Profesor na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru dr. sc. Ante Uglešić, koji je i bivši rektor ove visokoškolske ustanove te nositelj titule počasnog doktora znanosti, za naš je portal komentirao temu oko buduće namjene zgrade Doma županije na Poluotoku. Kazao je da prati našu rubriku „Ostavite nam dom“, posvećenu toj temi, te već na početku razgovora istaknuo da dijeli mišljenje maestra Ivana Repušića, šefa Zadarskog komornog orkestra, dirigenta Orkestra Minhenskog radija i Njemačke opere u Berlinu, koji nije sklon ideji da Dom županije postane svojevrsni Glazbeni centar u kojem bi svoje mjesto našla Glazbena škola, a najveća prostorija bi bila koncertna dvorana.
- Zadar mora imati svoju koncertnu dvoarnu, odvojenu od te zgrade. Koncertna dvorana, prema standardima, podrazumijeva brojne elemente koje mora sadržavati, a koji se u zgradi Doma županije ne bi mogli realizirati. Jako se zalažem da Zadar dobije koncertnu dvoranu – kazao je dr. sc. Ante Uglešić.
Mnogi naši sugovornici su mišljenja da bi Glazbena škola, koja ima i svoj baletni odjel, bila dobra institucija za prelazak u zgradu Doma županije, donijela bi živost, koncerte, goste...
- Osobno nisam toga mišljenja. Jako dobro poznajem unutrašnjost te zgrade i njezine prostorije. Kada bi zgrada bila namijenjena radu Glazbene škole, kompletno bi je trebalo iznutra preurediti i promijeniti cijeli raspored prostorija. Takve građevinske preinake u tako staroj zgradi ne bi bile dobre, zgradu treba sačuvati kao jedinstvenu, ona je jedna od rijetkih koja je na Poluotoku ostala cjelovita nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Ona je spomenik kulture, i to reprezentativni. Stoga mislim da njezino preuređenje u svojevrsni Glazbeni centar ne bi bilo dobro ni praktično rješenje..
Onda ste pobornik rješenja da ta zgrada bude predana Zadarskoj nadbiskupiji kao obeštećenje, te da se tamo uredi kaptolska knjižnica i arhivska građa?
- Nisam to rekao i nisam, kako kažete, pobornik takvog rješenja. Moj je stav da zgradu trebaju koristiti građani. Drugo je pitanje namjene, o čemu se ne može dati brz i jednoznačan odgovor. Što se tiče Crkve, ako bi se i dogodilo da zgrada bude dodijeljena Nadbiskupiji, onda bi ona trebala odmah dati zgradu na korištenje Gradu i Županiji, dakle široj društvenoj zajednici za njihove potrebe. Ne ulazim u pitanja vlasništva, ali ima veći broj poznatih slučajeva u Europi gdje je Crkva prepustila na korištenje društvenoj zajednici svoje prostore, recimo na 100 godina, pa se to opet produži i tako se funkcionira jer postoji svijest o društvenoj važnosti određenog objekta. Ne bi bilo dobro da ta zgrada ne bude „živa“, korištena, treba tu postojati fluktuacija ljudi, da se ti prostori koriste za brojne namjene, dakle da bude na korist građanima u punom smislu riječi, a ne Nadbiskupiji.
Naveli ste neke odrednice o tome što ne bi bilo dobro da se nalazi u toj zgradi, no što konkretno Vi mislite o njezinoj budućoj namjeni? Za što bi bila najpogodnija?
- Javna rasprava o tome je nužna. Čitam različite ideje, no potrebno je jako dobro razmisliti što tu „tehnički“ može biti a što ne, no stalno imajući u vidu da to moraju buti javni prostori. Ni u kom slučaju hotel, koji bi se privatizirao i nitko opet ne bi imao pristupa tom reprezentativnom objektu, niti njegovom okolišu. Kroz javnu raspravu detaljnije bi se razradile ideje, možda pojavile i nove. U svakom slučaju potrebno je jako dobro razmisliti koja će biti namjena, ne donositi odluke naprečac i konzultirati stručnjake, vezano uz moguće obnove nekih dijelova zgrade. Osobno, taj objekt vidim kao mjesto različitih događaja i manifestacija iz kulture. Govorim u širem smislu. Primjerice, velika dvorana u toj zgradi idealan je kongresni centar, mjesto za međunarodne skupove. Kad sam bio rektor, tu smo organizirali Europski kongres arheologa i bilo je izvanredno, odgovarala je veličina prostora, a oduševljenje europskih arheologa pozicijom zgrade gdje se održavao kongres bilo je veliko. U sklopu Kongresa tu se priredio i koncert. Dakle, namjena ima više i o njima treba razgovarati – zaključio je dr. sc. Ante Uglešić.