Dug "Jadere" prema Gradu Zadru nije ni 9, ni 15 milijuna kuna - još je veći i svakim danom raste!

Između "Jadere" i Grada Zadra trenutno se vodi više od dvadeset različitih sudskih sporova od kojih se neki vuku još od 1995. godine! Od tada do danas, različiti su sudovi donosili različite odluke, neke od njih napisane su u korist "Jadere", druge su bile u prilog Gradu Zadru, o nekima je odlučivao i Vrhovni sud, a cijelo su vrijeme trend rasta pokazivali samo dugovi "Jadere" što su ih gradski financijaši iz godine u godinu evidentirali ni sami ne znajući hoće li oni ikada biti naplaćeni jer je to ovisilo o tradicionalno "brzom" hrvatskom pravosuđu i donošenju pravomoćnih sudskih presuda.

U razgovoru s pročelnikom gradskog Upravnog odjela za financije Ivanom Mijolovićem pokušali smo definirati precizne brojke jer se na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća baratalo podatkom o 15,4 milijuna kuna, mada se neposredno prije toga u javnosti pojavio i dug od devet milijuna kuna.

Dakle, gospodine Mijolović, koliki je dug "Jadere"?

- Po podacima od 29. siječnja ove godine, koje smo proslijedili kao odgovor na jedno vijećničko pitanje, taj je dug iznosio 15 milijuna i 438 tisuća kuna. Ali...

Ali?

- Na današnji dan (ponedjeljak, op.a.) je to 18 milijuna 818.687 kuna.

Za dva i pol mjeseca dug je narastao za skoro 3,5 milijuna kuna?!

- Da, radi se o kamatama i još jednoj tužbi koju je Grad podigao prije mjesec dana kako ne bi nastupila zastara. Tužba se odnosila na Restoran "Zadar" i dio "Danice" oko kojih su nedavno u korist Grada pravomoćno okončani sudski sporovi o vlasništvu.

Koliko je "živih" vlasničkih sporova?

- Još se vode sporovi oko vlasništva nad restoranom "Dva ribara" i "Cafeom Ugljan". Osim toga, pred Trgovačkim sudom u Zadru i Općinskim sudom u Zadru pokrenuto je preko 20 sporova u kojima je Grad podnio tužbe za bespravno korištenje poslovnih prostora i naplatu tih dugova. Javnost mora znati da Grad ne može ići u naplatu, a još manje nekakvu prisilnu naplatu, sve dok ti sudski postupci ne budu pravomoćno okončani. Jednostavno, moramo čekati presude.

I to je bio razlog zbog kojeg je "Jadera" 2016. godine mogla dobiti potvrdu da nema dugove prema Gradu?

- Točno. Mi moramo evidentirati gradska potraživanja sve do pravomoćne presude bez obzira na njen ishod. Bez presude nema mogućnosti bilo kakve, pa ni prisilne naplate, jednostavno je takva pravna procedura.

Grad je dobio vlasništvo nad Restoranom "Zadar" i dijelom "Danice", koliki je "Jaderin" dug za dotadašnje korištenje ta dva prostora?

- Nesporno smo utvrdili da je dug oko devet milijuna kuna. O tome smo u ožujku sklopili sporazum s "Jaderom" koja je platila milijun kuna odmah, a ostatak se obvezala plaćati u mjesečnim ratama kroz period od četiri godine. Taj sporazum prestaje važiti kada bude donešena pravomoćna sudska presuda u sporu oko najma tog prostora.

Kakav je bio ugovor između Grada i "Jadere" za Restoran Zadar?

- Tu nije bilo ugovora. Dužili smo ih po podacima Porezne uprave Zadar o visini prosječne cijene za najam poslovnih prostora na području zadarskog Poluotoka. Je li to realna cijena za taj prostor, moći će se kazati kada spor bude završen. Sud tu prosječnu cijenu može prihvatiti, ali može odlučiti i drugačije, možda zbog atraktivnosti lokacije Restorana "Zadar".

Zašto je Grad tužio tvrtku "Cidaris"?

- Zato što se ispostavilo da ta tvrtka koristi prostor "Danice" i Restorana "Zadar". Mi nismo znali u kakvom su odnosu "Jadera" i "Cidaris", jer za korištenje tog prostora Grad "Cidarisu" nije dao suglasnost, niti je od nas ona zatražena.

Ako je duga Restoran "Zadar" i "Danicu" oko devet milijuna kuna, znači li to da preostalih oko devet milijuna kuna duga otpada na "Dva ribara" i "Cafe Ugljan" oko kojih još traje vlasnički spor? A naplata čeka pravomoćnu presudu?

- Da, ali unutar tog iznosa su i neke tužbe za pričuve i sredstva održavanja još iz devedesetih godina koje je Grad Zadar preuzeo od nekadašnjeg Stambenog fonda.

Koje još gradske prostore "Jadera" koristi?

- To su dva poslovna prostora na Narodnom trgu, gdje su "Lovre" i slastičarna, te prostor Restorana "Foša". Oko tih prostora nikada nije bilo vlasničkog spora i "Jadera" cijelo vrijeme za njih uredno plaća svoje obveze.

Osnovana "Jadera Zadar Nova"

U gradskoj upravi nemaju saznanja da je na Trgovačkom sudu u Zadru 11. travnja registrirana tvrtka "Jadera Zadar Nova" niti u kakvom je odnosu ta tvrtka s "Jaderom", ali tvrde da to ne može ni na koji način utjecati na dugove "Jadere" koji će, nakon pravomoćne sudske presude, u svakom slučaju biti naplaćeni.

U sudskom registru je kao jedina osnivačica "Jadere Zadar Nove" upisana Ana Šašek, inače članica uprave tvrtke "DIA" iz Preka u vlasništvu Ljiljane Nižić. Osnivači "Jadere Zadar" su Mate i Luka Nižić.

U posljednjem članku ugovora između "Jadere" i Grada Zadra o načinu isplate dugova za zakup u Restoranu Zadar" i "Danici", kao solidarni dužnik navedena je i tvrtka "Cidaris". Njeni osnivači su Natalija Zrilić i Tomislav Fain.

Što je bilo s Restoranom "Dalmacija"?

U nizu sudskih sporova između Grada Zadra i "Jadere" oko poslovnih prostora svojedobno se nalazio i Restoran "Dalmacija". Nekadašnji predsjednik Županijskog suda u Zadru Benko Velčić je u jednoj iz niza presuda iz tog vremena presudio da su, uz jedan manji poslovni prostor, restorani "Zadar" i "Dalmacija" vlasništvo "Jadere", ali je ta presuda kasnije djelomično oborena jer je tek nedavno Restoran "Zadar" ipak vraćen u vlasništvo Grada Zadra.

Prostor Restorana "Dalmacija" je ostao u vlasništvu "Jadere", a u kasnijim unutarnjim preraspodjelama, završio je u portfelju Hotela Zadar u vlasništvu Milana Miletića.

"Tko to tamo radi"

U gradskoj upravi je rad "Cidarisa" u prostorima za koje je prethodno ugovor potpisan s "Jaderom" bio pravo "otkriće", mada su neki lokalni portali o tome opširno pisali još prije nekoliko mjeseci. Kako uopće u Gradu otkriju nalazi se netko u nedopuštenom podnajmu u poslovnim prostorima kojega su prethodno iznajmili nekoj sasvim drugoj tvrtki?

Temeljni način je u tome što bi nadležna komunalna služba trebala obilaziti gradske prostore i provjeravati "tko to tamo radi". U praksi, zabilježeni su i slučajevi kada su slučajeve nelegalnog podnajma prijavljivali građani i kao dokaz donosili račune!