StoryEditorOCM
4 kantunaZAŠTO SE SVE VIŠE BACA SMEĆE U PRIRODU?

Građani: Počeli su nam naplaćivati kontejnere za krupni otpad! Čistoća: Vrijeme će pokazati da će prikupljanje u reciklažnim dvorištima zaživjeti!

Piše M. Kalajžić
6. studenog 2018. - 22:10
WP_20181104_15_47_18_Smart

Prije nekoliko dana zabilježili smo neugodan prizor u park šumi Musapstan koja je po tko zna koji put dobila novu "pošiljku" smeća. Prizor je snimljen nedugo nakon što je neki neodgovorni građanin istovario pored puteljka u šumi čitavu prikolicu raznoraznog otpada čime je zagadio i onečistio park šumu.

Umjesto da odlažu otpad u za to predviđeni kontejner, ili ga odvedu direktno na reciklažno dvorište, dosta građana ukrca smeće u vozilo, odvezu ga u šumu i tamo iskrenu, a ta je pojava u zadnje vrijeme postala sve učestalija.

Zašto se to događa?

Prema reakcijama građana, zagađivanje okoliša, osim zbog neodgovornosti pojedinaca, povećano je i zbog promjene načina odvoza krupnog otpada. Građani tvrde da je prije Čistoća dolazila na poziv i ostavljala veliki kontejner za odvoz otpada u gradskim kvartovima i prigradskim naseljima, a da odnedavno takvu uslugu naplaćuju, pa se broj ilegalnog iskrcavanja otpada u okoliš naglo povećao.

Odlučili smo provjeriti takve navode kod direktora Čistoće Dragana Maračića koji je potvrdio kako je ta gradska tvrtka počela s primjenom odredbe prema kojoj nema više skupljanja krupnog otpada kontejnerima koji su se u tu svrhu ostavljali po punktovima u gradu.

- Takva odluka postoji od prošle godine, ali smo do listopada to međurazdoblje prebrodlili tako što smo išli po otpad i pozivima i ostavljanjem kontejnerima, a sada smo se prebacili samo na pozive. Naša je obveza svakom korisniku doći jedan put godišnje i odvesti kontejnerom do dva kubika glomaznog otpada, ali to ne znači građevinski ili zeleni otapd. To je uključeno u cijenu usluge Čistoće i odnosi se na sve korisnike i u obiteljskim kućama i u stambenim zgradama. Nakon toga, građani mogu besplatno odlagati svoj glomazni otpad na jedno od dva reciklažna dvorišta, u Diklo ili u Gaženicu i to bez ograničenja. Ovo što viđamo po gradu da se takav otpad odlaže pored kontejnera, praktično su divlji deponiji. Ukoliko se Čistoća pozove da doveze kontejner više od jednog puta godišnje po glomazni otpad, to se naplaćuje po cjeniku. Dovoz konejnera košta otprilike 600 kuna – kaže Maračić.

Građevinski otpad može se dovesti na deponij gdje postoji predviđeno mjesto za takvu vrstu otpada i ta je usluga besplatna pod uvjetom da ga građani sami dovezu ili mogu naručiti konejner od Čistoće, ali u tom slučaju odvoz plaćaju po cjeniku.

Na pitanje je li primjena nove odluke ipak potaknula neodgovorno odlaganje otpada u prirodi, Maračić kaže kako su prošle godine registrirali više divljih odlaganja pored kontejnera, ali u razdoblju iza bujičnih poplava koje su pogodile zadarsko područje, pa je ta pojava pripisana elementarnoj nepogodi.

- Vrijeme će pokazati da će novi način prikupljanja otpada u reciklažnim dvorištima zaživjeti. Svake godine mi bilježimo sve veće količine otpada koji se odlaže na propisan način, ne samo glomaznog, već i problematičnog otpada, kao i ambalažnog. I neprestano apleiramo na građane da na takav način odlažu svoj otpad – ističe Maračić.
Jedno je sigurno, najgori način je bezobzirno iskrcavanje otpada u prirodni okoliš čime se narušava ekološka ravnoteža, a u konačnici i zdravlje ljudi. Dok to dopre do pojedinih glava – najdulji je put.

 

Nema više kontejnera po kvartovima
Prije primjene nove odluke, Čistoća je imala sustav sa postavljanjem sedam kontejnera u šest zona od ponedjeljka do subote. Čistoća bi raspoređivala te kontejnere prema frekvenciji odlaganja otpada gdje je građanima bilo najlakše za odlaganje i odvoz takvog otpada. U svakoj zoni bilo je od 10 do 20 punktova gdje bi Čistoća ostavljala te kontejnere i sutradan bi se odvozili i praznili. Na novi se način prešlo zbog obvezujuće uredbe u kojoj stoji da se u cijenu usluge Čistoće mora uključiti odvoz krupnog otpada jednom besplatno, a fondovi su na raspolaganju za izgradnju reciklažnog dvorišta što je Grad Zadar iskoristio na dvjema lokacijama, u Diklu i u Gaženici, te je na takav način predviđeno da se ubuduće zbrinjava većina glomaznog otpada.

 

Što se smije, a što ne smije
Na gradskom odlagalištu može se odložiti: komunalni otpad, neopasni proizvodni (tehnološki) otpad, građevinski otpad, čisti iskop zemlje i kamenja, biootpad i višak iskopa - mineralne sirovine.
Zabranjeno je odlaganje radioaktivnog, tekućeg i opasnog otpada. Također je zabranjen ulaz vrućeg i lako zapaljivog otpada, a svaki takav pokušaj ulaza prijavljuje se Inspekciji zaštite okoliša uz dodatnu naplatu troškova, kao i bolničkog i drugog kliničkog otpada, otpadnih guma, animalnog i klaoničkog otpada, industrijskih i automobilskih baterija i akumulatora, otpadnih motornih vozila, električnih i elektroničkih uređaja i opreme...

 

Reciklažna dvorišta
U reciklažnom dvorištu može se odložiti papir, staklo, plastika (PET ambalaža), metalna ambalaža (limenke), stare baterije, otpadna jestiva i maziva ulja i antifriz, zauljena ambalaža i krpe, otpadne fluorescentne cijevi, električni i elektronički otpad, otpadne baterije, glomazni otpad, sve vrste otpadnih polimera (plastike) i otpadnih vrećica...
16. studeni 2024 14:40