Već dulje vrijeme znanstvenici upozoravaju da nam prijeti globalna pandemija patogena, odnosno "zombi virusa" iz Sibira, zasad zarobljenih u arktičkom permafrostu. Zbog globalnog zagrijavanja Zemlje i klimatskih promjena mogli bi biti "oslobođeni" metuzalemski patogeni ili, kako ih već neko vrijeme znanstvenici nazivaju, "zombi virusi". Nije riječ o nepoznatim patogenima za znanost, nego o bolestima koji su "zamrznute" u dalekoj prošlosti, piše ovih dana The Guardian.
To je razlog što se počela planirati mreža za praćenje Arktika kako bi se mogli u ranoj fazi prepoznati slučajevi bolesti uzrokovane mikroorganizmima iz prošlosti. Omogućilo bi to i formiranje ranih karantena te stručno medicinsko liječenje oboljelih ne bi li se suzbilo širenje zaraze, piše Jutarnji list.
"Trenutačno se analiziraju prijetnje pandemija bolesti koje bi se mogle pojaviti u južnim regijama i potom proširiti na sjever. No, malo se pozornosti pridaje epidemiji koja bi se mogla pojaviti na krajnjem sjeveru i potom krenuti prema jugu, a to je, vjerujem, propust jer upravo tamo postoje virusi koji imaju potencijal zaraziti ljude i pokrenuti novu epidemiju bolesti", rekao je genetičar Jean-Michel Claverie sa Sveučilišta Aix-Marseille. Podupire ga i virologinja Marion Koopmans iz medicinskog Centra Erasmus u Rotterdamu te dodaje da se ne zna koji virusi leže u vječnom ledu, ali vjeruje da postoji stvarni rizik od izbijanja bolesti, primjerice vrlo stari oblik dječje paralize.
Naime, 2014. Claverie je vodio tim znanstvenika koji su izolirali žive viruse u Sibiru i pokazali da još uvijek mogu zaraziti jednostanične organizme, premda su bili zakopani u permafrostu tisućama godina. Istraživanje objavljeno prošle godine otkrilo je postojanje nekoliko različitih sojeva virusa, uzetih sa sedam različitih mjesta u Sibiru, i pokazalo se da bi mogli zaraziti i kultivirane stanice. Jedan uzorak virusa bio je star čak 48.500 godina.
"Virusi koje smo izolirali mogli su zaraziti samo amebe i nisu predstavljali opasnost za ljude. Međutim, to ne znači da drugi virusi, trenutačno zamrznuti u permafrostu, možda ne bi mogli izazvati bolesti kod ljudi. Identificirali smo genomske tragove poksvirusa i herpes virusa, koji su dobro poznati patogeni u ljudi", rekao je Claverie.
Objasnio je da permafrost prekriva petinu sjeverne hemisfere, a sastoji se od tla koje je dugo na temperaturama nižim od nule. Znanstvenici su otkrili da su neki slojevi ostali zamrznuti stotinama tisuća godina.
"Ključno je za permafrost da je hladan, taman i nedostaje mu kisika, što je savršeno za očuvanje biološkog materijala. Jogurt koji bismo stavili u permafrost, možda bi bio jestiv za 50.000 godina", rekao je prošli tjedan Claverie za Observer.
Znanstvenici vjeruju da permafrost, u svojim najdubljim razinama, može sadržavati viruse koji su stari i do milijun godina, što znači da su mnogo stariji od naše vrste za koju se smatra da je nastala prije otprilike 300.000 godina. Međutim, topljenje permafrosta ne predstavlja izravni rizik, drži Claverie. Opasnost dolazi od drugog utjecaja globalnog zatopljenja: nestanka arktičkog morskog leda. To omogućava povećanje morskog prometa i industrijskog razvoja u Sibiru. Planiraju se golemi rudarski radovi koji će napraviti velike rupe u dubokom permafrostu kako bi se izvukle nafta i rude. To bi moglo osloboditi velike količine patogena, a posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Naime, povijest izbijanja epidemija uči da je jedan od ključnih pokretača bila promjena korištenja zemljišta. Virus nipah širili su voćni šišmiši koje su ljudi istjerali iz njihovih staništa. Slično tome, majmunske boginje povezuju se sa širenjem urbanizacije u Africi. Tome bismo mogli svjedočiti i na Arktiku - potpuna promjena u korištenju zemljišta mogla bi biti jako opasna za zdravlje ljudi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....