StoryEditorOCM
Svijettreće bojište

SAD i Britanci spremaju veliki osvetnički udar, u Europi zabrinuti: ‘Ne treba nam još i taj rat!‘

Piše Snježana Pavić/JL
11. siječnja 2024. - 18:37

Američki zrakoplovi F/A-18 s nosača zrakoplova USS Dwight D Eisenhower, koji se nalazi u Crvenom moru, i četiri razarača sudjelovali su u vojnoj akciji tijekom koje su oborili 18 besplilotnih letjelica, dvije krstareće i jednu balističku raketu Hutija u utorak navečer, odbijajući dosad najveći napad Hutija na brodove u Crvenom moru, objavio je BBC.

Istovremeno SAD i Velika Britanija signaliziraju da bi mogli pokrenuti širu vojnu akciju protiv Hutija, javlja BBC, dok je New York Times objavio da saveznici važu kako će odgovoriti. EU je zasad još podijeljena oko toga.

Američki i britanski dužnosnici objavili su u srijedu da su njihove mornarice presrele jedan od dosad najvećih napada Hutija dronovima i raketama na brodove u Crvenom moru.

U srijedu je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo rezoluciju kojom se zahtijeva od Hutija da odmah prekinu napade na brodove i implicitno podržava vojna akcija protiv Hutija i njihovog ometanja prometa jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih putova. Vijeće sigurnosti je rezolucijom podržalo pravo država članica UN-a da brane svoja plovila.

Hutiji koji, uz podršku Irana, drže veći dio Jemena, tvrde da ciljaju brodove povezane sa Izraelom u znak protesta protiv izraelskih napada na Gazu. UN-ova rezolucija zahtijeva "da Huti odmah prestanu sa svim takvim napadima, koji ometaju međunarodnu trgovinu i podrivaju slobodu plovidbe, kao i regionalni mir i sigurnost". Za rezoluciju je glasalo jedanaest država, dok su Rusija, Kina, Mozambik i Alžir bili suzdržani.

image
Aaron Lau/Afp

Zbog terorističkih napada na brodove, međunarodno udruženje brodskih prijevoznika objavilo je da 20 posto kontejnerske plovidbe sada izbjegava Crveno more i umjesto toga koristi mnogo dužu rutu oko južnog vrha Afrike.

Hutiji su objavili da su u utorak gađali američki brod koji je pružao podršku Izraelu. Bio je to 26. napad na trgovačke brodove u Crvenom moru od 19. studenog. Američka vojska priopćila je da su iz Jemena, s teritorija pod kontrolom Hutija, gađali protubrodskim krstarećim raketama i balističkim raketama iranske proizvodnje.

Glasnogovornik Hutija Yahya al-Sarea rekao je da su gađali američki brod, nakon što su helikopteri američkih marinaca potopili tri njihova glisera i pobili njihove posade tijekom pokušaja Hutija da napadnu kontejnerski brod 31. prosinca.

Glasnogovornik je ponovio da će Hutiji nastaviti spriječavati izraelske brodove ili brodove koji idu prema okupiranoj Palestini da plove i Crvenim i Arapskim morem sve dok ne završi agresija na Gazu. Britanski ministar obrane Grant Shapps je u srijedu upozorio da su saveznici "prethodno jasno dali do znanja da su ti ilegalni napadi potpuno neprihvatljivi.

"Ovo se ne može nastaviti i ne može se dopustiti da se nastavi. Ako se ovo ne zaustavi, tada će se poduzeti mjere", upozorio je Shapps. Poduzet ćemo mjere potrebne za zaštitu nevinih života i globalne ekonomije, zaprijetio je britanski ministar obrane. U kasnijem TV intervjuu je rekao da Iran stoji "iza toliko loših stvari koje se događaju u regiji" i upozorio Iran i Hutije da će "snositi posljedice" ako napadi na brodove ne prestanu.

image
Song Kyung-seok/Afp

Upitan može li doći do vojne akcije Zapada protiv Hutija u Jemenu, ili čak na Iran, britanski ministar kaže da ne može ulaziti u detalje, i dodaje: nastavite promatrati situaciju. Velika Britanija, SAD, Australija, Bahrein, Belgija, Kanada, Danska, Njemačka, Italija, Japan, Nizozemska, Novi Zeland, Južna Koreja i Singapur su prošlog mjeseca pokrenule "Operaciju Prosperity Guardian" za zaštitu plovidbe Crvenim morem.

Rezolucijom UN-a operacija Prosperity Guardian pod vodstvom SAD-a dobila je implicitnu podršku UN-a. Na pitanje o početku vojne operacije, američki državni tajnik Antony Blinken odgovorio je da je četiri dana bio u regiji kako bi upozorio Hutije da prestanu s agresijom, a oni ne samo da su odbili, nego poručuju da ciljaju upravo američke brodove.

Hutiji su ugrozili plovidbu jednim od najvažnijih pomorskih puteva na svijetu. Gotovo 15 posto svjetske pomorske trgovine prolazi Crvenim morem, koje je Sueskim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Europe i Azije.

Hutiji su 2014. preuzeli kontrolu nad glavnim jemenskim gradom Sanom i sljedeće godine zauzeli velike dijelove zapadnog Jemena, nakon čega se na strani jemenske vlade angažirala vojna koalicija predvođena Saudijskom Arabijom. Smatra se da je od tada u ratu u Jemenu poginulo više od 150.000 ljudi, a 21 milijun stanovnika te siromašne zemlje ovisi o humanitarnoj pomoći. Saudijska Arabija i SAD optužuju Iran da krši embargo UN-a dostavljajući Hutijima oružje, uključujući bespilotne letjelice, krstareće i balističke projektile.

Načelnik Združenog stožera SAD-a, general Charles Q. Brown, razgovarao je u srijedu sa svojim britanskim kolegom, admiralom Tonyjem Radakinom, o "nezakonitim napadima Hutija na komercijalna plovila koji su u tijeku", objavio je Brownov glasnogovornik.

image
Song Kyung-seok/Afp

Dosad su se Amerikanci suzdržavali od napada na baze Hutija u Jemenu, velikim dijelom jer ne žele potkopati krhko primirje u Jemenu, rekli su vojni izvori za NYT. Pentagon ima planove za napad na uporišta Hutija u Jemenu odakle kreću napadi raketama ili brodovima. Formulacija Washingtona da će smatrati Hutije odgovornima za napade sugerira da Bidenova administracija možda razmatra osvetničke udare u Jemenu, navodi NYT.

"Učinit ćemo sve što moramo kako bismo zaštitili brodarstvo u Crvenom moru", rekao je glasnogovornik američke nacionalne sigurnosti John Kirby u srijedu. Dodao je da SAD ne traži sukob, te da su u koordinaciji sa saveznicima. Članice EU su, čini se, podijeljene, piše list: Danska, Grčka i Nizozemska pridružile su se SAD-u u operacijama u Crvenom moru, ali druge poput Francuske i Italije zadržale su brodove pod svojim zapovjedništvom.

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto rekao je u srijedu za Reuters da se, iako se slaže da napade treba zaustaviti, boji posljedica još jednog sukoba povrh onih koji se već odvijaju u Ukrajini i Gazi. Ne bih želio otvarati treću frontu rata u ovom trenutku, istaknuo je Crosetto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2024 06:04