Što bi sa zadarskom Rivom bilo da je još tamo 90-ih godina tadašnji gradonačelnik Božidar Kalmeta odlučio zaroniti kraj Rive, umjesto što ronilačko odijelo navukao i skočio u Uvalu Jazine? Odgovor na to pitanje ne zna nitko, ali, ako je netko bio u situaciji odlučivati o stanju i perspektivama zadarske Rive, onda je to sigurno Božidar Kalmeta. Zato je, u sklopu javno pokrenutog dijaloga o budućnosti Rive, razgovor s njim bio neizbježan.
Kao i prvo pitanje: zašto Riva dosada već nije završena, zašto se, ako je već riječ o strateški važnoj stvari za funkcioniranje i opći dizajn grada, toliko dugo čekalo s projektom obnove Rive?
- Jednostavan je odgovor na to pitanje: s jedne strane, ne možeš razvijati samo Poluotok, kao područje koje je sinonim za grad, nego moraš voditi računa i o razvoju drugih gradskih kvartova, pa nije došla na red! Prioritetni projekti su nam bili izgradnje luke Gaženica, pa današnji sportski centar Višnjik, spojna cesta od luke do autoceste...Tako je Riva kao također strateški važan projekt stalno odgađana, naprosto nije moguće sve rješavati istovremeno.
Što bi trebao biti prvi korak u određivanju budućnosti Rive?
- Mislim da na prvom mjestu treba sanirati Rivu i to po već postojećem projektu.
Kako to financirati?
- Više je mogućih izvora za financiranje tog velikog projekta. S jedne su strane tu fondovi Europske unije, a tek potom sredstva iz nadležnih ministarstava i gradski proračun. Međutim, da bi se obnova Rive financirala iz sredstava Ministarstva prometa, cijeli bi projekt najprije trebala preuzeti Županijska lučka uprava. Ministar Oleg Butković je već izjavio da je to put kojim Ministarstvo prometa može osigurati sredstva za statičku obnovu Rive.
Što biste mijenjali na Rivi?
- Produžio bih postojeći gat! Ne znam precizno za koliko, ali bih ga bitno produžio. On je kroz povijest već bio duži nego danas, to treba vidjeti i potom ga nadograditi.
Zašto? Što bi se s time dobilo?
- Produženi gat bi sutra trebao utjecati na potrebno oživljavanje ne samo Rive nego i cijelog Poluotoka. Uz produženi bi gat mogli pristajati veći turistički i ostali brodovi, ali taj gat ne vidim kao "mrtvi vez", već kao živo pristanište. Unijelo bi to živost na Rivu i na cijeli Poluotok i zato mi se čini da bi veliki gat bio višestruko prikladan. Uostalom, time bi se dobio dodatni manipulativni prostor za bilo kakva događanja na Rivi. Takav gat bi se uklopio s već izgrađenim gatom za pristajanje kruzera na punti Poluotoka, uz Pozdrav Suncu i Morske orgulje.
Bez ikakve gradnje novih zgrada?
- Nikad ne bih dopustio izgradnju bilo kakvih stambenih ili stambeno-poslovnih objekata na Rivi! I to zato što sam mišljenja da bi time jednostavno zagušili i zatvorili cijeli prostor Rive. A osim toga, te bi stanove jednim manjim dijelom kupili Zadrani, a većim dijelom ljudi koji imaju novca i onda bi uslijedila apartmanizacija, iznajmljivanje, apartmanizacija. A mi bismo dobili vizualno i fizički zatvoren prostor i s morske i s kopnene strane.
Dobro, ali što bi bilo to "nešto" što bi na Rivi trebalo niknuti?
- Nisam siguran da mogu detaljnije odgovoriti na to pitanje, ali bi to moralo biti nešto što će u jednakoj mjeri privući i domaće i strane ljude. Kako bi izgledali ti objekti ili bolje rečeno "objektići", jer sigurno ne bi smjeli biti preveliki, zaista mi je teško odgovoriti. Mogli bi to biti neki "prozračni", niski objekti koji neće narušiti vidljivost i zagušiti, prenatrpati prostor.
Što bi to konkretno bilo?
- Na to pitanje treba odgovoriti međunarodni javni natječaj, to je procedura kroz koju bismo sigurno dobili neke odgovore i neka rješenja koja bi nas možda i ugodno iznenadila. Osobno mislim da Riva nije mjesto za klasične kafiće, to bi, po uzoru na brojne europske gradove trebali biti privlačni sadržaji sa svjetskom razinom i ponude i izgleda. To bi oživjelo Rivu, pa posljedično i Poluotok.
Imate li predodžbu koliko bi sanacija Rive mogla koštati?
- Ne znam. Nekoliko desetaka milijuna kuna sigurno, pogotovo ako se bude išlo s produženjem gata. To precizno tek treba utvrditi. Sigurno je jedino da to mora ostati javna površina u funkciji oživljavanja Rive.
Spominjali ste EU fondove i Ministarstvo prometa, ali – koliko u financiranju zahvata može sudjelovati i Grad Zadar?
- Grad je isplatio veliki kredit za izgradnju dvorane, bazena i svih sportskih objekata na Višnjiku i to otvara prostor za dugoročne, strateški važne turističke i gradske projekte. A ovo je jedan od takvih projekata. Obnova Rive bi bila veliki iskorak za cijeli grad. Tome treba pridodati i "morski" dio uvale Jazine koji je ostao prazan akvatorij.
Dakle, obnovu i oživljavanje Rive vidite kao preduvjet oživljavanja i spašavanja cijelog Poluotoka?
- Da, ali ključna je stvar u jednom drugom projektu: za oživljavanje Poluotoka kao središta grada, ključna je izgradnja javne garaže! I to dobra i jeftina garaža! Svi trgovinski centri jasno pokazuju o čemu se radi i koliko je važno da ljudi mogu doći i imati sigurno parkirno mjesto. Sve snage treba uprijeti da se riješi kroz projekt "Vrata Zadra", javna garaža pmogućava potpuno drugačiju i efikasniju organizaciju prometa i parkiranja.
Stalno se provlači ideja izgradnje javne garaže na prostoru stare zgrade Tehničke škole...
- Apsolutno sam protiv toga, to bi bilo nagrđivanje tog prostora. Obitelj Bakmaz, koja je prostor donirana i odredila mu funkciju, a to je školstvo, jasno je rekla što želi da se događa s prostorom kojega su poklonili gradu i građanima. Uostalom, upravo poštivanje njihove želje u grad bi dovelo učenike i studente. Za Zadar je jedna od strateški važnih stvari jačanje Sveučilišta, a studenti i učenici oživjeli bi ne samo taj dio nego i cijeli Poluotok i grad. Zato mislim da je, u sklopu obnove i određivanja budućnosti zadarske Rive, javna garaža od jako velike važnosti.