Agencija Reuters, pozivajući se na svoje kremaljske izvore (petero sugovornika), donijela je iz Moskve bombastičnu vijest - Vladimir Putin spreman je "zamrznuti" rat u Ukrajini na trenutačnoj "liniji fronta", ali spreman je ratovati i dalje ako se "Zapad ne složi s time".
Mnogi su to odmah uzeli zdravo za gotovo, kao Putinov prijedlog o primirju. Ruski se čelnik, navodno, požalio nekolicini svojih bliskih suradnika (a zbilja ih nema puno kojima bi se tako povjerio) da je "umoran od rata". Sugovornici Reutersa iz tih kremaljskih vrhova kažu kako Putin "može ratovati koliko god je potrebno", ali i da je "spreman na prekid vatre kako bi se rat zamrznuo", rekao je agenciji visoki ruski dužnosnik koji je upoznat s razgovorima na visokoj razini u Kremlju.
No je li ovaj eksplozivni "prijedlog" samo kremaljski "spin", znat ćemo u dogledno vrijeme, ali treba obratiti pozornost na svaku formulaciju. Elem, sugovornici Reutersa vrlo su jasni - ne radi se o Putinovu "prijedlogu" za okončanje ili završetak rata u Ukrajini, nego "tek" za njegovo zamrzavanje. Što to znači - da time rat ne bi bio gotov, nego samo stavljen u stanje "mirovanja" do daljnjega ili do opoziva. Konačno, iskustvo mnogobrojnih zamrznutih sukoba govori nam da se oni u svako doba mogu odmrznuti i da ponovno može početi rat, piše Jutarnji list
Isto tako ne znamo je li to Putin rekao ili je to interpretacija njegovih riječi, po onoj da se čuje što se želi, a ne što je rečeno, jer znamo da je Putin prilično lukav i licemjeran. Podsjetimo da se dan prije agresije na Ukrajinu kleo da rata neće biti. Je li zbilja to Putinov prijedlog ili samo "spin" i ispipavanje terena uoči skorog, i za Moskvu, uznemirujućeg tzv. švicarskog summita mira (od 15. do 16. lipnja) na kojem neće biti Rusa, ali se očekuje sudjelovanje čak stotinjak državnih delegacija iz cijelog svijeta.
Kremlju nije svejedno
Naime, u Moskvi stalno navode da je taj summit bez njih mrtvo slovo na papiru te kako je sazvan da se Rusiji "nametnu uvjeti za okončanje rata". No s obzirom na masovnost švicarskog skupa, osjeća se da Kremlju ipak nije svejedno što će se tamo razgovarati i odlučiti te da bi to mogao biti još jedan korak ka daljnjoj izolaciji na međunarodnoj sceni. Osim toga, evidentan je i strah da će Kina zastupati interese Rusije, što tu zemlju vodi u sve veću ovisnost o Pekingu, čega su u Moskvi sve više svjesni.
Traži li Putin samo mali politički predah, dok se malo ne zbroji i vidi ishod švicarskog okupljanja, isto je tako legitimno pitanje, kao i je li to samo neka provjera situacije kojom se može manipulirati, po onoj - "mi smo predložili, mi smo dobri, a vi niste htjeli" i slično.
Ne zaboravimo da Putin svako malo govori da je Rusija "stalno otvorena za pregovore", ali nekako nikako da do njih niti nakon gotovo dvije i pol godina rata dođe. Naime, Putin uvijek u nastavku kaže da je spreman na pregovore, ali "po ruskim uvjetima", a oni su zapisani u "planu" tzv. Specijalne vojne operacije - demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, što u prijevodu znači - kapitulacija i uspostava kolaboracionističke proruske vlasti.
Doduše, znalci kremaljskih tajni kažu kako Putin vjeruje da su postignuti uspjesi u ratu (osvojeno je oko 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući i 2014. godine okupirani i anketirani Krim) dovoljni da ruskom narodu "proda" ratnu pobjedu. Vladimir Putin razumije da bi svako novo napredovanje zahtijevalo još jedan val mobilizacije. Vojni analitičari tvrde da bez novih 350 - 400 tisuća vojnika nema ni riječi o zauzimanju Harkiva ili pokušaju prodora prema Odesi. Ruski autoritarni vođa oklijeva poduzeti tako obimnu mobilizaciju iz straha od unutarnjeg otpora, ali i činjenice da mu već u mnogim sektorima gospodarstva nedostaje radne snage.
Dmitrij Peskov, kremaljski glasnogovornik, odgovarajući na upit Reutersa da prokomentira te najave, rekao je da je Putin "više puta jasno dao do znanja da je Rusija otvorena za dijalog kako bi postigla svoje ciljeve (obratite pažnju na formulaciju "svoje ciljeve"), ali je i dodao da Putin "ne želi vječni rat". Doduše, neki analitičari su nakon promjene u vladi, pogotovo imenovanjem novih lica u ministarstvu obrane te po načinu ratovanja, zaključili da se Putin sprema na dugotrajni i iscrpljujući rat, smatrajući da je Rusija ta koja ima više resursa i mogućnosti za to.
Dakle, kost je bačena, a je li stvarna, tek ćemo vidjeti, zaključuje Jutarnji list.
