Predsjednik Matice umirovljenika Općine Kali, brigadir HV u mirovini, dipl. ing. Zdenko Vidov, uputio je otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću. Prenosimo ga u cijelosti. Reakciju smo zatražili iz Zadrske županije, objavit ćemo je čim stigne:
Poštovani predsjedniče Vlade,
apel sa 160 potpisnika peticije mještana Kali, uputili smo Odboru za poljoprivredu Hrvatskog sabora prije više od godinu dana. U više navrata prošle godine, komunicirali smo i sa državnim tajnikom za ribarstvo gosp. Antom Mišurom, ali bez vidnih rezultata. Početkom godine poslali smo mu mail kojim molimo i zahtijevamo da prihvati naš prijedlog vezan za Zakon o morskom ribarstvu. Ne želeći nikom raditi "iza leđa” napomenuli smo mu i u istom mailu poslali na znanje ovo otvoreno pismo koje ćemo uputiti Vama i svima za koje smatramo da nam mogu pomoći. Naznačili smo mu da će naše pismo postati javno 1. travnja ove godine. Nismo sigurni da ste upoznati s pismom i ovom problematikom. Gospodin državni tajnik nije se udostojio javiti nam se. Stoga i Vas obavještavamo da ukoliko se ne udovolji našoj molbi i zahtjevu, u mjesecu travnju ovo pismo postat će javno.
Kali je najribarskije mjesto u Hrvatskoj i prvi osnivač Odreda naoružanih brodova u Domovinskom ratu. Već 10. studenog 1991. godine, akcijom "Škarda”, protjerali smo neprijatelja iz naših voda. Nakon 32 godine žitelji Kali došli su u situaciju da se ponovno moraju boriti za pravdu i svoj načina života te za slobodu na moru.
O čemu se radi?
Zakon o morskom ribarstvu u članku 14. stavak 2. kaže: „Na području uzgajališta i na udaljenosti manjoj od 300 m od oznake položaja uzgajališta, odnosno koncesijskog područja, zabranjeno je obavljanje ribolova i drugih radnji koje mogu ometati djelatnosti uzgoja.” Završen citat.
Na jugoistočnoj strani općine Kali, unutar i izvan uvala Mala i Vela Lamjana nalazi se pet koncesijskih polja ribouzgajivača "Cromaris” i jedno koncesijsko polje tvrtke "Kali tuna”.
Na primjeru "Kali tune”, japanskog vlasnika, objasnit ćemo kako to izgleda u naravi i to s aspekta LOKALNE SAMOUPRAVE.
Dakle, "Kali tuni” izdana je koncesija na 210.000 metara kvadratnih, odnosno na površinu 200 x 1050 metara. Koncesija je omeđena plutačama na kojima je svjetlosna signalizacija, (kvadratura je korektno omeđena što je razvidno iz satelitskih snimaka). Ono što predstavlja problem su hvatišta plutača i kaveza. Ona idu od 200 do 300 metara izvan ili oko koncesijskog područja (na svakih stotinjak metara je jedno hvatište). Hvatišta su debeli lanci koji na krajevima imaju sidra i koja drže plutače i okrugle kaveze te ih štite od posljedica slabog vremena.
Kad se uzme u obzir ova činjenica, ispada da koncesionar "Kali tuna” koristi površinu od 600 x 1500 metara ili 900.000 kvadratnih metara pod uvjetom da su lančanici dugački minimalnih 200 metara. Budući da za navedenu površinu od 210.000 metara kvadratnih općina godišnje uprihodi 150.0000 kuna (prema informaciji referenta za financije u Općini Kali, toliki iznos uprihode RH i Zadarska županija jer se koncesijska naknada dijeli na trećine) za 900.000 kvadrata iznos je cca četiri puta veći i iznosio bi oko 600.000,00 kuna godišnje.
U 25 godina postojanja "Kali tune”, Općina Kali uprihodila je oko 3.750.000 kuna umjesto 15-tak milijuna kuna. Uzimajući u obzir da je proračun Općine Kali prosječno cca 7 milijuna kuna ispada da je Općina Kali samo od koncesionara "Kali tuna” oštećena za minimalno 2 godišnja proračuna. Gotovo ista površina je kod 5 koncesijskih polja koncesionara "Cromaris”, tako da je šteta za Općinu Kali dvostruka.
Budući da se koncesijska naknada dijeli po trećinu na RH, županiju i lokalnu samoupravu, ispada da je osim Općine Kali za 25 milijuna oštećena i RH i Zadarska županija.
Da rezimiramo, pojedini koncesionar — ribouzgajivač koristi 4 i više puta veću površinu, a država mu, ovim nakaradnim zakonom "ŠTITI”, svojim represivnim aparatom, površinu koju je UZURPIRAO.
Ne možemo se oteti dojmu da su navedene članke Zakona pisali koncesionari — ribouzgajivači i određene osobe iz Ministarstva poljoprivrede odnosno Vlade, ne vodeći računa o interesima RH i njegovih građana. Očito se pogodovalo krupnom kapitalu. Kako izgleda jugoistočno područje Općine Kalì ì koliki je ribolovni napor prikazano je na slici 1. Oko tih područja na slici 1 je označena je crta od 300 metara, pa slijedom toga ustanovite što je preostalo slobodnog prostora mještanima.
Posebno pitanje je problem koncesije na pomorskom dobru. Godinama, nelegalno bez ikakvog odobrenja, bez koncesijske naknade, na desetak mjesta, nasuprot koncesijskog područja - ribo uzgajališta, uz samu obalu, napravljene su betonske kocke dimenzija 2 x 1,5 metara za koje su pričvršćeni lanci koji drže kaveze. (Prikaz na slici 2).
Čitav represivni aparat to ili ne vidi ili ne želi vidjeti. Njima su u fokusu umirovljeni ribari — ribiči.
Toliko o milijunskoj šteti koja godinama trpi RH, Zadarska županija i lokalna samouprava.
Kad se problematika ovog spornog Zakona odnosi na MJEŠTANE (radi se uglavnom o umirovljenim ribarima) ogorčenje se ogleda u sljedećem:
- Zakon onemogućava udičarenje bliže kavezima, a budući da se riba drži tamo gdje svakodnevno ima hrane (uz kavez), na 300 metara nema ni ribice.
- Cijeli državni represivni aparat: pomorska policija i carina, ribarska inspekcija, lučka kapetanija, obalna straža HRM i dronovi, svakodnevno čuvaju prostor od 300 metara oko ribo uzgajališta i uperen je isključivo protiv udičara - rekreativaca, kao da su najveći kriminalci.
- Deseci mještana platilo je kazne u visini od 2.000 - 5.000 kuna zato što su prešli imaginarnu crtu od 300 metara. Sramota - cijeli život biti na moru, živjeti od mora, a kad odeš u mirovinu i živiš na otoku, ne smjeti baciti udicu u more iz svog broda, u svojoj općini.
- Apsurdno: svim otočanima starijim od 65 godina država je dala besplatno rekreacijske dozvole.
- Po ovom Zakonu, područje oko kaveza najzaštićeniji je krajobraz u RH. U Nacionalnom parku Kornati rekreativci imaju pravo na 200 dozvola. (Po istoj logici zašto se žiteljima Kali - umirovljenicima ne udjeli određen broj dozvola).
- Voljeli bi znati kome smeta brodica koja je usidrena na 70 metara dubine i ribič s udicom u ruci.
- Za vrijeme dok su ribo uzgajališta bila u državnoj tvrtki "Cenmar”, oni su ohrabrivali mještane da izlovljavaju ribu oko uzgajališta bojeći se da "divlja” riba ne donese zarazu u kaveze. Ovima to smeta, zašto?
- Gotovo svakom (osim djelatnicima Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede) jasno je da su ovim nakaradnim Zakonom lokalni stanovnici, kolateralne žrtve. Ribouzgajivače je strah da se neki veći plovni objekt ne usidri bliže ribouzgajaliśtu od 300 metara te uplete u njihove lance i sidra, koja su položena nelegalno i koriste površinu za koju ne plaćaju koncesiju.
- Gospodo, desetljećima, mi, otočani živimo s morem i okruženi morem. Moru smo dali bezbroj života i od mora uzimali njegovo blago. Ovim nakaradnim Zakonom, koji nam onemogućava normalan život, uništili ste tradiciju našeg načina življenja.
- S ovakvim mirovinama, uz 25% skuplji život na školju, moramo trošiti dodatno za naftu i gubiti vrijeme jer u svom "vrtlu“ jednim suludim člankom Zakona, zabranjeno je ribarenje — udičarenje.
Za kraj želimo napomenuti da mještani nikad nisu bili protiv ribo uzgajališta. U strateškim i prostornim planovima Općine Kali ribarstvo, marikułtura i turizam osnovne su odrednice i mi to poštujemo. Mještani žele suživot s marikulturom, ali ne podanički odnos.
Naglašavamo, ribiči nikad nisu ulazili u područje koncesije i nikad u ovih trideset godina nije pokrenut niti jedan postupak protiv nekog tko je ušao u područje koncesije.
Gospodo, molba i zahtjev mještana je, da Ministrica donese Pravilnik u kojem bi osobama s prebivalištem u otočkoj Općini, koja odobrava marikulturu na svojoj teritoriji, bilo dozvoljeno, iz usidrenog broda, loviti isključivo udicom, do granica koncesije.
Koncesionari, ako im je potreba, svoju koncesiju mogu proširiti koliko oni hoće i koliko im Republika Hrvatska dozvoli. Lokalno stanovništvo - ribiči će kao i do sad, poštivati granice koncesije ali u tom slučaju RH, županija i lokalna samouprava imat će financijsku korist koju će ulagati u naša pokoljenja.
S poštovanjem,
Predsjednik Matice umirovljenika Općine Kali Brigadir HV u mirovini, Zdenko Vidov, dipl. ing.
Dostavlja se:
Predsjedniku Vlade RH
Ministrici poljoprivrede
Dana 01.04.2023. godine ovo otvoreno pismo dostavit će se:
Odbor za poljoprivredu Sabora RH Svìm klubovima saborskih zastupnika Otočkom saboru
Svim nacionalnim TV mrežama Svim hrvatskim tiskanim medijima
Svim informativnim internetskim portalima