Nadzire li se možda kraj dugogodišnje trakavice zvane „izgradnja zadarskog azila”? Kako smo uspjeli doznati od županijskog pročelnika za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, Danijela Segarića, često spominjan projekt se zaista maknuo s mrtve točke.
Naime, godinu dana nakon što je država darovala Zadarskoj županiji zemljište na granici Bokanjca i Briševa predviđeno isključivo za izgradnju skloništa za životinje, konačno su nedavno dobivene i potrebne dozvole te je napravljena procjena troškova.
- Za nekih 15 dana otvorit ćemo natječaj za izradu glavnog projekta i za pristupnu cestu, čime bi se stvorili preduvjeti za lokacijsku, a onda i građevinsku dozvolu. Vjerujemo kako će ta papirologija biti riješena do kraja godine. Nakon toga, 2021., slijedili bi natječaji za izgradnju i nadamo se, njegova konačna izgradnja – pojasnio nam je Segarić, dodajući kako su propisi za izgradnju skloništa za životinje prilično strogi.
- Zbog toga je projekt dosta skup. Recimo, po zakonu moramo izgraditi zid visok dva metra, koji mora biti gladak kako se u slučaju možda bijega, životinja ne bi ozlijedila. Takav zid bi se trebao raditi od betona, a to košta. Stoga je naša je procjena troškova izgradnje oko šest milijuna kuna. Ipak, zakonska je obveza svih jedinica lokalne samouprave da snose dio financijske odgovornosti, kako za izgradnju tako i za njegovo daljnje funkcioniranje, pa bi time, nama kao Županiji, ipak bilo malo lakše – istaknuo je Segarić, naglasivši kako je konačno, nakon gotovo 15 godina, došlo vrijeme da se psi zadarske županije zbrinu na prikladno i povrh svega legalno mjesto.
- Svi dobro znaju da azil na Žmirićima pred zakonom ne postoji, no naglašavam, to ne umanjuje odličan posao koji rade volonterke. Zaista su stvorile jednu lijepu priču i brinu se požrtvovno o preko 200 pasa. Azil u Privlaci pak nema dovoljno kapaciteta za sve pse bivaju napušteni u našoj županiji. S izgradnjom novog azila, legalno bi se mnoge stvari riješile: bio bi to no kill azil na gotovo četiri hektara, koji bi mogao primiti 200-tinjak napuštenih pasa. Tamo bi se, prema zakonu, odrađivalo čipiranje, a kako sam ranije spomenulo, JLS bile bi te koje bi snosile odgovornost i za kastraciju pasa te troškove poslovanja za koje pretpostavljamo da će biti oko dva milijuna kn godišnje – rekao je Segarić. Naglasio je također kako je prije svega najvažnije senzibilizirati djecu i mlade o važnosti brige o životinjama i odgovornosti koja s njima dolazi.
