Gradnja hidroelektrane na izvoru Une potaknula je nedavno prosvjed, reakcije udruga i političara, ali i prijavu Državnog inspektorata. Vrelo Une kod kojeg se gradi elektrana Una-mlin zaštićeno je kao hidrološki spomenik prirode od 1968. godine, a danas i u sklopu mreže Natura 2000. Iz tog razloga Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražilo je od Zavoda za zaštitu okoliša i prirode da utvrdi je li zahvat izgradnje male hidroelektrane prouzročio štetnu posljedicu za prirodu.
Istovremeno, Državni inspektorat je u četvrtak, 8. kolovoza, izvijestio kako je podnio kaznenu prijavu protiv službene osobe koja je izdala lokacijsku dozvolu za gradnju male hidroelektrane zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti.
Investitor u elektranu je tvrtka Pipra iz Kaštel Štafilića čiji su vlasnici Saša Svalina i Pierre Vice Milutin, piše Forbs Hrvatska.
Svalina je vlasnik niza tvrtki, pri čemu je najznačajnija tvrtka Starac koja se bavi eksploatacijom i preradom kamenih agregata, s naglaskom na proizvodnju proizvoda od kalcita. Na njenim web stranicama navodi se kako posjeduju tvornicu White Rock u Siveriću kod Drniša i kamenolom VID polje u Planom kod Trogira. U 2023. godini su imali 44 zaposlena uz 3,36 milijuna eura prihoda i 12.954 eura dobiti.
Direktor je i Grupe Toranj. Vlasnik te tvrtke je američka tvrtka S&G Brothers koja se prema podacima s Interneta bavi trgovanjem plemenitim metalima i dragim kamenjem. Direktor te američke tvrtke također je Svalina, a s obzirom na njezino ime (Saša Svalina ima brata Gordona, a tvrtka se zove S&G Brothers, OP.FH.), može se pretpostaviti da je i vlasnik ili suvlasnik.
Službene stranice američke tvrtke otkrivaju kako se Svalina bavi prodajom zlatnih poluga i dijamanata iz Venecuele i Brazila. Zanimljiv detalj je da na stranici nema cijene poluga kako je to uobičajeno, nego samo informacija kako zlatne poluge nude po “vrlo zanimljivim uvjetima”
Vlasnik je i hrvatske tvrtke Precious metals koja sad ima stotinjak tisuća eura prihoda, no prije nekoliko godina on je iznosio nekoliko milijuna.
Već spomenuta Grupa Toranj nema zaposlenih i prihoda, no ima 4,78 milijuna eura imovine. U medijima se spominjala kao investitor u osmokatni neboder koji se gradi na Pazdigradu u Splitu. Gradnja je počela 2011. godine, s idejom da to bude poslovna zgrada s ekskluzivnim klubom i egzotičnim restoranom s heliodromom, no 2016. godine se pisalo o prenamjeni u hotel lanca Ramada. Slobodna Dalmacija najavljivala je da bi sve moglo biti spremno 2017. godine, no zgrada je nedovršena i danas.
Među aktivnijim Svalininim tvrtkama su još Zemlja i more te White Rock. Ostale trenutno imaju minimalni prihod, a neke je i prodao.
Njegov poslovni partner Pierre Vice Milutin ima znatno skromniju poslovnu povijest. Prema podacima iz obrtnog registra, imao je obrt Margarita kojem je glavna djelatnost bilo ugostiteljstvo te obrt Koralj kojem je glavna djelatnost bilo ribarstvo. Čini se da je ono njihova poveznica, s obzirom da se ribolovom bave i braća Svalina. Gordon Svalina čak je bio u timu kaštelanskih ribolovaca koji su osvojili zlatnu medalju na natjecanju u Senegalu.
Tvrtku Pipra koja je investirala u hidroelektranu kupili su od Petra Župarića. Jutarnji list pojasnio je kako je on lokacijsku dozvolu za gradnju hidroelektrane zatražio još 2013. godine, a nakon toga i građevinsku. Nakon što je ona produljena, najavljen je početak radova u 2022. godini. U Župarićevom vlasništvu i dalje je čestica na kojoj Svalina gradi hidroelektranu. Sve oko nje što bageri ruše i gaze javno je dobro kojim upravljaju Hrvatske vode.
U vrijeme kad je dana suglasnost za izgradnju, načelnica općine Gračac bila je HDZ-ovka Nataša Turbić – jedna od osuđenih u aferi vjetroelektrane. Ona je tada priznala da je primila 5500 eura mita za namještanje natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima. Dobila je zatvorsku kaznu od godinu i pol.
S obzirom na prijavu Inspektorata i upozorenja brojnih udruga i građana na moguću devastaciju rijeke Une, slučaj planirane gradnje sigurno će biti još neko vrijeme u fokusu javnosti, a moguće da će biti i utvrđivanja odgovornosti i sankcioniranja – odgovornih. Ili zataškavanja, kako strahuju prosvjednici, piše Forbs Hrvatska.