U Švicarskoj najavljena ‘pandemija X‘, WHO na iglama: ‘Neki kažu da bi ovo moglo stvoriti preveliku paniku...‘

Mnoštvo bolesti, neke dobro poznate, a druge manje poznate, mogle bi predstavljati globalnu prijetnju

Svjetska zdravstvena organizacija koristi izraz "bolest X" za označavanje infekcije s potencijalom da izazove sljedeću epidemiju – ili novu globalnu pandemiju., piše New Scientist, a prenosi Jutarnji list.

Što je bolest X?

Bolest X još ne postoji - ali bi mogla jednog dana. Bolest X je oznaka koju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koristi za označavanje trenutno nepoznatog zaraznog stanja koje može izazvati epidemiju ili – ako se proširi na više zemalja – pandemiju.

Pojam, skovan 2017., može se koristiti za označavanje novootkrivenog patogena ili bilo kojeg poznatog patogena s novostečenim pandemijskim potencijalom. Prema potonjoj definiciji, covid-19 je bio prva bolest X. No u budućnosti bi mogla postojati neka druga.

Zašto ljudi sada pričaju o tome?

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je globalne čelnike na rizike od budućih pandemija na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma, održanom ovog tjedna u Davosu, u Švicarskoj.

"Neki ljudi kažu da bi ovo moglo stvoriti preveliku paniku", kaže glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. "Ne. Bolje je predvidjeti nešto što bi se moglo dogoditi – jer se to dogodilo u našoj povijesti mnogo puta – i pripremiti se za to.”

Što bi mogla biti sljedeća bolest X?

Ne znamo – zato se zove bolest X. Koronavirusi, velika skupina virusa, dugo su smatrani glavnim konkurentima za stvaranje nove pandemije, čak i prije izbijanja covida-19. To je zato što novi koronavirus nije bio prvi opasni patogen iz ove skupine. Godine 2002. u Kini se počeo širiti drugačiji koronavirus.

Izazivao je oblik upale pluća nazvan SARS koji je ubio oko 1 od 10 onih koje je zarazio, prije nego što je zaustavljen strogim mjerama kontrole zaraze.

Drugi, još smrtonosniji koronavirus nazvan MERS povremeno izbije, uzrokujući upalu pluća koja ubije 1 od 3 zaraženih.

Međutim, nedavna istraživanja sugeriraju da bi SARS-u i MERS-u bilo teže pokrenuti novu pandemiju jer sada gotovo svi u svijetu imaju antitijela na virus koji uzrokuje covid-19, a čini se da ona djelomično štite od većine drugih patogena iz obitelji koronavirusa.

Postoje li još neki kandidati s pandemijskim potencijalom?

Mnoštvo bolesti, neke dobro poznate, a druge manje poznate, mogle bi predstavljati globalnu prijetnju. Sojevi gripe uzrokovali su globalne pandemije nekoliko puta u prošlosti, uključujući jednu od najsmrtonosnijih epidemija bolesti ikada, "španjolsku gripu" iz 1918. Virulentni soj ptičje gripe trenutno hara svijetom, a povremeno se širi s ptica na sisavce, uzrokujući masovno odumiranje.

Samo ovaj tjedan, imenovan je krivcem za smrt 17.000 mladunaca morskih slonova u Argentini prošlog listopada. Tu su i drugi kandidati, poput ebole, koja uzrokuje ozbiljno krvarenje, i zike koju prenose komarci, zbog koje se bebe rađaju s manjim glavama ako do infekcije dođe tijekom trudnoće. WHO je ažurirao svoj popis patogena s najvećim pandemijskim potencijalom u 2022.

Što možemo učiniti da zaustavimo bolest X?

Ima dobrih vijesti: pandemija covida-19 možda je olakšala zaustavljanje svake buduće bolesti X. Covid-19 potaknuo je razvoj novih dizajna cjepiva, uključujući ona koja se mogu brzo prenamijeniti za ciljanje novih patogena. To je, na primjer, dovelo do pojave cjepiva temeljenih na mRNA.

Ova formula sadrži kratki dio genetskog materijala koji tjera tjelesne imunološke stanice da proizvode protein "šiljaka" od koronavirusa - ali može se ažurirati kako bi stanice proizvele drugačiji protein, jednostavnim prepisivanjem sekvence mRNA.

Možemo li učiniti nešto drugo u borbi protiv bolesti X?

Zemlje trebaju bolje sustave ranog upozoravanja na nove bolesti, a zdravstvene službe moraju postati otpornije na neočekivane poraste potražnje, kaže Tedros. “Kada su bolnice bile preopterećene svojim kapacitetima (s covidom), izgubili smo mnogo ljudi jer nismo mogli upravljati njima. Nije bilo dovoljno prostora, nije bilo dovoljno kisika.”

Kako bi se spriječilo da se ista stvar dogodi kada nastupi Bolest X, Tedros kaže da zdravstvene službe moraju moći proširiti svoje kapacitete na zahtjev. Srećom, mogu napraviti te pripreme ne znajući točno što će biti Bolest X. "Bolest X je rezervirano mjesto", kaže on. "Koja god bolest bila, možete se pripremiti za nju.", piše Jutarnji list.