Nikada lokalni izbori u Hrvatskoj nisu održani bez otvorenih sumnji i ukazivanja na nedovoljnu pouzdanost popisa birača na kojemu se pojave „mrtvi glasači” i „jednokratni stanovnici” koji netragom nestanu odmah nakon što iskoriste svoje pasivno biračko pravo. Na području Zadarske županije, takvi su prigovori u pravilu dolazili s Vira, mahom zbog velikog broja vikendaša, te iz općina i gradova u kojima su svoje biračko pravo mogli koristiti Srbi iz Hrvatske koji sada žive u Srbiji ili BiH.
Ni ovi izbori nisu iznimka: atmosfera se zagrijala najprije u Gračacu gdje je SDP-u zasmetalo što se Srbima iz Srbije za izlazak na lokalne izbore nudi besplatan prijevoz od Beograda do Gračaca ili Benkovca, ali i pokrivanje troškova testa na COVID 19, nastavilo se primjedbama opozicije na Viru gdje se navodno „ukazalo” čak 850 ljudi s fiktivnim prebivalištem, a sada stižu i upozorenja iz Obrovca.
- Kako je ovo moguće?! Znali smo da je na toj adresi prijavljeno prebivalište četveročlane obitelji jedne od zaposlenica naše gradske uprave, o tome smo i javno govorili jer nije logično da „gradski oci” u stvarnosti uopće ne žive na području grada kojeg vode nego su ovdje samo fiktivno prijavljeni. Ali, iz popisa birača je vidljivo da je na istoj adresi, uz njenu četveročlanu obitelj, prijavljeno još sedam ljudi koje nitko ne poznaje niti ih je ikada ovdje vidio. Zato mislimo da se radi o fiktivnom prijavljivanju prebivališta radi ostvarivanja biračkog prava na ovim lokalnim izborima, kaže naš sugovornik.
On je i izravno zainteresiran za podudaranje popisa birača sa stvarnim brojevima „s terena”, jer će biti kandidat na narednim izborima u Obrovcu, što je i bio preduvjet da na uvid dobije birački popis. Nas je zanimalo ima li Županijsko izborno povjerenstvo ikakve ovlasti za provjeru biračkog popisa.Međutim, ispostavilo se da ŽIP još – nije ni dobio birački popis!
- Ne, očekujemo da će nam zaključeni popis birača iz Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave Zadarske županije biti dostavljen u srijedu ili četvrtak. Izborno povjerenstvo nema nikakve ovlasti za utvrđivanje radi li se o „fiktivnim biračima” ili ne, takve ovlasti ima samo policija, kaže nam podpredsjednica ŽIP-a Jadranka Nižić Peroš.
Ali, prije samo nekoliko dana, zadarska policija nije željela komentirati navode opozicije iz Udruge „Vir bez podjela” odakle su čak optužili djelatnike PU zadarske da sudjeluju u koruptivnim radnjama jer je u posljednjih mjesec dana, kako tvrde, 850 ljudi prijavilo prebivalište na Viru s ciljem kako bi tamo mogli glasati.
Uslijedila je reakcija općinskih vlasti:
- Lažna prijavljivanja birača i kandidata upravo je praksa virske oporbe koja je očito postala senilna pa je zaboravila da je upravo njihov kandidat za načelnika 2013. godine bio današnji kandidat za gradonačelnika Zadra Marko Vučetić, osoba koja nikad nije živjela na Viru. Istu stvar, ta ista oporba ponavlja 2017. godine kada ističu kandidata za načelnika Igora Vučetića koji u isto vrijeme ne živi na Viru. Ali vrhunac je upravo član oporbe i kandidat za načelnika SDP-a Šime Vučetić koji uopće, niti danas, ne živi na Viru, zaključili su Antonio Vučetić i Marino Radović, kandidati za predsjednika Općinskog vijeća i načelnika Vira.
A što kažu podaci?
U popisu birača koji će važiti za ove izbore stoji da će pravo glasa na Viru imati 4.206 birača. U odnosu na 2017. godinu i tadašnje lokalne izbore, radi se o 124 birača više, ali to nije ni približno brojci od „850 fiktivnih birača”.
Da biste ostvarili biračko pravo u nekoj općini ili gradu, objašnjava Jadranka Nižić Peroš, praktično ne postoji nikakav rok za eventualnu promjenu prebivališta – dovoljno je da do zaključivanja popisa birača imate prijavljeno prebivalište tamo gdje želite glasati. S izbornim je kandidatima nešto drugačije: oni u trenutku raspisivanja izbora moraju imati prijavljeno prebivalište u jedinici lokalne samouprave u kojoj se kandidiraju.
Na sljedećim lokalnim izborima pravo glasa u nekom od mjesta Zadarske županije moći će iskoristiti i 33 državljanina neke od zemalja Europske unije: čak 23 ih je na Viru, devet u Kolanu i jedan u Pagu. Ovdje se pojavila još jedna naša izborna bizarnost: stranci iz Europske unije s prebivalištem ili privremenim boravištem u Hrvatskoj, imaju ne samo pasivno, nego i aktivno biračko pravo, pa mogu biti i kandidati za općinska ili gradska vijeća, ali niti mogu biti kandidati niti imaju pravo biranja kandidata za gradonačelnika ili načelnika!
Dakle, moguće je da netko iz Njemačke dobije privremeno boravište u Hrvatskoj, a onda bude izabran u nekakvo općinsko ili gradsko vijeće s mandatom od – četiri („privremene?!”) godine.
Nitko ne može objasniti kojom se logikom zakonodavac vodio kada je 2010. godine donio nešto što se zove Zakon o pravu državljana drugih država članica EU u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne regionalne samouprave.