StoryEditorOCM
4 kantunaPROVIDUROVA PALAČA

Građanima besplatno 10 dana; Ivković: Prostor je već živ, pun posjetitelja; Domijan: Zadar je uvijek bio snažan!; Što Franceschi kaže o opusu Petrića

Piše Lada Burčul
21. travnja 2022. - 22:00

U srijedu navečer otvorena je Providurova palača na Poluotoku, koja se povezala s već obnovljenom Kneževom, čime su Zadrani dobili 7000 četvornih metara prostora za kulturne sadržaje u centru grada.

Kako je poznato, program otvorenja će trajati deset dana i svi sadržaji su za građane besplatni. Informacije i ulaznice mogu se preuzeti na info pultu palače, točnije programska knjižica s rasporedom izložbi, glazbenih događaja, predstavljanja knjiga, održavanja radionica, projekcija filmova, stručnih vodstava i predavanja koja će se u tim prostorima održavati narednih deset dana.

Besplatne ulaznice za koncerte i filmske projekcije moguće je preuzeti od 21.travnja, u vremenu od 10 do 20 sati, što je inače radno vrijeme Dvije palače. Svi zainteresirani za radionice, predavanja i stručna vodstva mogu se prijaviti na info pult, na e-mail info@dvijepalace.hr, ili pozivom na broj 023/627-764. Isto se može napraviti i putem Messengera i DM Instagram profila. Na književne programe ulaz je slobodan za sve i nije potrebno prethodno preuzimati ulaznicu niti prijaviti svoj dolazak.

image

Skulpture Ratka Petrića u Providurovoj palači

Luka Gerlanc/Cropix

U četvrtak su se „slagali dojmovi“ s otvorenja Providurove palače, o čemu nam je povjesničar umjetnosti Miljenko Domijan, dugogodišnji glavni konzervator u Ministarstvu kulture, kazao da je „sve je bilo jako pristojno, uljuđeno, dostojanstveno i bez egzaltacija.“

- Bilo je puno građana, svi skupa su s oduševljenjem doživjeli otvorenje palače. Uz to, svi nastupi koji su popratili ta, inače suhoparna otvaranja, bili su zadarski. I Komorni orkestar, i Plesni ansambl, Gradska glazba, sve što smo slušali. Izdvojio bih koncert Gradske glazbe, oni su poslije dvije godine konačno mogli negdje nastupiti. I zadarski kipar Ratko Petrić, koji je u Zadru ostavio veliki trag, bio je dostojno prezentiran – kazao je Domijan.

image

Povjesničar umjetnosti i konzervator Miljenko Domijan
 

Luka Gerlanc/Cropix

- Povezanost dvije palače je izvanredna, dobila se cjelina. Neke se stvari nekada tako dogode u gradovima: imamo objekt koji grad čini „gradskijim“, Poluotok je vratio svoj sadržaj, i to povijesni. U ovim su građevinama stolovale institucije, prije svega knez zadarski, srednjovjekovni, a poslije i providur koji je upravljao u velikoj državi koja je bila gotovo gospodarica  Mediterana, upravljao je cijelom Dalmacijom, a Zadar je bio sjedište. Zadar je uvijek bio značajan, snažan. Kad je Kneževa palača i preoblikovana u 19. stoljeću, opet je Zadar bio administrativni centar pokrajine Dalmacije u Austriji. To je dokaz bitnog urbaniteta Zadra, na visokoj razini. Kneževa, pa Providurova palača su svojim oblikovanjem, pa svojom obnovom, potvrdile tu snažnu povijest zadarskog, a i regionalno-političkog urbaniteta. To je definitivno najvažnije što se Zadru obnovom dviju palača dogodilo – ustvrdio je Miljenko Domijan.

image

Nastup Gradske glazbe Zadar na otvorenju palače

Luka Gerlanc/Cropix

Ravnateljica Koncertnog ureda Zadar Melita Ivković pojasnila je funkcioniranje prostora u Providurovoj palači, kada su u pitanju glazbeni događaji.

- Obnovom Kneževe palače 2017. godine, Koncertni ured Zadar dobio je na upravljanje prostor sa 120 sjedećih mjesta u Koncertnoj dvorani braće Bersa, 60 mjesta u Multimedijskoj dvorani te 30 mjesta u Kreativnoj dvorani. Upravo zahvaljujući tim prostorima bili smo u mogućnosti razviti osmišljenu, cjelovitu i raznovrsnu koncertnu sezonu s koncertima, radionicama, predavanjima i drugim sadržajima. Povratkom u Providurovu palaču dobili smo uredski prostor, prostor za glazbeni studio te Polivalentnu dvoranu sa 150 sjedećih mjesta. No, povratkom u Providurovu dobili smo i mnogo više: dvije palače spojile su se u sedam tisuća kvadrata prostora posvećenog kulturnim sadržajima. Već od jutros prostor je živ, ulaznice za program su gotovo već razgrabljene, izmjenjuju se posjetitelji, i to me neizmjerno veseli – kazala je Melita Ivković.

image

Melita Ivković, ravnateljica Koncertnog ureda Zadar

Jure Mišković/Cropix

- Dobivanjem novih prostora proširujemo i svoje programe, i djelovanje Ureda dižemo na jednu novu razinu. U četvrtak navečer Polivalentna dvorana ima svoju premijeru kroz koncert Jazz orkestra HRT-a s uglednim saksofonistom Victorom Goinesom. Tamo će nastupiti sljedećih dana i Elvis Stanić Group, kao i Zadarski komorni orkestar, dok će slavni tenor Marco Beasley nastupiti u Izložbenoj dvorani XX. Klaus Paier i Asja Valčić nastupit će u Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači, gdje je u srijedu nastupio i HPGD Zoranić, dok je Gradska glazba nastupila u Malom atriju Providurove palače, a Oridano Gypsy Jazz u Atriju Kneževe palače. Dakle, govorimo o prostoru s puno izvedbenog potencijala. Kada tome pridodamo glazbeni studio, jasno je da imamo platformu koja će biti u službi podrške glazbenom i kulturnom životu grada – kazala je Ivković.

image

Nastup HPGD Zoranić na otvorenju palače

Luka Gerlanc/Cropix

- U tom smislu, Koncertni ured Zadar priprema sporazume o suradnji s glazbenim udrugama koje su desetljećima izvan okvira cjelovite i strukturirane organizacije u našem gradu realizirali razne glazbene aktivnosti. To su Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo Zoranić, Gradska glazba Zadar i Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica, uz dakako Zadarski komorni orkestar s kojim surađujemo već godinama. Ta suradnja obuhvaća cikluse koncerata, tonska snimanja, probe i slično. Dakle, ulaskom u Providurovu kreiramo još više sadržaja u kojima građani sudjeluju i kao publika i kao protagonisti – zaključila je ravnateljica Koncertnog ureda Zadar Melita Ivković.

Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti odakle će se eksponati sredinom srpnja „useliti“ u prostor Providurove palače, posebno se osvrnuo na opus Ratka Petrića čijim su skulpturama ispunjene prostorije palače u povodu otvorenja.

- Providurova palača naprosto nije mogla imati bolje, ljepše i poštenije uvođenje u kulturni život grada i Hrvatske do izvanrednog postava kojim je kustosica Nataša Ivančević Zadranima predstavila opus Ratka Petrića. Tome je ponajviše razlog sam opus najvećeg zadarskog vizualnog umjetnika i najvećeg hrvatskog figurativnog kipara od drugog svjetskog rata naovamo, ali takvom dojmu je zasigurno doprinijelo i njegovo dobro uklapanje u arhitektonsko rješenje kojim je razriješen zahtjevni zadatak prenamijene povijesne administrativno-protokolarne zgrade u izložbenu i uopće multifunkcionalnu suvremenu kulturnu instituciju. Zahtjevnost ovog zadatka poznata je svakom tko je upućen u današnje muzeološke standarde – istaknuo je ovim riječima i Franceschi kvalitetu obnove palače.

image

Branko Franceschi na otvorenju Providurove palače

Luka Gerlanc/Cropix

- U kontekstu palače Petrićeva izložba dobro funkcionira jer je ipak riječ mahom o skulpturama i to jednog autora, a predstavljanje zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti koje slijedi bit će dobar test za mogućnosti izlaganja većeg broja slika, kao i mogućnosti koncipiranja složenog narativa koji u suvislu i nadahnjujuću cjelinu treba objediniti različite stilske epohe i umjetničke discipline. Jasan je raskorak koji postoji između ambicije da se sačuvaju i predstave povijesni slojevi zgrade zaštićene kao kulturno dobro i ambicije da Zadar konačno dobije uvjetima i programskim sadržajima relevantan izložbeni prostor – kazao je Branko Franceschi, koji je uočio još jedan ključni element:

image

Branko Franceschi, ravnatelj NMMU

Jakov Prkić/Cropix

- Važno je da se u startu shvati potreba za formiranjem stručne tehničke i upravne potpore na koju će se oslanjati provođenje programskih zamisli. Uspjeh i kvaliteta Petrićeve izložbe postavili su visoku ljestvicu očekivanja koju će u budućnosti trebati ne samo održavati, već i nadići. Očekujem da će Zadar smoći snage i resursa da do kraja iskoristi potencijale kompleksa Dviju palača. S druge strane, paradoksalno je da je većina ikoničkih radova Petrićevog opusa, za razliku od njegove javne plastike, Zadranima nepoznata, iako su trajno pohranjeni na dohvat ruke u njegovom improviziranom depou u Belafuži. Eto dobre prilike da se aktualizira mogućnost Petrićeve potencijalne donacije Zadru, jer ne bi trebalo propustiti priliku da se u rodnom gradu stalno mogu vidjeti djela umjetnika čiji opus nadilazi lokalne i nacionalne granice – upozorio je ravnatelj NMMU-a Branko Franceschi.

04. studeni 2024 09:58