Da Zadru kronično fali javnih špina, slavina iliti česmi, zaključio je odavno i dr. Denis Bruketa, specijalist obiteljske medicine i magistar kliničke imunologije i alergologije, te nesuđeni kandidat za gradonačelnika Zadra. Na prošlim lokalnim izborima dr. Bruketa nije uspio sakupiti potrebnih 1200 potpisa podrške za kandidaturu, ostao je kratak za 17 potpisa, dok je lista njegove stranke Za Zadar! dobila 662 glasova (2,7 posto), nedovoljno za ulazak u Gradsko vijeće.
Iako je ostao izvan gradskog parlamenta, dr. Bruketa je svojim predizbornim programom predstavljenim kroz 100 točaka za bolji život Zadrana i ljepši Zadar, privukao medijsku pažnju. Lista sadrži brojne i vrlo konkretne prijedloge za podizanje kvalitete života građana i uređenje grada, ali i neke već apsolvirane prijedloge i rješenja uključena u gradske planove, projekte ili čak izvedbe.
Kad je u pitanju voda dostupna svima, dr. Bruketa je predložio i uvođenje besplatne vode za kućanstva. Svako bi kućanstvo imalo pravo na tri kubika vode besplatno, a sve više od toga bi se naplaćivalo po kriteriju tko više troši plaća i veću cijenu.
- Tako bi se zaštitili najsiromašniji potrošači, a sve druge bi se natjeralo na racionalnije trošenje – kaže dr. Bruketa i dodaje kako se javne špine naslanjanju na njegovu ideju o besplatnoj vodi.
- Voda je osnovna ljudska potreba i treba biti svima jednako dostupna. Pogotovo na javnim mjestima, na području cijelog grada. Po uzoru na Pariz, koji ima oko 1200 javnih česmi, i Zadar bi trebao imati svoje „izvore” vode. Zadar ima kvalitetnu vodu i nema razloga da po tome ne bude prepoznat – smatra naš sugovornik. Postojeće suhe špine na području Poluotoka, od Pet do Tri bunara, bi popravio i vratio u funkciju, ali bi istovremeno raspisao i natječaj za dizajnerska rješenje novih točila, na području povijesne jezgre, ali i drugdje u Zadru.
- Ne mogu prihvatiti da postojeća mjesta s vodom ili ne rade ili su zapuštena ili uništena. Treba vratiti funkciju i ribnjaku u Parku Vladimira Nazora te fontanu s vodoskokom u Perivoju kraljice Jelene. S povratkom vode na gradske javne površine potrebno je vraćati i zelenilo. Puno se toga sječe i vadi, a malo se toga sadi – smatra dr. Bruketa i podsjeća na nedavni slučaj masovne sječe borova na području Borika i Dikla.
- Na području Borika posječeno je između 500 i 600 stoljetnih borova. To se mjesto uskoro neće imati zašto zvati Borik. Također je nedopustiva sječa drevnih borova na Diklu (bivše odmaralište Gredelj) samo zato što se nalaze na privatnoj parceli. Grad bi trebao štiti zelenilo, a ako ga netko želi ukloniti, za to treba imati opravdani razlog i dozvolu Grada, a tko je nema morao bi platiti kaznu, predlažem i do 30 tisuća kuna po stoljetnom boru. Za svako uklonjeno i posječeno stablo trebalo bi najmanje dva nova posaditi. Novo zelenilo i žubori vode stvaraju ugodan i opuštajući gradski ugođaj, ljeti grad hlade, raspršena voda ionizira i rashlađuje zrak, opušta ljude, olakšava podnošenje stresa... Sve su to bitni elementi za uravnotežen život u gradu, a mi želimo Zadar po mjeri čovjeka i visoke kvalitete života – naglašava nesuđeni zadarski gradonačelnik.
Osim vode i zelenila stranka Za Zadar će se kroz javne istupe i djelovanje zalagati za besplatni parking, uvođenje gradskog ureda za mirenje i pravnu pomoć građanima, e-referendume te financijsku i svaku drugu transparentnost rada gradske uprave, uz snažan socijalni program koji bi štitio najranjivije i najpotrebitije skupine.
- Pravo na besplatni parking imali bi svi građani Zadra, a svi drugi morali bi ga plaćati, i to skuplje nego što je sada, 15 umjesto 10 kuna po satu. Na Ravnicama bi trebalo izgraditi veliku garažu i do grada ljude prevoziti električnim kombijima i minibusevima kako bi Poluotok bio pješačka zona. Gradski ured za mirenje i pravnu pomoć bi s timom odvjetnika građanima nudio besplatnu pravnu pomoć i usluge, od problema s bankama, ovrhama, neplaćanjem komunalnih obveza i slično. Grad bi branio, a ne napadao svoje građane i protiv njih pokretao sporove, a svaki konflikt između Grada i građana pokušao bi se riješiti mirenjem i mirnim putem – navodi dr. Bruketa i nastavlja.
- Svi računi grada Zadra, kome se i što plaća, trebaju biti na internetu da građani znaju kako se njihov novac troši. Nema razloga da tako ne bude. Također, sve procedure koje uključuju neku dokumentaciju trebaju biti digitalizirane, da svaki građanin u svakom trenutku može vidjeti gdje se njegov predmet nalazi te rješavali se ili ne. Što se tiče socijalnih programa, najpotrebitiji bi sve što im je potrebno za osnovi život trebali imati besplatno – navodi Bruketa kojem bi svi važni javni prostori u gradu, ustanove i zgrade, kafići i restorani te plaže, morali imati pristup za invalide.
No to nije kraj prijedlozima, a svi oni, ističe, navedeni su u programu stranke i o njima aktivno diskutira oko 6000 članova Facebook grupe Za Zadar! Uz preimenovanje Široke ulice u Kalelargu i Bedema zadarskih pobuna u Muraj (uz referendum građana), te nabavu linearnog akceleratora i barokomore, Bruketa predlaže uvođenje urbanih vrtova na gradskom zemljištu na području Musapstana, Crnog i Bokanjca, povratak gradske kavane i džez kluba, a kritičan je i prema planu za uvalu Bregdetti koja će se, smatra, predloženim rješenjem dodatno prometno opteretiti, a građani od toga neće imati posebnu korist. Kao poseban prijedlog dr. Bruketa ističe da sveti Donat postane peti zaštitnik Zadra.
- Od četiri postojeća zadarska zaštitnika nitko nije rođen u Zadru. Sveti Donat je Zadranin, on je zaslužan što su moći svete Stošije došle u Zadar, on je najpoznatiji Zadranin i zaslužuje da bude peti službeno štovani nebeski zaštitnik. Prijedlog bi trebalo usvojiti Gradsko vijeće uz suglasnost Zadarske nadbiskupije, a blagdan bi se slavio 25. veljače, prema katoličkom kalendaru – poručuje dr. Denis Bruketa uz stranački slogan „Ni protiv koga, samo za. Za Zadar!”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....