Među najboljim ovdašnjim poznavateljima američke političke scene, odnosno odnosa snaga između Demokrata i Republikanaca u "kolijevci demokracije" je prof. Marijana Grbeša-Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Našu sugovornicu smo "uhvatili" u Washingtonu, gdje se upravo nalazi te smo je zamolili da nam prokomentira predstojeće američke izbore, samo koji dan prije negoli više od 330 milijuna stanovnika te države odluči tko će ih voditi sljedeće četiri godine. Kao što se zna, izbori su 5. studenoga i tada će se doznati hoće li SAD u "bolju budućnost" voditi republikanac Donald Trump (kojeg ne podržavaju ni mnogi republikanci) ili sadašnja demokratska potpredsjednica Kamala Harris, koja je nenadano došla u priliku da postane prva predsjednica SAD-a nakon što je Joe Biden, opterećen lošim zdravstvenim stanjem, odustao od utrke za svoj drugi mandat.
- Utrka između Harris i Trumpa je potpuno izjednačena. Prednost je trenutno percepcijski na strani Trumpa zato jer su ga ankete do sada potcjenjivale, što znači da je na izborima prolazio bolje negoli je stajao u anketama. Isto tako, Trump sada stoji puno bolje u anketama nego li je stajao 2016. i 2020. godine. No, izbori u Americi se ne dobivaju zbog većeg broja ukupnih glasova, nego će o izborima odlučiti sedam država koje zovemo swing države. To su one savezne države koje u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa naginju ponekad demokratima, a ponekad republikancima, rekla nam je prof. Grbeša-Zenzerović.
Prema mišljenju naše sugovornice, što se tiče retorike, Trump ju je posljednjih dana radikalizirao, pogotovo prema migrantima i jezik koji on koristi svakako nije dobar za zdravlje demokracije.
- Nad vokabularom koji straši ljude "unutarnjim neprijateljima", masovnim deportacijama i slično bi se prije desetak godina svi zgražali, ali Trump je, uz pomoć svojih "megafona" poput milijardera Elona Muska, taj vulgarni diskurs prijetnji i uvreda u potpunosti uspio normalizirati. Cijelu kampanju vrijeđao je Kamalu Harris, njezinu rasnu pripadnost, nazivao je "luda Kamala", odnosno iživljavao se nad svojom protukandidatkinjom. Na pitanju abortusa je reterirao jer su im istraživanja pokazala da na tom pitanju gube podršku svojih birača - kazala je prof. Grbeša-Zenzerović.
Demokratska kandidatkinja Kamala Harris je s druge strane "normalnija" i "prihvatljivija", ako ništa drugo onda zbog svog ponašanja u javnosti. S njome nema drame, ona je u pravom smislu riječi dama i na kraju krajeva nju nitko ne pokušava eliminirati, kao što je to bio slučaj s nedavnim pokušajem atentata na Trumpa.
- Kamala Harris se s druge strane nekako kroz cijelu kampanju trudila poslati snažnu poruku, no čini mi se da nije sasvim uspjela. No, njezina podrška sada počiva na pretpostavci da je ona posljednja brana Trumpu kojeg mnogi birači demokrata smatraju tiraninom i autokratom - rekla je prof. Grbeša-Zenzerović.
Kako sve to utječe na ljude u Americi?
- Amerika je silno polarizirana država. Osim toga, danas imaju jedan od najpolariziranijih medijskih sustava u razvijenom svijetu. To znači da je društvo podijeljeno u dva bunkera koji one druge smatraju prijetnjom opstanku nacije i "američkom načinu života". Mediji tome silno doprinose. Uglavnom, među Trumpovim pristašama prisutan je bijes kao dominantna emocija, a među biračima Kamale Harris osjete se tjeskoba, strah i zabrinutost oko toga što će biti sutra ako Trump pobijedi. Na kraju, valja istaknuti da je Trump upregnuo vojsku ljudi koja aktivno radi na plasiranju narativa da mu žele ukrasti izbore, kako bi pripremio teren za osporavanje izbornih rezultata, u čemu mu već sad zdušno pomaže vojska pravnika. U tome mu, navodno, pomažu i neki vanjskopolitički akteri, zaključila je prof. Grbeša-Zenzerović.
Samo još nekoliko dana nas dijeli od vjerojatno najvažnijih svjetskih demokratskih izbora, možda i u čitavoj svjetskoj povijesti.
Rat u Ukrajini ne prestaje i ne vidi mu se kraja. Rat na Bliskom istoku sve više opterećuje svjetsku javnost i također mu se kraj ne nazire, stalne prijetnje Kine prema Tajvanu, nestabilnosti u mnogim dijelovima zemaljske kugle opterećuju međunarodne odnose i od američkih izbora će umnogome ovisiti smjer u kojemu će čitav svijet krenuti. Iako je Trump obećao da će, čim on dođe na vlast zaustaviti rat u Ukrajini, nije precizirao kako i na koji način ti kani postići. Naime, postoji li itko igdje u svijetu koga se Vladimir Putin boji i od koga on strepi i zar bi on zbog ikoga prekinuo agresiju Rusije na Ukrajinu? Ne vjerujemo.