Mađarski premijer Viktor Orbán, predsjedavajući EU do kraja ove godine, pokrenuo je pravu političko-diplomatsku ofenzivu. U nedjelju je najavio formiranje nove grupacije u Europskom parlamentu da bi u utorak ujutro osvanuo u Kijevu.
Jedan je od posljednjih čelnika EU koji je došao u glavni ukrajinski grad iako se o posjetu raspravljalo još od kraja prošle godine kad su se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Orbán sreli na inauguraciji novog argentinskog predsjednika Javiera Mileia.
The Financial Times je u najavio posjeta citirao Zelenskog koji je u ponedjeljak zaželio Mađarskoj "učinkovitost u promicanju naših zajedničkih europskih vrijednosti, ciljeva i interesa. Dok napreduje na svom putu prema EU, Ukrajina je spremna pridonijeti tim naporima i ojačati našu Europu", prenosi Jutarnji list.
Izazovi s kojima se suočava EU
Bertalan Havasi, savjetnik mađarskog premijera za medije, objavio je da će glavna tema sastanka biti "mogućnosti izgradnje mira" dodajući da će dva čelnika "raspraviti trenutna pitanja mađarsko-ukrajinskih bilateralnih odnosa". Orbán je na Facebooku objavio da je "cilj mađarskog predsjedništva pridonijeti rješavanju izazova s kojima se suočava Europska unija. Dakle, moje prvo putovanje je Kijev". Dugo je čekao što su mnogi, ispravno, pripisivali njegovom neskrivenom proruskom stavu dok je Budimpešta tvrdila da je glavni razlog loših odnosa s Ukrajinom politika Kijeva prema mađarskoj manjini kojoj se brani obrazovanje na materinjem jeziku. Što je također točno, ne samo mađarska manjina se našla pod udarom zakona koji je trebao smanjiti utjecaj ruskog jezika.
Motiv Orbánovog posjeta Kijevu je prije svega njegova silna želja da tijekom predsjedavanja našom Unijom provede što je više moguće vlastitih politika kad mu je već propala ideja "marša na Bruxelles" koji je najavljivao prije izbora za Europski parlament. Morao je stoga otići u Kijev kako bi pokazao da je sklon ukrajinskoj strani i njezinim europskim ambicijama iako je otvoreno govorio protiv članstva Ukrajine. Politika mađarskog premijera je klasični obrazac oportunizma, protivi se tako dugo dok ne shvati da je situacija postala opasnom da bi zatim, uz određeni ustupak, odstupio. Tako se ponašao od početka ruske agresije na Ukrajinu i tijekom donošenja svih mjera protiv Moskve.
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO, otišao je u Budimpeštu 12. lipnja, a Orbán je nakon sastanka izjavio, referirajući se na Ukrajinu, kako "Mađarska neće blokirati odluke NATO premda se razlikuju od naše racionalne procjene situacije". Josep Borrell je 24. lipnja u Bruxellesu potvrdio da je EU pronašao način kako zaobići mađarsku blokadu novca koji je trebao ići Ukrajini. Riječ je o formalnom uklanjanju Mađarske iz odluka dva saveza kojih je članica kako ne bi blokirala zajedničke odluke uz kompromise, u slučaju NATO potvrda da neće morati financijski sudjelovati u financiranju obrane Ukrajine, a u EU će koristiti uklanjanje iz odluke o Ukrajini kako bi tražio isplatu sredstava iz fondova.
Što bi mogao ponuditi Zelenskom
Znajući sve navedeno otvoreno je pitanje što bi Orbán mogao ponuditi Zelenskom kao prihvatljivu opciju "izgradnje mira". Stav je mađarske vlade da Kijevu ne treba slati oružje te da je nužno početi pregovore (takav stav dijeli i Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović pri čemu ni on ni mađarski premijer ne navode kako bi počeli pregovori, o čemu bi se pregovaralo i kako bi se Ukrajina branila) što je replika izjava Kremlja. Ukrajina nije imala izbora, morala je prihvatiti Orbánov dolazak i njegov pretenciozan nastup rješavatelja izazova pred kojima se naša Unija nalazi – ne treba zaboraviti da se protiv Mađarske i dalje vodi postupak prema Članku 7 Ugovora EU o narušavanju temeljnih vrijednosti naše Unije. Pretenciozan je i njegov autorski tekst u FT-u u kojem je kao glavni problem EU naveo pitanje konkurentnosti gdje mađarski model nudi obrascem u koji bi se ostatak našeg bloka trebao ugledati. U tom se tekstu ističe rečenica "osiguravanje pristupa cjenovno pristupačnoj i sigurnoj energiji za poduzeća" koja reflektira njegov stav: vratiti jeftinu rusku energiju na europsko tržište - piše Jutarnji list.