Građani Moldavije, najsiromašnije zemlje Europe, tijesnom su većinom podržali pridruživanje njihove zemlje Europskoj uniji. Nje to bio klasičan referendum o članstvu kakvog zemlje organiziraju uoči pristupa Uniji, a nakon potpisivanja pristupnog Ugovora s EU. Moldavija je odlučila imati referendum na početku teškog i dugotrajnog procesa i potporu većine iskoristiti da bi cilj članstva u EU ugradili u Ustav jer je sadašnja proeuropska vlast stalno suočena s ruskim uplitanjem koji taj izbor želi spriječiti. Time Moldavci žele poslati i poruku EU o svom većinskom izboru.
Iako je tijesnim rezultatom referenduma osigurana većina, rezultati su s druge strane pokazali u kojoj je mjeri društvo podijeljeno. Dok su se brojali glasovi činilo se da je većina Moldavaca protiv ideje o članstvu u EU-u. No kako su dolazili rezultati iz dijaspore, stvari su se dramatično promijenili da bi na kraju bila osigurana većina od tek 50,3 posto. Moldavci iz dijaspore su podržali članstvo u EU sa 77 posto, što opet znači da je većina onih koji žive u Moldaviji - bila protiv.
Moldavija jedna od zemalja s najvećim postotkom svojih građana u dijaspori. Država od 2,5 milijuna stanovnika ima preko 1,2 milijuna sunarodnjaka u iseljeništvu. Razlog je i nedovoljna razvijenost zemlje, ali i činjenica da je velikom broju Moldavaca omogućena sloboda kretanja jer su i oni državljani EU bez da je njihova zemlja postala članica. Europska unija je prije osam godina Moldavcima ukinula vize.
Ruski utjecaj
Dijaspora je tako utjecala na rezultate, ali je pitanje koliko je Moldavaca u iseljeništvu uopće glasalo. S druge strane u Moldaviji žive i etnički Rusi koji su velikom većinom protiv članstva u EU. Siromašniji dio stanovništva ne osjeća da su imali neke koristi od približavanja EU, ukidanja viza ili od stranih ulaganja. Kao i u nekim drugim zemljama bivšeg komunističkog bloka, i u Moldaviji neki osjećaju da im je život danas teži. Takvi su onda podložni za vanjske utjecaje. EU vjeruje da je upravo takvo vanjsko uplitanje iz Rusije utjecalo na rezultate referenduma i na velik postotak onih koji su protiv pridruživanja EU.
Ovaj rezultat je i poruka Europskoj uniji da njezina privlačnost nije toliko snažna. Očekivalo bi se da siromašni dio stanovništva ima veći interes za pridruživanje EU jer to članstvo nudi gospodarski rast, povećanje standarda i druge koristi koje Moldavci mogu vidjeti u susjednoj Rumunjskoj. Da je rezultat referenduma posljedica ruskog utjecaja vidljivo je kad Moldaviju usporedite s Kosovom.Obje države su otprilike na istoj razini razvijenosti, imaju veliku dijasporu, ali na je Kosovu potpora za EU iznad 90 posto. I na zapadnom Balkanu je najmanja potpora EU upravo tamo gdje postoji ruski utjecaj - u Srbiji i među Srbima u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori.
EU je i nakon referenduma u Moldaviji ponovila da svaka zemlja mora imati pravo sama slobodno odlučiti o svojoj budućnosti i dok Moldavija bude nastavila taj put, imat će i potporu u tom procesu. Rekla je to nakon referenduma i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je također upozorila na uplitanje Rusije bez presedana.
Glasnogovornik Komisije za vanjsku politiku i sigurnost Peter Stano rekao je da EU prati pozorno i referendum i predsjedničke izbore u Moldaviji jer su oni jako važni za budućnost te zemlje ali i za odnose s Europskom unijom.
- Ovi su izbori bez presedana jer su održani su uz grubo miješanje i zastrašivanje od strane Rusije s ciljem destabilizacije zemlje i ugrožavanja demokratskog procesa. Miješanje Rusije i pritisak se odvija u nekoliko oblika. Jedno je kupnja glasova, što nam pokazuju i dokazi Moldavskih partnera. Uz to je vidljiva je i Ruska propaganda. To nije stvar zadnjih dana već se događa dugo. Nakon početka invazije na Ukrajinu i Moldova je postala cilj ruskog uplitanja i propaganda, i to bez presedana - rekao je Stano.
Ništa nije gotovo
Moldaviji predstoji novi test - drugi krug predsjedničkih izbora. Maia Sandu, sadašnja predsjednica dobila je najveći broj glasova u prvom krugu, ali se s pravom pribojava da će Rusija u drugom krugu pokušati kupovinom glasova onemogućiti njezinu pobjedu. To bi značilo okretanje zemlje u drugom smjeru. Sandu je rekla da je tijekom referenduma Rusija uložila oko 100 milijuna eura za kupovinu glasova i za širenje dezinformacija.
Europska unija surađuje i s Moldavijom, kao u suzbijanju dezinformacija koje uglavnom dolaze iz Rusije i pro ruskih elemenata. Međutim ta borba protiv takvog hibridnog rata nije laka jer se, rekao je i glasnogovornik Europske komisije, EU u tim nastojanjima mora držati pravila i zakona dok Rusija nema granice kada je u pitanju propaganda i uplitanje.
Postoje krugovi u EU koji bi htjeli ovakvu slabu, iako većinsku, potporu Moldavaca članstvu u EU iskoristiti protiv procesa proširenja. Argumentiraju da, eto, građani u tim zemljama nisu previše zainteresirani za to. U EU nisu htjeli odgovoriti na pitanje koliko će ovi tijesni rezultati referenduma i neočekivana slaba potpora članstvu, imati utjecaja na put Moldavije prema integraciji EU.
- Pristupni proces je zasnovan na individualnom zaslugama kandidata. U tom pravcu ćemo nastaviti pružati potporu Moldaviji kao i drugim zemljama koje imaju cilj integracije u EU - rekao je glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer.
Moldavija je paralelno s Ukrajinom i Gruzijom krenula,a na put prema članstvu u EU. U lipnju 2022. godine dobila je status kandidata i odluku o otvaranju pristupnih pregovora, a sada čeka datum za početak tih pregovora. Da nije bilo ruske invazije na Ukrajinu teško da bi i Moldavija dobila status kandidata. Ali kada već imaju taj status, i mogućnost, trebali bi to i iskoristiti. Ionako do je članstva dug put, na kraju kojeg će se građani ponovno morati izjasniti žele li u EU ili ne. Praksa je pokazala da se približavanjem članstva u EU povećava i javna potpora za to. Tako bi moglo biti i u Moldaviji, ali do tada Europskoj uniji predstoji izazov držati zemlju i društvo na zapadnom putu.