Turistička sezona iduće 2021. godine, o kojoj čitava Dalmacija, pa i Hrvatska, financijski ovise, slabo je, gotovo pa nikako pripremljena u strateškom smislu, mišljenje je dvojica turističkih "veterana": Jerka Sladoljeva, "oca hrvatskog naturizma" iz Poreča i Ive Dunatova, bivšeg direktora Turističke zajednice Zadarske županije, koji je u Zadru svojevremeno "patentirao" avioturizam.
Hrvatskoj turističkoj zajednici ponudili su svoju viziju analize i pripreme turističke sezone 2021. godine.
Barometar i turistička ruža vjetrova potražnje svake, pa i buduće sezone za nas je "Reiseland Deutschland" – Njemačka, kao najvažnija emitivna zemlja Europe, a po posjećenosti njezinih turista i Hrvatske. Stoga, ako nam potražnja iz Njemačke bude sklona, a mi pretežito zelena receptivna zona – sezona će biti velikim dijelom pozitivna i uspješna – kaže Jerko Sladoljev.
Kako su uspjeli Nijemci
- Njemačka je ove godine imala odličnu turističku sezonu. To je svakako i posljedica popuštanja, no cjelokupno turističko poslovanje ni iduće godine sigurno neće biti za Nijemce lošije, a za nas ne baš izvanredno, ali po svim mjerilima u zadnje vrijeme svakako nešto bolje nego ove godine. Posebno je sada u fokusu ljetni ciklus putovanja (sedamdeset posto cjelokupne iskoristivosti naših kapaciteta je u ljetnim mjesecima), a koje bismo morali bolje iskoristiti idućeg ljeta.
Pitanje je kako realizirati turistički promet kondenziran u 60 dana (srpanj i kolovoz) koji smo ranije ostvarivali u već tada kratkih 150 dana (od 5. do 9. mjeseca). U sferi naše ponude, kada je u pitanju priprema za 2021. godinu, da se osjetiti doza apatičnosti, klima zaziranja od aktivnijih nastupa na sajmovima, reduciranim oglašavanjima i agresivnijoj promociji. Mnogi su već sada srezali troškove promidžbe na 50 posto uobičajenog budžeta – primjećuje Sladoljev.
- Da bismo produžili sezonu, pogotovo u vrijeme pandemije, trebaju nam turoperatori kao organizatori masovnih turističkih putovanja kroz avioprograme, i to pogotovo one s karakteristikama „low carriera“, jer nude paket-aranžmane po natprosječno povoljnijim cijenama, što podrazumijeva i veliki broj novih putnika u nižim sezonama.
Ovo je posebno važno jer nove inovativne verzije putovanja, kao što je Ryan Air u Zadarskoj županiji, uključuju masovnije sve tipove turističkih konzumenata, a nerijetko i one koji nikad ne bi mogli priuštiti takva putovanja.
Čarobna riječ u ovim avioprogramima su količine korisnika koji svojim masovnim učešćem snižavaju troškove, uključujući i tako krajnji efekt atrakcije za kupca, a to je niža cijena. I to bi mogla biti prava šansa i formula za pred i posezonsku ponudu.
A da bi se taj efekt postigao, treba kooperativnost svih igrača: podrška avio partnerima, hotelijerima, lokalnoj ponudi, destinacijskom management centru uz usmjeravanje politike nastupa kroz glavni ured za turizam u Zagrebu i "amenovanje" Ministarstva turizma.
Da bi ponovno zaigrali na kartu britanskog i skandinavskog tržišta, koji su uz Njemačku najprimamljiviji posezonski avio emisijski bazeni, manjka nam „čarobni štapić“ nekoga tko bi sve to istražio, pripremio, kooperativno povezao i ozakonio.
Koliko znamo, za sada, osim časnih izuzetaka nekih naših destinacija koje soliraju u svojim tržišnim probojima (Zadar, Dubrovnik i nešto Split) ne vidimo, barem javno, nacionalnu strategiju prema avioindustriji u tom segmentu. Ako postoji, trebala bi biti javno obznanjena o tijeku priprema – upozorava Sladoljev.
Dunatov smatra da institucije kao HTZ još uvijek nisu proaktivno uključile sve faktore i ponuđače na tržištu da se agresivnije i zajedno – kooperativno oglašavaju.
Sve staro je bezvrijedno
- Sad kao nikad ranije na tržištu, potrebno je s minimumom sredstava koje imamo na raspolaganju stvoriti kooperativnim ulaganjima svih, a ne samo probranih igrača na tržištu veći budžet i više uskladiti suradnju, koliko kod to bilo teško Ministarstvu turizma i HTZ-u. Njihove su izlike bile da je to previše posla i da ne mogu koordinirati tisuće malih igrača na tržištu. E pa ako žele povećati efekte oglašavanja i proaktivno voditi poslove promidžbe, morat će zasukati rukave i djelovati kao što smo to radili nekad, za vrijeme ratnih operacija u Domovinskom ratu sa svima u lancu ponude bez obzira na njihov broj i volumen.
Ono što bi odmah u prvom trebalo učiniti je srezati efektno lance posrednika u oglašavanju, inovirati sliku dobavljača internetskih partnera i ne djelovati samo preko jednog kanala.
Oni koji nam rade rutinski duže od dvadeset godina iste promidžbene planove i prijedloge nastupa, ne mogu biti inventivniji bez obzira na njihove recenzije, a novi ponuđači unose uvijek dašak svježine. Stoga nam nedostaje poštena i nezavisna kontrola efikasnosti promidžbenih kanala, a onda i mjere kako mijenjati strateške odluke u smjeru kvalitetnijih i uspješnijih kampanja – kaže Dunatov.
Najveći gubitnici u Europi, ali i u Hrvatskoj, bili su hotelijeri i turističke agencije - ističu turistički "veterani".
- Najprije zbog likvidnosti, jer će rezervacije za 2021. godinu donijeti prihode i povrat profita tek u sljedećih godinu dana. Različiti su slučajevi među ponuđačima turističkog smještaja.
Oni koji su unajmljivali kuće za odmor (pa i privatni smještaj), apartmane ili kamping kućice, ovog su ljeta napravili dobar posao jer su takvi smještaji bili traženiji. S druge strane, na primjer, touroperateri hostela, domova za mlade ili planinarskih kuća imali su problema, jer teško je bilo zamislivo da će stranci spavati s desetak ljudi zajedno u jednoj sobi.
U svom paketu ekonomskih poticaja od početka lipnja, njemačka vlada pomagala je operaterima. U ekonomskom smislu, šteta u turističkoj industriji nije tako velika u Njemačkoj kao u mediteranskim zemljama. U zemljama poput Italije, Španjolske, Grčke, ali i Hrvatske, milijuni ljudi žive od turizma, a udio ekonomske proizvodnje iznosi između 12 i 20 posto. U Njemačkoj je ta stopa mnogo niža.
I za 2021. godinu sigurnost će biti glavni moto potražnje. Unatoč popuštanju, bit će određene zaštitne mjere poput propisa o udaljenosti, zahtjeva za maskama ili zatvorenih klubova – kažu Dunatov i Sladoljev.
Pitamo ih koliko će te mjere biti nepopularne za potencijalne goste.
- Te će nepopularne mjere svakako odvraćati potražnju jer sugeriraju da se na odmoru uvijek možete zaraziti. Međutim, ideje o pleksiglas barijerama na plaži za odvajanje osoba jednih od drugih nisu bile primjenjivane niti provođene u praksi.
Čak i znanstvene studije sugeriraju da zaraza virusom COVID-19 nije ni približno toliko vjerojatna na svježem zraku kao u zatvorenim prostorijama. Kod gostiju je bilo potrebno, a bit će i u budućnosti, prije svega odagnati nesigurnost i strah od gubitka novca i ljetovanja, a da ne govorimo o mogućnosti zaraze i ponovnog zaključavanja ili samoizolacije. Ponude organizatora putovanja, ali i hotelijera, moraju prije svega ukloniti te strahove.
Najprije i zbog toga što je njemački savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas stalno govorio da Njemačka ne može odjednom vratiti četvrt milijuna turista u slučaju većih zaraza.
Kako je uspjela Italija
Dakle, takve izjave i rizici nisu bili baš stimulirajući da se donese odluka o rezervaciji ljetovanja.
Ali kad jedan autoritet kao što je Lufthansa obeća da će se kupce svojih usluga obeštetiti i zajamčeno vratiti kući, to onda daje kupcima osjećaj i vjeru da se može putovati. Koliko smo mi u Hrvatskoj imali takvih autoriteta s obećanjima o obeštećenju u slučaju prekida putovanja ili zaraze?
Zemlja koja ima 18 posto BDP-a od turizma trebala bi imati sigurnosni ventil za zaštitu svojih konzumenata u bilo kojem vidu, ali i načinu kredibilnosti i mjera sigurnosti da se isplati putovati u Hrvatsku.
Austrija se oglašavala testovima zaposlenih u ugostiteljskom i hotelskom sektoru. To je također bila dobra ideja: pogotovo nakon skandala u Ischglu, gdje su zaposlenici turističkih tvrtki vjerojatno zarazili stotine njemačkih turista. Ovi testovi nisu bili stopostotna garancija, ali su ulili samopouzdanje i osjećaj sigurnosti u destinaciju – kažu naši sugovornici, navodeći još primjera pozitivnog "komuniciranja" pandemije u turizmu.
- Italija je skoro do bezumlja oglašavala i upozoravala na svim državnim televizijama o opasnostima zaraze i kako je prevenirati. Osobno sam to promatrao i bili su naporni do dosađivanja i arogancije, ali je edukacija ipak uspjela.
Od najgore COVID-19 receptivne destinacije na kraju su bili najbolji „zeleni“ sektor za prijem skoro svih europskih gostiju, a veliki broj naših gostiju se preselio na sjever Italije.
Tako im se rujan po brojkama vrlo visoko približio lanjskim brojkama, pogotovo u kampovima. Naša javna televizija nije ni blizu prenosila i toliko „dosađivala“ gledateljima sa edukativnim upozorenjima kako zaštititi sebe, ali i svoje turističko gospodarstvo.
Možda nam se ne bi bio dogodio Split da smo i mi bili malo uporniji u edukaciji na TV-u i upozorenjima – upozorava Sladoljev, koji se slaže s Dunatovim kako je teško vjerovati da ćemo se već u proljeće 2021. godine vratiti u bolji scenarij.
Izmisliti i prilagoditi
- Tim više što su naše pred i posezone i do sada „šepale“, a toliko hvaljena i sufinancirana akcija „turizam 365„ nije nikad zaživjela: razloga za to ima mnogo, a pravi znalci su to znali na samoj inicijaciji projekta. Španjolski turistički stratezi i savjetodavni eksperti koji su bili dijelom i autori našeg turističkog nacionalnog strateškog dokumenta prošlih godina, nakon ove, za njihov turizam katastrofalne godine, mijenjaju svoju marketinšku taktiku i nacionalni program nastupa na tržištu.
Magične riječi koje ukratko definiraju novu politiku su: izmisliti, prilagoditi, diverzificirati.
U nastavku to bi značilo: potraga za novim tržišnim nišama, zamijeniti masovni turizam orijentacijom na kvalitetu i cijenu i snažan zaokret prema domaćem tržištu, prije svega onom bliže obali i španjolskim ljetovalištima.
Oni, kao i Talijani, rade na prilagodbi ponude s novim standardima proizvodima adekvatno pandemijskim udarima i tokovima, orijentacijom na manje butik hotele i razbijanjem velikih resortskih spavaonica u male individualnije oaze.
Na tome ne rade samo turistički futurolozi već interdiciplinarno i sociolozi, psiholozi, animatori, arhitekti, estetisti i drugi tržišni znalci. Zato je bitno zaboraviti stare strateške dokumente koji su sada anakronizam i ponovno izmisliti, prilagoditi i diversificirati nove, kao što to rade naši konkurenti u svijetu. Još nije kasno da pripremimo novu strategiju sezone 2021. godine. Ali to treba učiniti odmah. I staru strategiju – baciti.
S tim što pojedine regije koje su bile u jako lošem položaju, poput dubrovačke, treba u toj pripremi povoljnije tretirati nego one koje su bile u boljoj poziciji, jer nisu svi jednako prošli ovoga ljeta niti će imati jednaki start dogodine - zaključuju naši sugovornici.