Kad su krajem ožujka u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije provedena prva testiranja na koronavirus, napravljen je veliki korak u borbi protiv širenja zaraze na području zadarske regije. Epidemiolozi su tada po prvi put od izbijanja epidemije mogli u roku manjem od tri sata od izuzimanja brisa dobiti odgovor je li neka osoba pozitivna ili negativna na Covid-19. U svakoj epidemiji, pa tako i ovoj koronavirusa, neprocjenjivo je važna brzina reakcije epidemiološke službe, otkriće zaraženih osoba i što hitnije utvrđivanje lanca širenja zaraze, kako bi se obuzdalo njeno širenje. A da bi epidemiolozi to mogli, potrebna im je brza i pouzdana dijagnostika, koju su sada napokon imali u svojim rukama.
Time je konačno prekinuta i nagomilana frustracija mikrobiološkog laboratorija zadarskog ZJZ-a koji već nekoliko godina posjeduje jedan od najsuvremenijih i najpouzdanijih uređaja za molekularnu dijagnostiku, a kojeg nisu mogli koristiti za testiranje COVID- 19 zbog nedostatka reagensa.
Dvije dame s kojima smo razgovarali zbog toga ne osjećaju neki poseban pritisak niti svome poslu zbog toga pridaju neku posebnu važnost. One su dr. med. Ivanka Matas, voditeljica Službe za mikrobiologiju i parazitologiju te Biljana Perica, voditeljica Odjela za molekularnu dijagnostiku Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije. Zadnja gotovo dva mjeseca one i njihov tim suradnika svakodnevno se suočavaju s opakim virusom jer njihov je posao otkrivanje prisutnosti zaraze, odnosno je li neka osoba pozitivna ili negativna na SARS-CoV-2, poznatiji pod imenom koronavirus.
U zadarskoj Službi za mikrobiologiju i parazitologiju radi 25 djelatnika, ali nisu svi uključeni u provođenje testiranja koronavirusa. Doktorica Matas nam govori kako je Biljana „kraljica testiranja”, glavna i odgovorna za PCR uređaj o kojem su u medijima u posljednje vrijeme izlazile raznorazne dezinformacije. Od 25 djelatnika njih troje trenutno provodi testiranja na SARS-CoV-2, a educira se i četvrti djelatnik dok ostali provode redovita mikrobiološka ispitivanja jer mikrobiološki laboratorij nije smanjivao opseg svojih usluga pacijentima u vrijeme epidemije.
- Prije nego smo započeli provoditi testiranja u Zadru morali smo proći validacijski panel Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević kao jednu vrstu kontrole kako bi provjerili jesu li testovi i njihova provedba valjani, govori nam dr. Matas dodajući kako su, čim je situacija u Hrvatskoj s koronavirusom postala ozbiljnija, djelatnici podijeljeni u tri radna tima. Kako se epidemiološka situacija trenutačno smirila, sada rade u dvije smjene, svakim danom od 7 do 15 sati. Djelatnici koji rade dijagnostiku koronavirusa odrađuju i popodnevnu smjenu jer se uzorci za testiranje u PCR uređaj stavljaju četiri puta dnevno: u 9, 12, 15 i 19 sati.
Kako izgleda procedura nakon što brisevi moguće pozitivnih osoba dođu u vaš laboratorij?
- Uzorci se prvo upisuju u laboratorijski informacijski sustav. To je program gdje se vode evidencije svih pacijenata i njihovih uzoraka. Uzorak dobiva laboratorijski broj kao svoj identifikator u našoj službi. Nakon toga se, kao priprema za stavljanje u PCR uređaj, u biozaštitnoj komori provodi obrada uzoraka uzroka uz odgovarajuće reagense, kaže Biljana Perica, diplomirani sanitarni inženjer, ističući kako je njihov uređaj u potpunosti automatiziran.
- Sam obavlja cikluse koji su potrebni kako bi se došlo do rezultata. Radi izolaciju nukleinskih kiselina iz virusa, te umnožava nukleinsku kiselinu kako bi mogli dokazati prisutnost virusa u uzorku. Ako stroj obrađuje 24 uzorka, što je njegov maksimalni kapacitet, to je proces koji traje otprilike dva i pol sata. Što znači da možemo od izuzimanja uzorka već za tri sata doći do rezultata, govori Perica.
Njen posao tu ne prestaje jer nakon što dobiju rezultate, oni se unose u različite informacijske sustave kako bi bili dostupni bolnici, doktoru koji je izdao uputnicu, ali i epidemiolozima koji se dodatno obavještavaju u slučaju kada testovi budu pozitivni na COVID-19. Rade i cjelodnevna izvješća za epidemiologe, a podaci o testiranjima unose se i u nacionalni sustav, točnije aplikaciju COVID-19 čije podatke svakodnevno u 14 sati čita Nacionalni stožer civilne zaštite.
Glavna zvijezda ovog intervjua je dakako i famozni PCR uređaj, jedan od najmodernijih i najsofisticiranijih na svijetu za dijagnostiku raznih uzročnika infekcija. Naše sugovornice ističu kako se ovaj tip uređaja naziva i 'walk away' uređaj, jer nakon što u njega stavite uzorke on sve samostalno odrađuje. Zadarski ZJZ ga je nabavio 2016. godine i na njemu trenutno provode 14 različitih metoda ispitivanja. Pomoću njega mogu dokazati prisutnost 30 različitih mikroorganizama kojima dokazuju, primjerice, spolno prenosive bolesti, respiratorne patogene, uzročnike meningitisa, odnosno sve teško uzgojive uzročnike. Iako suvremen, brz i velikog kapaciteta, trebalo je proći nekoliko udarnih tjedana od izbijanja epidemije u Hrvatskoj da 'zadarski stroj' proradi i da se na njemu počnu provoditi testiranja na koronavirus.
- Nikad nismo imali neki tehnički problem s uređajem, već se zbog pandemije pojavila nestašica reagensa za njega. U trenutku dostupnosti testova za naš uređaj početkom ožujka služba je započela postupak nabave, a krajem mjeseca smo uspjeli dobiti prvih 125 testova. Oni su tada bili zaista kao suho zlato, govori dr. Matas pokušavajući dočarati vrijednost uloženog truda u nabavci testova. Ističe kako je za našu županiju to iznimno bitno jer se rezultati mogu dobiti u vrlo kratkom roku i odmah prosljediti epidemiološkoj službi. Time se dobiva bolji uvid u lokalnu epidemiološku sliku, a zbog brzine testiranja može se puno brže reagirati i izolirati potencijalno zarazne ljude kako bi se spriječilo širenje bolesti.
- Ravnatelj i Uprava ZJZ , lokalni političari i čitav niz dobrih ljudi se uključio i uložilo svoje napore kako bi Zadar dobio testove. Profesorica Alemka Markotić je osobno zvala laboratorij i raspitivala se o našem problemu, a svoju stručnu pomoć i korisne savjete nam je dao dr. Ivan Christian Kurolt iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević. Podršku smo dobili i od prof. Jasmine Vraneš iz Nastavnog Zavoda Andrija Štampar. Naš poznati znanstvenik rođeni Zadranin Nenad Šestan sa Sveučilišta Yale osobno je kontaktirao potencijalne dobavljače kako bi Zadar dobio reagense. Zaslugom naših ovlaštenih dobavljača dobili smo prvih 125 testova, a slijedećih 70 testova dobili smo zaslugom dr. Marija Parčine iz Splita koji trenutno živi u Bonnu, gdje radi kao voditelj molekularne dijagnostike, govori dr. Matas i zahvaljuje se svima koji su uložili napore kako bi se u Zadru mogla početi provoditi testiranja.
Prije dva tjedna laboratorij je dobio prvu veću količinu reagensa i od tada se sva testiranja na koronu provode isključivo u Zadru, ništa se više ne šalje za Zagreb. Perica nam govori kako je sada uspostavljena kontinuirana nabava reagensa i kako će do kraja svibnja tjedno dobivati od 500 do 700 testova. S obzirom na to da se tjedno troši oko 300 testova, odnosno 60 dnevno, uspjet će stvoriti i manju zalihu kako ne bi ostali bez reagensa.
Zašto neki uzorci pokazuju granične vrijednosti zaraze, odnosno nisu ni pozitivni ni negativni. Je li to zbog nesavršenosti reagensa ili uzorka?
- Naš uređaj radi kvalitativnu metodu ispitivanja i rezultat testa može biti samo pozitivan ili negativan. Moguće je da se dogodi i neodređen rezultat zbog prisutnosti nekih tvari u uzorku koji mogu ometati reakciju, ali ne i graničan. Uzroci su pozitivni zato što smo uspjeli dokazati virusnu nukleinsku kiselinu, odnosno traženi dio virusa. Negativni su ako nismo uspjeli dokazati nukleinsku kiselinu u uzorku, a to može biti zbog tri razloga. S obzirom na prirodu bolesti moguće je da je uzorak uzet prerano jer se virus u gornjim dišnim putevima nije počeo izlučivati, moguće je i da je uzorak uzet prekasno, kada se virus iz gornjih spustio u donje dijelove dišnog puta i više ga ne možemo uloviti. Treći razlog je da nije dobro uzet uzorak, objašnjava dr. Matas dodajući kako je osnovno načelo mikrobiološke obrade to da rezultat testa ovisi o kvaliteti uzorka.
Zanimalo nas je i je li ih u početku bilo strah kada su počeli testirati uzroke u kojima je potencijalno mogao biti koronavirus, no obje naše sugovornice su nam odmah rekle kako su poprilično staložene osobe u poslu i kako nisu paničari jer to za ovaj tip posla nikako ne smiješ biti.
- Dobro smo organizirani i radimo prema strogim ISO normama za upravljanje kvalitetom, imamo planove za sve nepredvidive slučajeve poput epidemije gripe, požara, poplave... Naše osoblje je složno i funkcioniramo savršeno, odnosi su nam odlični, a to nam uvelike pomaže u radu, ističe Biljana Perica kojoj je ratno iskustvo uvelike pomoglo u organiziranju današnjeg sustava rada u timovima.
- U Hrvatskoj dosada nije zabilježena niti jedna zaraza laboratorijskih djelatnika koji rade na dijagnostici i provode testiranja. Mislim da je to zato što mikrobiološki laboratoriji rade temeljem dobre prakse. I inače sve mjere zaštite od infekcija provodimo u normalnom radu, tako smo opremljeni i tako smo naučeni raditi. Za nas ova situacija što se tiče laboratorijskog rada nije ništa novo, dodala je dr. Matas.
Na koncu smo iskoristili priliku da ih pitamo ono što se svi mi ovih dana pitamo: hoće li i kada sve ovo proći?
- Ne znamo hoće li proći, možda će koronavirus ostati i biti sezonski virus baš poput gripe... Uistinu ne znamo što će se dogoditi, ali što god bude, mi smo spremne!
