NATO razvija plan za višestruke ‘kopnene koridore‘ kako bi se omogućio brz dolazak američkih trupa i oklopne opreme na prve linije u slučaju velikog europskog kopnenog rata s Rusijom. Američki vojnici iskrcali bi se u jednoj od pet luka i kretali se planiranim logističkim rutama u slučaju nužde kako bi se suočili s mogućim napadom Moskve, rekli su dužnosnici za britanski The Telegraph.
Najava dolazi u trenutku u kojem najviši čelnici NATO-a upozoravaju da se zapadne vlade moraju pripremiti za sukob s Rusijom u sljedeća dva desetljeća. Logističke rute postale su ključni prioritet otkako su se čelnici NATO-a na samitu u Litvi prošle godine složili da će pripremiti 300 tisuća vojnika za stanje visoke spremnosti za obranu.
Postojeći planovi predviđaju iskrcavanje američkih trupa u nizozemskim lukama prije nego što se ukrcaju na vlakove koji će ih prevesti kroz Njemačku u Poljsku. U slučaju ruske invazije na NATO, američke trupe stigle bi u luku Rotterdam prije nego što bi bile prebačene dalje na istok. Iza kulisa se također dogovara da se rute prošire na druge luke kako bi se osiguralo to da moskovske snage ne mogu prekinuti kopnenu komunikacijsku liniju.
General pukovnik Alexander Sollfrank, načelnik NATO-ve logističke komande JSEC, rekao je za The Telegraph da Ukrajina jako trpi zbog ruskih dalekometnih raketnih napada na logističke sustave. Ako NATO-ve snage koje dolaze u Nizozemsku budu pogođene ruskim bombardiranjem ili ako budu uništene sjevernoeuropske luke, savez će se usredotočiti na luke u Italiji, Grčkoj i Turskoj. Iz talijanskih luka američki vojnici mogli bi se kopnom prebaciti preko Slovenije i Hrvatske do Mađarske, koja graniči s Ukrajinom, navodi britanski medij, a prenosi Tportal.
Postoje slični planovi za prijevoz snaga iz turskih i grčkih luka preko Bugarske i Rumunjske do istočnog krila saveza, ali iza kulisa se također dogovara da se rute prošire na druge luke kako bi se osiguralo da moskovske snage ne mogu prekinuti kopnenu komunikacijsku liniju. Također se izrađuju planovi za prijevoz vojske preko luka na Balkanu, kao i kroz Norvešku, Švedsku i Finsku.
Na tim koridorima vojske neće biti ograničene lokalnim propisima i moći će slobodno prevoziti opremu bez uobičajenih ograničenja. Prethodno se francuska vlada žalila da njeni tenkovi zbog birokracije stoje na stranim granicama kada su ih pokušali rasporediti u Rumunjskoj, kao dio novog plana za obranu od moguće ruske invazije.
U posljednjih pet godina JSEC je proveo preglede u ime NATO-a kako bi otkrio različite rute koje bi se mogle koristiti za dopremu trupa u borbi protiv ruske invazije. Luke u sjevernoj Europi, one u Nizozemskoj, Njemačkoj i baltičkim državama, smatraju se posebno osjetljivima na ruske raketne napade. General potpukovnik Sollfrank rekao je: ‘Sve je napravljeno na način da postoji potrebna otpornost - robusnost, rezerve i redundancije.‘Ali nakon upozorenja da NATO ima samo pet posto potrebne protuzračne obrane za pokrivanje svog istočnog krila, zapovjednik JSEC-a zabrinut je za kapacitete raketa zemlja-zrak za obranu ključnih logističkih središta.
‘Promatrajući i procjenjujući rat u Ukrajini, primijetili smo da je Rusija napala ukrajinske logističke baze‘, rekao je, dodavši da to mora dovesti do zaključka da je jasno da ogromne logističke baze, kakve poznajemo iz Afganistana i Iraka, više nisu moguće jer će biti napadnute i uništene vrlo rano u sukobu. A što se tiče protuzračne obrane, naveo je da ne može zamisliti situaciju u kojoj je ima dovoljno. To je dobar primjer u kojem vrijedi vojno načelo: ‘Ako želiš biti jak svugdje, nisi jak nigdje.‘