Izraelska vojska uspjela je likvidirati smrtnog neprijatelja, vođu Hezbollaha, Hassana Nasrallaha. Izrael je u petak pokrenuo snažan napad na Dahiye, južno predgrađe glavnog grada Libanona Bejrut, s ciljem njegove eliminacije u kojem je 6 ljudi poginulo, a 91 je ranjeno, ali primarna meta je bio lider Hezbollaha. "Hassan Nasrallah više neće moći terorizirati svijet", napisala je IDF na svom računu X društvene mreže, piše jutarnji.hr.
Izraelska operacija u kojoj je likvidiran šef Hezbollaha imala je kodni naziv "Novi poredak", a razorne avio bombe uništile su čak šest zgrada.
Njegova smrt je strahovit udarac za Hezbollah. Dodatni problem je to što izgleda kako je likvidiran i njegov programirani nasljednik Hashim Safi Al Din (čiji sin je oženio kćerku Qassima Sulejmanija, zapovjednika elitnih iranske postrojbe Quds, kojega su Amerikanci ubili u Bagdadu pomoću drona, gdje je početkom 2020. obilazio proiranske skupine).
Ako je stvarno likvidiran i Safi Al Din, onda je za sada živ još samo jedan član do jučer tročlanog vodstva Hezbollaha, a to je Naim Qassem, 71-godišnji šiitski imam, koji je poput Nasrallaha, najprije bio pripadnik Amala, a zatim jedan od osnivača Hezbollaha.
Treba uzeti u obzir da je posljednjih dana likvidiran i cijeli niz Hezbollahovih vojnih zapovjednika, čime je sigurno u velikoj mjeri narušena borbena moć.
Naime, izraelska vojska priopćila je da je, osim Nasrallaha, usmrtila većinu zapovjednika vojne organizacije Hezbollaha u zračnim udarima od ponedjeljka. Preciznije, ubijeni su svi u vojnom zapovjednom lancu, osim jedne osobe.
Na X-u su objavili tablicu u kojoj su po hijerarhiji prikazani s imenim i fotografijama ubijeni zapovjednici u Hezbollahu.
- U tražilicu smo upisali ‘razmontiran‘, izašla je ova slika... - napisali su.
Tko je bio Hassan Nasrallah?
Hassan Nasrallah, koji je Hezbollah od gerilske frakcije pretvorio u najmoćniju političku silu u Libanonu, ubijen je u izraelskom napadu u petak, rekla je izraelska vojska, a vijest je kasnije potvrdio i sam Hezbollah.
Uz podršku Teherana, Nasrallah je vodio Hezbollah kroz desetljeća sukoba s Izraelom, nadgledao njegovu transformaciju u vojnu silu s regionalnim utjecajem te postao jedna od najistaknutijih arapskih ličnosti.
Nasrallah je bio jedina osoba u Libanonu koja je imala moć voditi rat ili sklapati mir, no živio je u tajnosti kako bi izbjegao da Izrael, zakleti neprijatelj njegovog pokreta, izvrši atentat na njega.
Imao je kultni status među svojim šijitskim pristašama, arsenal oružja značajno veći i moderniji od libanonske službene vojske i velik utjecaj u libanonskim institucijama.
Rijetko se pojavljivao u javnosti otkako je njegov pokret vodio razarajući rat s Izraelom 2006.
Nasrallah se 2011. pojavio na religijskoj povorci u južnom predgrađu Bejruta te kratko pozdravio simpatizere prije nego što se okupljenima obratio videom iz nepoznate lokacije.
U intervjuu 2014. za libanonske novine Al-Akbar, Nasrallah je rekao da "Izraelci promoviraju tvrdnju da on živi daleko od ljudi, da ih ne vidi i ne komunicira s njima".
Kazao je da redovito mijenja mjesta na kojima spava, no porekao je da živi u bunkeru.
"Svrha sigurnosnih mjera je da se kretanje drži u tajnosti, no to me ne sprečava u tome da se krećem okolo i promatram što se zbiva", dodao je.
Nasrallah se povremeno fotografirao pored drugih vođa proiranskih skupina na Bliskom istoku.
Vjeruje se da je vrlo malo ljudi znalo gdje je živio. Dužnosnici i novinari koji su susreli Nasrallaha u proteklih nekoliko godina opisali su stroge sigurnosne mjere zbog kojih nisu mogli znati kamo ih se odvodi.
Velika većina njegovih govora u posljednja dva desetljeća snimljena je i emitirana iz tajne lokacije.
Podrška za Hamas
Nadareni javni govornik, 64-godišnji Nasrallah bio je stručnjak za taktiziranje te je spretno koristio humor kako bi omalovažio svoje neprijatelje te bijes kako bi nadahnuo svoju miliciju s 100.000 pripadnika.
Bradati religijski vođa s naočalama uvijek je nosio tradicionalnu odjeću i crni turban, koji ga ističe kao potomka proroka Muhameda.
Bio je oženjen, a nadživjelo ga je četvero djece.
Za glavnog tajnika Hezbolaha izabran je 1992. kada su mu bile samo 32 godine nakon što je izraelski vojni helikopter ubio njegovog prethodnika Abasa al-Musawija.
Hezbolah je jedina skupina koja je odbila položiti oružje nakon što je 15-godišnji građanski rat u Libanonu završio 1990., a Nasrallah je ustrajao u tome da Izrael i dalje predstavlja egzistencijalnu prijetnju.
Otkako je palestinski saveznik skupine Hamas napao Izrael 7. listopada, Hezbolah gotovo svakodnevno razmjenjuje vatru s izraelskim snagama uzduž libanonsko-izraelske granice.
Politička sila
Nasrallah je rođen u osiromašenom sjevernom predgrađu Bejruta 31. kolovoza 1960. kao jedno od devetero djece siromašnog trgovca iz malog južnog sela Bazurije.
Tri godine studirao je politiku i Kuran u sjemeništu u iranskom šijitskom svetom gradu Nadžafu prije nego što je odande izbačen 1978. kada se pretežito sunitska vlada okrenula protiv šijitskih aktivista.
Potom se intenzivno uključio u libanonsku politiku i stekao većinu svog ranog iskustva u šijitskoj miliciji Amal tijekom građanskog rata.
Međutim, odmetnuo se od Amala kada su izraelske snage napale Bejrut 1982. te postao jednim od osnivača Hezbollaha.
Svoj kultni status u Libanonu i drugim arapskim zemljama je stekao nakon što je Izrael povukao svoje vojnike iz južnog Libanona pod nemilosrdnim napadom Hezbollaha u svibnju 2000., čime je okončana 22-godišnja okupacija pograničnog područja.
S Nasrallahom na čelu, Hezbollah je od gerilske frakcije postao najmoćnija politička sila u zemlji.
Mnogi šijiti u Libanonu cijene Hezbollah zbog podržavanja lokalnih humanitarnih organizacija, izgradnje zdravstvenih i obrazovnih usluga u svojim uporištima i pomaganja svojih najpotrebitijih pristaša.
No, u podijeljenom Libanonu, mnogi također mrze miliciju, uključujući one koji žele državu bez sektaštva i s vladavinom prava.
Osobna popularnost Nasrallaha je narasla diljem arapskog svijeta nakon što je primirjem, kojim su posredovali Ujedinjeni narodi, okončan sukob s Izraelom 2006., a potom se smanjila kada je poslao borce u Siriju kako bi pomogao režimu Bašara al-Asada u građanskom ratu koji traje od 2011, piše jutarnji.hr.