Iako je Palestinu dosad priznalo 147 država svijeta – puno više nego što ih je priznalo Kosovo – projekt stvaranja palestinske države još je u domenu teorije. Da bi oživio u praksi, nužno je, među ostalim, da se pomire dvije međusobno zakrvljene palestinske frakcije – islamistički Hamas i sekularni Fatah.
Kako je poznato, Hamas vlada Pojasom Gaze, dok Fatah – kao najvažniji dio Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) - samoupravlja Zapadnom obalom. Takva podjela posljedica je zadnjih unutarpalestinskih izbora iz 2006. godine, kad je u Gazi pobijedio Hamas, nakon čega su njegovi pripadnici 2007. brutalno istjerali svoje sekularne konkurente iz Gaze.
Kad kažemo „brutalno”, mislimo na činjenicu da su te 2007. radikali iz Hamasa doslovno fizički bacali predstavnike Fataha s krova nebodera u Gazi. Upravo ta okrutnost obračuna iz 2007. jedan je od razloga za gotovo potpuni izostanak bilo kakve suradnje i kooperacije između glavnih palestinskih frakcija, što otežava i postizanje šireg dogovora o stvaranju palestinske države.
Odnosi između tih sukobljenih frakcija toliko su otežani da se njihovi predstavnici ne mogu ni sastati bez posrednika, a u zadnje vrijeme tu su posredničku ulogu preuzele dvije najmoćnije sile istoka – Kina i Rusija. Nakon što su od početka rata u Gazi delegati Hamasa i Fataha dolazili odvojeno u Moskvu, prvi njihov zajednički sastanak održan je krajem travnja u Pekingu,
Reuters je tada objavio da je Fatahovu delegaciju u Pekingu predvodio visoki dužnosnik pokreta Azam al-Ahmed, dok je Hamas zastupao njihov visoki dužnosnik Musa Abu Marzouk. Novi sastanak trebao bi se održati ovog mjeseca, također u Pekingu, o čemu je 5. lipnja izvijestila i ruska agencija TASS.
Wenbinov optimizam
Koliko god se pomirenje između Hamasa i Fataha, s obzirom na „zlu krv” iz prošlosti, čini nerealno, kineska diplomacija već je pokazala da može izvoditi čuda na Bliskom istoku. Mislimo na povijesni sporazum o pomirenju i obnovi diplomatskih odnosa koji su lani u Pekingu potpisali delegati Irana i Saudijske Arabije.
Rezon je jasan: onaj tko je pokazao da može pomiriti zavađene sunite i šijite, ima razloga vjerovati da isti podvig može postići i sa zavađenim palestinskim frakcijama.
Krajnji cilj ovih sastanaka i ciljanog pomirenja Hamasa i Fataha je stvaranje zajedničke programske i pregovaračke platforme za pregovore s Izraelom o budućem ustroju Palestine, što bi trebao biti ključni dio širih razgovora o novoj sigurnosnoj konfiguraciji Bliskog istoka.
Reutersovi izvori smatraju, međutim, da izgledi za uspješne pregovore između Hamasa i Fataha nisu preveliki, prije svega zbog različitih stavova u pogledu pregovora s Izraelom, čije postojanje Hamas, za razliku od PLO-a i Fataha, odbija priznati. Također, Fatah je u međuvremenu odbacio oružanu borbu, koja je Hamasu i dalje glavna metoda za ostvarenje političkih ciljeva.
Ipak, šef kineske diplomacije Wang Wenbin ocjenjuje da je veliki unutarpalestinski dogovor moguć:
„Podržavamo jačanje autoriteta Palestinske nacionalne samouprave i podržavamo sve palestinske frakcije u postizanju pomirenja i povećanja solidarnosti kroz dijalog i konzultacije”, rekao je nedavno Wenbin.
Kako navodi Reuters, u Pekingu će se raspravljati i o pitanju postkonfliktne uprave u Pojasu Gaze. Očekuje se da će Fatah inzistirati da Hamas prizna PLO kao jedinog legitimnog predstavnika Palestinaca, te da se obveže na poštivanje sporazuma koje je PLO potpisao. Zauzvrat, Hamas očekuje da Fatah pristane na stvaranje nove palestinske uprave na Zapadnoj obali i u Gazi.
„Vodstvo Hamasa shvaća da se predstavnici pokreta neće moći pridružiti novoj međunarodno priznatoj vladi čak ni nakon završetka oružanog sukoba u Pojasu Gaze”, piše Reuters.
Ni Abbas, ni Haniyeh
Međutim, nedavna anketa među palestinskim stanovništvom na Zapadnoj obali i u Gazi (ovi potonji su odgovarali na daljinu), koju je od 26. svibnja do 1. lipnja proveo Palestinski centar za istraživanje politike i istraživanja (PSR), pokazala je da stanovnici Gaze većinski žele da ih predstavlja upravo Hamas.
Konkretno, kad bi se održali izbori za palestinski parlament, dvije petine žitelja Gaze dalo bi prednost predstavnicima Hamasa (40%), a samo jedna petina bi glasala za Fatah (20%), dok trećina ispitanika ne zna odgovor ili ne bi podržala nijedan od dva navedena pokreta (33%). Na izravno pitanje koji je pokret prikladniji da vodi palestinski narod, za Hamas se odlučilo 51 posto Palestinaca iz Gaze.
Pokazalo se, također, da više od 60 posto Palestinaca podržava raspuštanje Parlamentarne skupštine i nove izbore, ali pritom najviše glasova ne bi dobio ni sadašnji čelnik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas - koji u ime PLO-a i Fataha stoluje u Ramallahu na Zapadnoj obali - ni politički vođa Hamasa Ismail Haniyeh.
Umjesto njih, anketirani Palestinci preferiraju visokog Fatahova dužnosnika Marwana Barghoutija, vođu Prve i Druge intifade koji od 2002. služi pet doživotnih zatvorskih kazni u izraelskom zatvoru.
„Ovaj rat, kao i prethodni, ima učinke radikalizacije na obje strane”, komentirao je rezultate ankete palestinski političar i znanstvenik Ghassan Khatib, predavač na Sveučilištu Birzeit na Zapadnoj obali.
Što se tiče palestinske strane, biranje radikalnije opcije, dakle Hamasa, vjerojatno se može povezati s anketnim podatkom da je u proteklih osam ratnih mjeseci više od 60 posto stanovnika Gaze izgubilo članove obitelji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....