"Moja poštovana nacijo, danas smo uhitili tri međunarodno tražena gangsterska bosa u Alanyi i Istanbulu", objavio je Ali Yerlikaya na društvenim mrežama u utorak. Radi se o vođama bandi belgijsko-britanskog, vijetnamskog i arapskog porijekla. "Bez obzira na to koliko su te bande jake i kakve su tjeralice raspisane, mi ćemo im stati na kraj!", ratoborno je najavio turski ministar unutarnjih poslova.
Otkako je preuzeo dužnost u lipnju, gotovo da nije prošao dan bez uhićenja teških kriminalaca. To uključuje dilere droge, lihvare, trgovce ljudima, prevarante i lopove - ali i šefove međunarodnih bandi koje su se posljednjih godina etablirale u Turskoj, pišu Elmas Topcu i Alican Uludag za Deutsche Welle.
Prije nešto više od mjesec dana Yerlikaya je objavio kako je turska policija uspjela zatvoriti kompletno vodstvo globalno aktivne kriminalne skupine "Comanchero". Među uhićenima je nekoliko ljudi iz Australije i Novog Zelanda koje Interpol traži na temelju međunarodne tjeralice. Yerlikaya je također objavio videosnimke uhićenja.
Pokazatelji sve veće prisutnosti međunarodnog kriminala u Turskoj su u posljednje vrijeme sve očitiji: pucnjave, ubojstva te još više istraživačkih izvještaja novinara. Međutim, prije nego što je Yerlikaya preuzeo dužnost, protiv tih skupina gotovo nikada nije bilo ozbiljnih istraga ili čak kaznenih prijava. Sam bivši ministar unutarnjih poslova Süleyman Soylu održavao je bliske veze s mafijom. Tijekom njegova mandata iz zatvora su pušteni vodeći mafijaši turskog podzemlja, što je Turskoj omogućilo da se razvije u utočište međunarodnih kriminalaca, posebno iz Srbije, Albanije, Azerbajdžana, Rusije i Crne Gore.
Navala kriminalaca na tursku
Tu bande vode i svoje ratove, što pokazuje i ubojstvo Jovana Vukotića, narkobosa iz crnogorskog Škaljarskog klana. Vukotić je 8. rujna 2022. ubijen u Istanbulu. Istraga je otkrila da ga je ubila lokalna mafijaška skupina za nagradu od 1,5 milijuna eura. Prema navodima policije, nalog je došao iz suparničkog Kavačkog klana.
Kavac i Škaljari, dva narkoklana iz Kotora, već desetak godina vode pravi rat u Europi. Do sada je u nekoliko zemalja u krvavim sukobima ubijeno oko 50 ljudi. U odgovoru na upit DW-a, Njemačka kriminalistička policija (BKA) je 2022. godine izjavila da se Turska već neko vrijeme etablirala kao utočište za kriminalne skupine sa zapadnog Balkana.
Racije turskih vlasti otkrile su kako takve skupine djeluju od Španjolske do Turske. Zaplijenjene fotografije i dokumenti svjedočili su o otmicama, mučenjima i ubojstvima.
Poznavatelji prilika kažu da postoje četiri glavna razloga zašto je Turska posljednjih godina mnogim kriminalcima postala drugi dom. Prvo, zakoni protiv pranja novca su preblagi. Drugo, vlada svako malo amnestira počinitelje gospodarskog kriminala. Treće, ulazak bez viza moguć je iz mnogih zemalja. I četvrto, bogati ljudi mogu brzo postati turski građani.
Svatko tko uloži 500.000 dolara u Turskoj ili ih položi na bankovni račun na tri godine ili tko kupi nekretninu vrijednu najmanje 400.000 dolara može podnijeti zahtjev za tursko državljanstvo. Kristin Surak s Londonske škole ekonomije i političkih znanosti, koja je napisala knjigu o ovim takozvanim "zlatnim putovnicama", kaže da godišnje više od 50.000 ljudi iz cijelog svijeta dobiva tursko državljanstvo po toj osnovi. A gotovo polovicu njih izdaje Ankara.
Lagano pranje novca
Uz to šefovi međunarodnih bandi mogu dobiti tursko državljanstvo i po uobičajenoj proceduri ako ispunjavaju uvjete i ako protiv njih u trenutku naturalizacije ne postoji Interpolova tjeralica.
Furkan Sezer, bivši šef odjela za privredni kriminal u istanbulskoj policiji, godinama prati ove procese. On kaže da se mnogi kriminalci prvo naturaliziraju, a zatim svoju imovinu unose u zemlju. Zahvaljujući čestim amnestijama to je vrlo jednostavno. To omogućuje privatnim i pravnim osobama da poreznim vlastima prijave svoju neuknjiženu imovinu iz inozemstva ili unutar zemlje, ponekad čak i bez plaćanja poreza.
To znači da novac, čije je porijeklo nepoznato, ulazi u legalni financijski tok. Ozan Bingöl, stručnjak za porezno pravo, kritizira ovu praksu. "Kriminalci inače plaćaju 15 do 20 posto vrijednosti za pranje novca", kaže on. No, turska vlada im to omogućuje bez plaćanja bilo kakvog poreza. To, po njegovom mišljenju, otvara vrata kriminalcima svih vrsta. Bingöl također kritizira nedostatak ovlasti policije u borbi protiv pranja novca. "Ako se danas netko iznenada pojavi s milijun dolara, vlasti ne smiju pitati odakle je novac došao", kaže. Aktualna vlada AKP-a donijela je ovu uredbu kao jedan od svojih prvih projekata nakon dolaska na vlast 2002. godine, rekao je Bingöl.
Uz to postoje i velike rupe u zakonima kada je riječ o ulaganjima kriptovaluta, što je, prema Bingölu, privuklo mnoge međunarodne bande u Tursku. Prema njegovom mišljenju, te investicije treba što brže sankcionirati i regulirati.
Promašaji Erdoganove politike
Međunarodni institut za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma FAFT (Financial Action Task Force) naveo je da Ankara mora poduzeti strože mjere protiv pranja novca. FAFT je prije dvije godine stavio zemlju na svoju takozvanu sivu listu. Od tada je Turska pod nadzorom. Do revizije te liste sljedećeg lipnja Ankara bi željela biti uklonjena s ovog popisa jer se tursko gospodarstvo i bez toga nalazi u problemima. Svojom politikom niskih kamata turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan gurnuo je zemlju u duboku krizu. Turska lira kontinuirano gubi vrijednost, a inflacija i dalje raste. Nedavno je iznosila gotovo 61 posto. Erdoganovo miješanje u monetarnu politiku i pravosuđe uplašilo je strane investitore.
A to je upravo ono što državi treba. Novi ministar financija Mehmet Simsek, koji je preuzeo dužnost nakon izbora u svibnju, pokušava privući međunarodne investitore. Često putuje u inozemstvo, pokušava prikupiti svježi novac i steći povjerenje.
Ali da bi se ono vratilo, svi se moraju oko toga angažirati. Ne samo Simsek, nego i ministar unutarnjih poslova Yerlikaya svojom borbom protiv organiziranog kriminala, piše Deutsche Welle.