StoryEditorOCM
SvijetKupovina vremena

Koliko smo daleko od nuklearnog rata? ‘Upozoravam sve one koji misle da Rusija nikada ne bi eskalirala stvari...‘

Piše Jadran Kapor
20. studenog 2024. - 16:23

Ruski predsjednik Putin simbolično je potpisao novu doktrinu upotrebe nuklearnog naoružanja točno na dan kad je američki predsjednik na odlasku Joe Biden odobrio Ukrajincima upotrebu raketa ATACMS za gađanje ciljeva i u dubini ruskog teritorija. Ono što se zaboravlja jest da je doktrina upotrebe nuklearnog naoružanja izmijenjena još u rujnu, čak i prije dolaska sjevernokorejske vojne ispomoći u Rusiju.

Međusobno optuživanje za eskalaciju sukoba sasvim je besmisleno. Nje ionako ne bi bilo da Rusija nije napala Ukrajinu. Ili da se Ukrajina bez borbe predala, kako je to hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatrao razumnim. U dvije godine koliko rat traje, vojna podrška Ukrajini više je vodila računa o tome kako će Rusi reagirati nego o tome što je Ukrajini nužno za obranu. ATACMS danas svi doživljavaju kao nevjerojatan vrhunac vojne tehnologije, a zapravo je riječ o sustavu za koji se rakete više i ne proizvode. Drugim riječima, ne samo što Donald Trump nakon inauguracije može povući Bidenovo dopuštenje za njihovu prekograničnu upotrebu, nego Ukrajinci nikad neće imeti dovoljno ATACMS-a jer se naprosto više ne proizvode, pa im SAD može isporučiti samo onoliko koliko u ovom trenutku neće ugroziti njihove vojne sposobnosti, recimo u Indopacifiku. Amerikanci su još u prosincu prošle godine počeli ATACMS-e mijenjati PrSM-ima (Precision Strike Munition), dometa 499+ kilometara, s još većom preciznošću i ubojitošću, te s mogućnošću ispaljivanja dviju raketa s jednog lansera. Utoliko, vojni stručnjaci se slažu da ATACMS neće promijeniti tijek rata u Ukrajini. Sve što bi Ukrajinci mogli učiniti jest njihovom koncentriranom upotrebom privremeno smanjiti ruski pritisak na bojišnicu, a Ukrajini "kupiti" vrijeme da na frontu pošalje više vojnika. Ta "kupovina vremena" razlog je zbog kojeg je predsjednik SAD-a u utorak odobrio Ukrajini korištenje američkih protupješačkih mina na vlastitom teritoriju.

image

Rakete ATACMS više se ne proizvode

Handout/Afp
image

Ruski predsjednik Putin prijeti nuklearnim napadima

Maxim Shipenkov/Afp

Kupovina vremena

Još od kraja prošle godine Ukrajina gubi više vojnika nego što ih stigne mobilizirati (što zbog ranjavanja, što zbog smrtnog stradavanja). Negdje oko četvrtine ukrajinskih branitelja čine dragovoljci. Sve ostalo su mobilizirane snage, a unatoč postroženim zakonskim odredbama, unatoč ophodnjama koje po gradovima i autocestama love ljude koji su izmakli mobilizacijskom pozivu, Ukrajina ima ozbiljan problem s mobiliziranjem dovoljnog broja vojnika na bojišnici dugoj 1300 kilometara. Problem je izražen do te mjere da se počelo praštati prvo dezertiranje.

Putin je sigurno svjestan problema s mobilizacijom jer je za operaciju oslobađanja regije Kursk morao unajmiti 11.000 sjevernokorejskih vojnika. Svjestan je i da rakete ATACMS nisu najjače što bi Zapad mogao isporučiti Ukrajini kad ga ne bi bilo strah. I zato je s ratifikacijom nove doktrine čekao tako dugo. Ta doktrina, usvojena još ranije, omogućuje mu da sam odlučuje o upotrebi nuklearnog naoružanja, kako je to lijepo primijetio Michael Kofman, viši suradnik u Programu za Rusiju i Euroaziju pri Carnegie Endowment for International Peace. To je opasno jer Vladimir Putin još od početka agresije ne djeluje osobito racionalno ni u mnogo manje važnim stvarima. Druga opasnost izvire iz okolnosti da Rusija nuklearno naoružanje sada može koristiti i ako dođe do konvencionalnog napada na područje koje ona smatra ruskim (Kursk to jest, a Donbas i Krim je prisvojen, ukraden, pa se Putin rukovodi krilaticom generala Ćesića Rojsa – ko je jamio, jamio je).  

Sean McFate, pomoćni profesor na Maxwell School of Citizenship & Public Affairs pri Sveučilištu Syracuse, naveo je u izjavi: "Putin je spustio letvicu za ruski nuklearni angažman, što je jasan signal NATO-u da odustane. To je odgovor na to što je Biden dopustio Ukrajini da koristi američke rakete dugog dometa protiv ruskih ciljeva. Teško je znati kada Putin blefira ili ne. Biden baca nuklearne kockice uoči svoje tranzicije. To je potpuno nepromišljeno."

image

Ukrajina dnevno gubi više vojnika nego što ih stigne mobilizirati

Anatolii Stepanov/Afp
image
Celal Gunes/Anadolu Via Afp
image

Nove metode mobilizacije na gradskim ulicama Ukrajine

Sergei Supinsky/Afp

Pentagon nema naznaka

Međutim, Pentagon je u utorak službeno istaknuo kako Sjedinjene Države ne vide "nikakve naznake" da se Rusija priprema za nuklearni napad, unotoč ratifikaciji nove doktrine. Glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh rekla je novinarima dan prije: "Nemamo nikakvih naznaka da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje unutar Ukrajine."

Stanje možda jest alarmantno, ali daleko je od toga da se može govoriti da smo na rubu nuklearnog rata, smatraju i drugi stručnjaci.

– Upozoravam na oprez sve one koji misle da Rusija nikada ne bi stvari eskalirala tako daleko, ali do mogućeg ostvarenja prijetnje ima još dosta koraka koje treba prijeći – mišljenja je Gabriela Rosa Hernandez, stručnjakina za rusku sigurnosnu politiku pri Centru za novu američku sigurnost. Za Defense One istaknula je da nova doktrina ne pruža pravi uvid u nuklearni prag Rusije.

Jeffrey Edmonds, viši suradnik u CNAS-ovu transatlantskom sigurnosnom programu, rekao je za Defense One kako je realnije očekivati horizontalnu i vertikalnu eskalaciju. U prijevodu, realno je očekivati da će Rusija puno snažnije oružano sponzorirati hutiste koji napadaju brodove u tjesnacu Bab-el-Mandeb. Sjetite se da su četiri osobe uhićene u Poljskoj jer su za rusku obavještajnu službu izazvale požar u dva DHL-ova skladišta. Druga Putinova opcija su ciljana ubojstva, poput onog spriječenog u kojem je dao likvidirati Armina Pappergera, izvršnog direktora njemačkog Rheinmetalla, koji je proizvodio topničke granate i vojna vozila za Ukrajinu. Možda bi se u našem susjedstvu mogao zabrinuti i Aleksandar Vučić jer Srbija preko trećih zemalja u Ukrajinu izvozi enorman broj granata. Vertikalna eskalacija traje već i sada jer ruski špijunski brod "Jantar" u Atlantiku upravo ovih dana izviđa lokacije podvodnih komunikacijskih kabela i druge podvodne infrastrukture koju je teško braniti. U vertikalnu eskalaciju valja ubrojiti i dva pokušaja ruskih špijuna da u zrakoplove koji lete za Ameriku ubace eksploziv.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2024 17:00