mi možemo formirati pismo namjere ako ne znamo osnovne parametre oko ceste koju trebamo sufinancirati? Načelnik Pelicarić je u razgovoru s vama potvrdio da Općina nema građevinsku dozvolu za tu cestu koja se ionako nalazi izvan obuhvata koncesije. Dakle, po kojim bi se parametrima mi trebali obvezati na sufinanciranje nečega za što nitko ne zna koliko košta i kako će izgledati? Idejno rješenje, na koje se poziva načelnik, ne može biti podloga za financiranje ceste. Kad bi tako nešto napravio, ja bih kazneno odgovarao jer bih oštetio tvrtku. Dakle, općina nema građevinsku dozvolu za prometnicu, nema ni projekt, a načelnik od nas traži pola milijuna eura! Na temelju kojih izračuna? Onako, odoka? Ne da je to neozbiljno, to je za mene ulazak u kriminalnu zonu – tvrdi Santini.
- Nadalje, ta spojna cesta prikazana na idejnom projektu nije nekih 50-ak metara nego prometnica u dužini od oko 250-300 metara. Nama za nužni spojni dio ne treba tolika cesta i to je činjenica. Takva prometnica je trebala biti dio natječajne dokumentacije s pravomoćnom građevinskom dozvolom. Gospodin Laštro iz županije je rekao u vašem članku da je Županija, kao izdavatelj koncesije, dovedena u zabludu, jer su mislili da općina ima projekt za cestu, odnosno građevinsku dozvolu. Na koncu i sam načelnik Pelicarić priznaje da je u natječaju bilo propusta, a on je bio zadužen za pripremu dokumentacije. I sad, zbog toga što ne želimo nekome bjanko dati pola milijuna eura, odnosno pokriti njihove propuste, traži raskid odnosa s nama kao odabranim investitorom. Pa to je nečuveno! – ljutit je vlasnik Labore.
Ističe da su Općini u više navrata slali dopise, 15. siječnja i 19. veljače u kojem traže da ih informiraju o projektu spojne ceste, ali odgovor nikad nisu dobili. Naprotiv, umjesto odgovora s konkretnim parametrima Labora je obaviještena da Općinsko vijeće traži raskid ugovora.
Krešimir Laštro, županijski pročelnik za pomorsko dobro, more i turizam, potvrdio nam je da Općina traži raskid ugovora, ali smatra da sve još nije okončano, odnosno da postoji mogućnost dogovara. Idući sastanak između predstavnika Općine, investitora i Županije trebao bi se dogoditi idućeg tjedna. Hoće li na njemu doći do promjena stava Pelicarića, teško je procijeniti, no ako se bude išlo u raskidanje ugovora, do novog natječaj će trebati pričekati nekoliko godina. Poučeni ovim lošim iskustvom, županija će vrlo vjerojatno od Općine tražiti izradu projekta pristupne ceste s pravomoćnom građevinskom dozvolom, kako se ovakva situacija ne bi ponovila.
Labori, koja je položila jamstvo od 160 tisuća eura i već platila oko 50 tisuća eura raznih troškova, prijeti izgubljena dobit, a poništenje odluke o odabiru najboljeg ponuditelja značiti veliku štetu. O novom natječaju ne žele ni razmišljati jer je pitanje hoće li se uopće raspisivati prije idućih lokalnih izbora.
- Mi smo već sada oštećeni jer nas se na silu želi izbaciti iz posla u koji smo već uložili novac i osigurali bankarska jamstva. Ako i dalje budu na tom inzistirali mi ćemo morati zaštiti svoju tvrtku i podnijeti kaznene prijave prema odgovornim osobama. A to nije samo Općina nego i Županija, koja je odgovorna za raspisivanje koncesije. Ovakvo poslovanje nema logike, odnosno ima za one koje zakoni ne zanimaju. Jedino logično je za zaključiti da su oni namjerno pripremili ovakav natječaj kako bi samo oni mogli odlučiti tko će biti odabran. Ne dakle najbolji ponuditelj na javnom nadmetanju, nego onaj koga oni žele! Mi u tome ne želimo sudjelovati, a nadamo se ni Zadarska županija koja je raspisala koncesiju. Smatram da se koncesija treba potpisati bez obzira na Općinu i njihovu manipulaciju koju provode zlorabeći svoju poziciju. Ako pak budu inzistirali da mi moramo potpisati ugovor o sufinanciranju koji Općina ne želi predložiti niti potpisati u okviru zakona, budite sigurni da ćemo se vidjeti na sudu – poručuje Marko Santini.